Denis Bećirović za portal Depo

Bakirova politika je guranje ‘prsta u oko’ Zapadu, u sukobu je sa svima… Tome je u oktobru kraj!

Denis Bećirović, kandidat ujedinjene opozicije u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH govori za DEPO Portal o izmjenama Izbornog zakona i stvarnim evropskim vrijednostima, posljednjim izjavama njegovog glavnog protukandidata o „robotima“ i „prebrojavanju“ Bošnjaka, položaju Republike Srpske unutar BiH, odnosima sa Crnom Gorom, Srbijom, Hrvatskom i Turskom

Razgovarala: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Gospodine Bećiroviću, iza nas su burni politički dani i sedmice. Nametnute su tehničke izmjene Izbornog zakona, političke ne. Kako gledate na ovu odluku visokog predstavnika u BiH? 

Podržavam odluku visokog predstavnika kojom se smanjuje mogućnost zloupotreba na izborima. Bosna i Hercegovina je država s izbornim zakonodavstvom koje nažalost omogućuje da o rezultatima izbora odlučuju brojači režimskih stranaka, a ne birači. Zajedno s kolegama u Parlamentarnoj skupštini BiH predlagao sam izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, a kojim je, između ostalog, predviđeno uvođenje video nadzora u prostorijama za glasanje i optičko skeniranje glasačkih listića. Nažalost, tada nije postojala većina u Parlamentarnoj skupštini BiH za usvajanje predloženog zakona. S tim u vezi, zalažem se i podržavam tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje idu u korist poštivanja volje birača, sprječavanja zloupotrebe javnih sredstava i državnih službenika u svrhu predizborne kampanje. Podržavam jačanje integriteta izbora i unapređenje upravljanja izbornim procesom na transparentan način, ali isto tako smatram da bi za demokratske procese u Bosni i Hercegovini bilo veoma važno da su intervencije vršene i u segmentu sprječavanja širenja ratnohuškačke retorike koja nanosi štetu razvoju demokratije u BiH.

Rasprava o Izbornom zakonu se nastavlja… U kojem pravcu, prema Vašem mišljenju, trebaju ići izmjene Izbornog zakona BiH?

Moji stavovi o promjenama Izbornog zakona BiH su dosljedni, jasni i više puta javno obrazloženi u najvišem zakonodavnom organu države Bosne i Hercegovine. U Ustavu BiH i Izbornom zakonu BiH nema više prostora ni za jednu riječ koja bi vodila bilo kakvim podjelama i diskriminacijama. Izborni zakon BiH se mora uskladiti sa: evropskim standardima i principima, presudama Evropskog suda za ljudska prava, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Izborni sistem u Bosni i Hercegovini mora imati sposobnost da omogući jačanje političke integracije društva i države. Približavanje evropskim standardima i principima da, produbljivanje podjela i segregacije ne. Svi imamo obavezu graditi državu građana jednakih prava na svakom njenom pedlju. Pitanju reforme izbornog zakonodavstva moramo pristupiti krajnje ozbiljno jer od toga u značajnoj mjeri zavisi i budućnost naše države. Zahtjevi Dragana Čovića i političkih stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH za mene su apsolutno neprihvatljivi. Evropska komisija je kao jedan od ključnih prioriteta koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu odredila osiguranje jednakosti i nediskriminacije građana posebno rješavanjem presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“, a evropske vrijednosti – zbog interesa građana ove zemlje i njene euroatlantske perspektive – moraju pobijediti.

Izjave Bakira Izetbegovića o prebrojavanju Bošnjaka naišle su na burne reakcije javnosti, većinom negativne? Kako Vi gledate na ovakve izjave i kakva su po Vama prebrojavanja potrebna u BiH?

Gospodin Bakir Izetbegović i ja smo u zadnje četiri godine djelovali u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i naše djelovanje je moguće konkretno uporediti. Za razliku od Bakira, često sam pokretao rasprave i prijedloge o pitanjima koja se tiču odbrane i sigurnosti Bosne i Hercegovine, a posebno sam na to ukazivao prilikom usvajanja budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH. Za ove nepune četiri godine Bakir nije progovorio nijednu riječ o pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti na sjednicama Doma naroda, ali je sada, dva mjeseca pred izbore, našao za shodno da priča o tome i to na krajnje neprikladan način koji je nanio štetu državi Bosni i Hercegovini.

Za razliku od Bakira Izetbegovića, neću se u mjesecima pred izbore baviti populizmom i dizanjem tenzija – ni sada, a ni nakon 2. oktobra. Njegov pristup je predizborni i populistički, moj je sistemski i odgovoran. On misli da su prava mjesta za rasprave o odbrani i sigurnosti predizborne stranačke tribine, ja mislim da se o tako ozbiljnim stvarima mora primarno razgovarati u nadležnim državnim organima vlasti. On misli da treba ići u konflikt sa našim prijateljima sa Zapada, ja mislim da trebamo jačati saradnju sa njima jer bez tih prijatelja ne možemo u NATO i EU.

Bakir Izetbegović je u prethodnim izbornim ciklusima pokazao kako funkcionira. On uvijek dva mjeseca pred izbore „prebrojava“ i homogenizira ljude, a četiri godine poslije izbora „prebrojava“ i dijeli ministarske, direktorske i druge fotelje sa SNSD-om i HDZ-om. On pred izbore političke oponente predstavlja izdajnicima, a poslije izbora bez problema te iste ljude poziva u koaliciju kao patriotske i probosanske snage. Dosta više prevara! Narod zaslužuje istinu i prije i poslije izbora.

Naša država ne pamti da je ijedan bosanskohercegovački i bošnjački političar bio u tako lošim odnosima sa Zapadom kao što je to slučaj sa Bakirom Izetbegovićem. Gotovo da nema nijedne sedmice a da neka od ambasada naših ključnih partnera i saveznika ne osudi Bakirovu politiku. Mi u Bosni i Hercegovini moramo ozbiljno sagledati ovo pitanje jer to nije samo personalni problem Bakira već i ogromna opasnost za državu Bosnu i Hercegovinu. Većini ljudi je sada jasno da sa takvim političarem nemamo nikakvu šansu da realiziramo strateške vanjskopolitičke ciljeve Bosne i Hercegovine a to su članstvo u EU i NATO-u. Njegova politika je guranje „prsta u oko“ Zapadu i to moramo zbog budućnosti naše zemlje zaustaviti 2. oktobra. Paralelno sa njegovim sukobom sa Zapadom, on je u sukobu i sa većinom ljudi u našoj zemlji, kao i sa kompletnom demokratskom opozicijom.

Iz Republike Srpske imamo konstantne političke akcije čiji je cilj konačno odvajanje tog dijela BiH i postepeno pripajanje Srbiji. Kako se sa sa tim pokušajima boriti, bar u ovom trenutku?

Država Bosna i Hercegovina je trajna kategorija a unutrašnje uređenje naše države je stvar dogovora izabranih zvaničnika u nadležnim državnim organima vlasti. Bosanskohercegovački entitet RS je samo administrativno-teritorijalna jedinica u sastavu međunarodno priznate države Bosne i Hercegovina. U slučaju da neki politički avanturisti i ekstremisti krenu u antidejtonsku i antiustavnu secesiju to će biti i kraj postojanja bh. entiteta RS. Entitet RS može egzistirati samo u državi Bosni i Hercegovini ili ga neće ni biti. Međunarodna zajednica i domaći organi vlasti imaju snažne mehanizme za zaustavljanje antidejtonskog djelovanja separatističkih političara. Da zaključim: Država Bosna i Hercegovina je neuporedivo jača od separatista, integrativne snage su puno brojnije od dezintegrativnih.

O rezultatima nerazumnih političkih akcija rukovodstva manjeg bh. entiteta govore i crne liste najvažnijih vanjskopolitičkih partnera Bosne i Hercegovine. Nisu slučajno najvišim funkcionerima SNSD-a uvedene sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstava Velike Britanije Sjeverne Irske. Ove prijateljske zemlje jasno su politikom sankcija pokazale da neće tolerisati bilo kakvo ugrožavanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini te podrivanje ustavnopravnog sistema naše zemlje. Mi moramo nastaviti jačati saradnju s ključnim vanjskopolitičkim partnerima, ali i znatno intenzivirati kretanje putem koji vodi ka NATO-u i Evropskoj uniji.

Ako budete član Predsjedništva BiH, kakvu ćete politiku voditi u odnosima sa našim prvim susjedima – Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom…?

Dobri odnosi sa susjedima su za Bosnu i Hercegovinu od velike važnosti i postoji ogroman potencijal da se ovi odnosi dalje unapređuju. Sa Crnom Gorom nemamo nijedno otvoreno pitanje i pred nama su godine za snažnu ekonomsku, političku i svaku drugu saradnju. Sa Srbijom i Hrvatskom umjesto beskorisnih svađa moramo početi rješavati otvorena pitanja.
Saradnja sa državama u regionu, kao i drugim državama, mora biti bazirana  na principima ravnopravnosti, poštivanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Treba odmah i sistematično  pristupiti rješavanju otvorenih pitanja sa državama u regionu. U tom cilju novo Predsjedništvo BiH treba da snažno pokrene razvoj bilateralnih odnosa na principima ravnopravnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država.

U zajedničkom interesu cijelog regiona je unapređenje kako bilateralne, tako i multilateralne saradnje na svim poljima, što doprinosi miru i stabilnosti, kao i ekonomskom razvitku zemalja u okruženju. Osim toga, razvitak regionalne saradnje je izuzetno bitan za ostvarenje napretka u skladu sa agendom evropskih integracija. Evropska unija očekuje da akteri u našem regionu ulože sve moguće napore na rješavanju neriješenih bilateralnih pitanja i sporova, u skladu sa principima mirnog rješavanja sporova prema Povelji Ujedinjenih nacija. Učestala konstatacija da Bosna i Hercegovina njeguje prijateljske odnose sa zemljama regiona i kontinuirano unapređuje politički dijalog uz jačanje međusobne saradnje u različitim oblastima, često ostaje bez adekvatnog stvarnog sadržaja. Tako su i, primjera radi, odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije opterećeni brojnim otvorenim pitanjima, kao i revizionističkom i šovinističkom retorikom pojedinih aktera na srbijanskoj političkoj sceni. Od vlasti susjednih zemlja insistirat ću na poštivanju nezavisnosti i suverenosti države Bosne i Hercegovine, odnosno ne miješanje u unutrašnja pitanja zemlje na čijem čelu se budem nalazio. Svi državnici koji se budu odnosili prema Bosni i Hercegovini kao ravnopravnom subjektu međunarodnog prava u meni će imati sagovornika.

Politika SDA posljednjih godina naslonjena je na podršku Turske Bošnjacima, ali i Bosni i Hercegovini. Kakvu biste Vi politiku vodili u odnosu na Tursku?

Moje opredjeljenje je da jačamo ekonomske, političke i druge veze veze sa prijateljskim državama i da gradimo nove veze gdje je to moguće. Jedan od dva strateška cilja Bosne i Hercegovine je članstvo u NATO-u. Republika Turska je regionalna sila i veoma važna članica NATO-a i nesumnjivo nam može nastaviti pružati pomoći da što prije postanemo punopravna članica NATO-a. Partnerstvo i prijateljski odnosi sa Turskom moraju biti pretočeni i u konkretne ekonomske projekte radi unapređenja ekonomske saradnje sa više investicija, što je od interesa za obje strane. Odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Turske imaju svoj historijat. Turska je velika zemlja, veoma privržena Bosni i Hercegovini, sa kojom nas veže historija, kultura, tradicija. Turska ima važnu ulogu u našoj zemlji, jer je članica Vijeća za provedbu mira u BiH, sa punim mandatom država članica Organizacije islamske saradnje, dokazani je prijatelj države Bosne i Hercegovine. Dugoročni je interes Bosne i Hercegovine da svestrano unapređuje odnose sa ovom prijateljskom zemljom s kojom su dobri bilateralni odnosi od velikog značaja. Republika Turska je važan vanjskopolitički partner Bosne i Hercegovine i odnosi sa ovom zemljom ne smiju zavisiti od toga koja je stranka na vlasti u jednoj ili drugoj zemlji. U tom smislu, nakon izbora za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, naši građani mogu očekivati samo jačanje konstruktivne saradnje s Republikom Turskom. Naravno, na bazi poštivanja međunarodnog prava.

Da li će, po Vama, roboti moći zamijeniti mlade ljude koji posljednji godina masovno napuštaju našu zemlju?

Izjave kandidata SDA Bakira Izetbegovića graniče sa naučnom fantastikom. One same za sebe dovoljno govore o onome ko ih izgovara. Za razliku od Bakira, smatram da su najveći resurs Bosne i Hercegovine ljudi, a ne Bakirovi roboti. Čvrsto sam opredjeljen da zajedno sa građanima i jedanaest opozicionih političkih stranaka pobijedimo postojeći režim. Umjesto dosadašnjeg pogubnog obrazca vladanja, moramo početi izgrađivati novu politiku koja će se bazirati na širokom dogovoru za sprovođenje programa za izgradnju istinskog demokratskog i naprednog društva. Za osiguranje kvalitetnijeg života moramo se fokusirati na neke od najvažnijih tema kao što su: jasan razvojni plan i osmišljena ekonomska politika, izgradnja vladavine prava, jačanje demokratskih institucija, izgradnja efikasnog sistema sigurnosti, podrška savremenom obrazovanju, organiziranje efikasnijeg zdravstvenog sistema, bolji program socijalne zaštite najugroženijih kategorija stanovništva.

 

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.