Mirko Pejanović

Živjela država Bosna i Hercegovina, država građana i ravnopravnih naroda

U istoriji zemalja i naroda postoje događaji u kojima se koncentriše iskustvo prošlosti i odredi vizija budućnosti. Jedan takav događaj za građane i narode Bosne i Hercegovine bio je održavanje Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine.

247 delegata, patriota i antifašista iz svih socijalnih slojeva iz svih naroda i iz svih krajeva Bosne i Hercegovine odlučilo je 25. novembra 1943. godine, u Mrkonjić Gradu da Bosna i Hercegovina postane federalna državna jedinica i da sa svojih 40 delegata učestvuje na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, u formiranju nove demokratske Federativne Jugoslavije. Ovakav državni status Bosne i Hercegovine definisan je dan uoči Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a na sastanku u Jajcu delegacije Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu sa Titom. Tito je svoje stajalište o državnosti Bosne i Hercegovine izrazio rečenicom: “Narodi Bosne i Hercegovine su uzeli masovno učešće u narodnooslobodilačkoj borbi. Oni su svojom borbom izvojevali pravo da Bosna i Hercegovina bude federalna jedinica ravnopravna Srbiji i Hrvatskoj”.

Sa odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a Bosna i Hercegovina se utemeljuje kao država svojih građana i država ravnopravnih naroda: bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda i narodnosti koje žive u Bosni i Hercegovini.

Građani i narodi Bosne i Hercegovine, zbratimljeni u antifašističkoj narodnooslobodilačkoj borbi su preko vijećnika ZAVNOBiH-a odlučili da njihova zemlja bude slobodna, da u njoj građani i narodi budu ravnopravni i da sopstvenim snagama upravljaju njenim razvojem. Tako se Bosna i Hercegovina iščupala iz vjekovnih kandži potčinjenosti i ropstvu tuđinskim vlastima.

Svoji na svome građani i narodi Bosne i Hercegovine postali su masovnim učešćem u antifašističkoj borbi i svojom voljom da upravljaju razvojem društva putem široke mreže narodnooslobodilačkih odbora na oslobođenim teritorijama i novih državnih organa koje će formirati na Drugom i Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a 1944 i 1945 godine.
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a postalo je poznato po tome što je usvojilo Deklaraciju o ljudskim pravima i Odluku o ustrojstvu i organizaciji narodnooslobodilačkih odbora.

Na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a u slobodnom Sarajevu 1945. godine ZAVNOBiH prerasta u Narodnu skupštinu i formira prvu Vladu federalne Bosne i Hercegovine, na čijem čelu je bio Rodoljub Čolaković. Nakon toga Ustavotvorna skupština federalne Bosne i Hercegovine 1946. godine donosi prvi Ustav. Ovim je zaokružena izgradnja državne strukture Bosne i Hercegovine kao jedne od šest republika jugoslovenske federacije. U statusu Narodne, a od 1963. godine i Socijalističke Republike, Bosna i Hercegovina je u drugoj polovini XX stoljeća razvila svoju državnu strukturu, i unutar tako razvijene državnosti ostvarila epohalan napredak u privrednom, socijalnom, političkom i kulturnom razvoju. Ostvarila je zavidan nivo političkog jedinstva rukovodstva Bosne i Hercegovine. Dostigla je nivo srednje razvijene evropske zemlje, sa milion zaposlenih stanovnika.

U istorijski prelomnom vremenu obilježenom disolucijom SFRJ i uvođenjem višepartijskog sistema građani Bosne i Hercegovine na referendumu 1992. odlučuju da njihova zemlja Bosna i Hercegovina dobije status suverene i nezavisne države. Na demokratskoj volji 64% građana Bosne i Hercegovine dobijeno je međunarodno priznanje teritorijalnog integriteta i viševjekovnog multietničkog bića Bosne i Hercegovine. Od maja 1992. godine Bosna i Hercegovina je članica Ujedinjenih nacija i subjekt međunarodnog prava.

Takav pravac istorijskog razvoja državnosti Bosne i Hercegovine bili su naumili zaustaviti Miloševićev režim sa politikom Velike Srbije i Karadžićeva Srpska demokratska stranka kao nosilac rušenja države Bosne i Hercegovine iznutra. Zapravo bili su naumili uništiti državu Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake kao njen najbrojniji narod. Zato su bili poveli 1992. godine agresivni rat i to snagama nasleđene JNA protiv međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

Tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995 godine koga je vodilo ratno multietničko Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine snagom formirane Armije Republike Bosne i Hercegovine odbranjena je država Bosna i Hercegovina.

Zaustavljanje rata 1995. izvedeno je na temelju Dejtonskog mirovnog sporazuma i konsensusom vodećih svjetskih sila: SAD, Ruska federacija, Velika Britanija, Francuska, Savezna Republika Njemačka i Evropska unija.

Radu ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine dali su poseban doprinos ljudi iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Oni su doprinijeli da se inicira i usvoji Platforma o radu Predsjedništva RBiH u ratnim uslovima. Ovom Platformom su reafirmisani principi ZAVNOBiH-a u novim istorijskim okolnostima. Ovim je SDP BiH potvrdio svoju programsku koncepciju o državnosti Bosne i Hercegovine i očuvanju njenog multietničkog bića u najtežim ratnim uslovima. Četiri člana Ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine činili su većinu u ovom tijelu. Na vrijednostima antifašizma Bosna i Hercegovina se početkom XXI stoljeća izvođenjem reformi približava članstvu u EU i NATO savezu.

SDP BiH može biti ponosan na članove ratnog Predsjedništva iz svojih redova: Ivu Komšića, Miru Lazovića, Tanju Ljujić-Mijatović, Nijaza Durakovića, Mirka Pejanovića. Također, SDP BiH može biti ponosan na desetine hiljada svojih članova koji su bili pripadnici jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Može biti ponosan na članove Vlade nacionalnog jedinstva u ratu: Zlatka Lagumdžiju, Mustafu Beganovića, Uglješu Uzelca, Nikolu Kovača. Može biti ponosan na ljude koji su radili u Glavnom štabu Armije Republike Bosne i Hercegovine: Ivana Brigića i Veljka Drocu.

Najistaknutiji kadrovi SDP BiH omogućili su da SDP BiH djeluje u teškim ratnim uslovima: Bogić Bogićević, Karlo Filipović, Jozo Križanović, Nada Mladina, Denis Bećirević, Selim Bešlagić, Boro Bjelobrk, Alija Behmen i brojni aktivisti u opštinama i gradovima Bosne i Hercegovine. SDP ima ponos što su desetine hiljada njegovih članova bili u jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine, a mnogi su dali i svoje živote. Među njima su bili i aktuelni predsjednici SDP i DF: Nermin Nikšić i Željko Komšić.
Mi SDP-ovci bili smo i ostaćemo patriote i antifašisti svoje zemlje Bosne i Hercegovine.

Sretan vam 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Živjela država Bosna i Hercegovina, država građana i ravnopravnih naroda.

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.