Vezu između energetske tranzicije i Bosne i Hercegovine teško je uspostaviti, jer su nadležni u prethodnim godinama malo radili na tom pitanju. Zbog toga i ne čudi što za Njemačkom kaskamo 20 godina. Međutim, pozitivni primjeri postoje u BiH, u privatnim kompanijama koje osjete benefite obnovljivih izvora energije.
Energetska, u javnosti poznata i kao zelena tranzicija slovi za jedan od primarnih uvjeta za nastavak puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, a pitanje energetske efikasnosti i upotreba obnovljivih izvora energije posebno se nameće u aktuelnom periodu, u kojem prevladava priča o poskupljenju električne energije, što će se direktno odraziti na opstanak kompanija, a najviše malih i srednjih preduzeća.
A upravo ugradnja solarnih panela za proizvodnju električne energije ono je čemu bh. privrednici uglavnom pribjegavaju. Vijek trajanja jedne solarne elektrane je okvirno 25 godina, a isplata investicije traje između šest i sedam godina, nakon čega, prema pojašnjenju stručnjaka, kompanije dobijaju besplatnu električnu energiju.
Uvođenje ovakve savremene mjere energetske efikasnosti pokrenuto je i u gračaničkoj kompaniji za preradu plastike Variplast, u kojoj su trenutno na početku investicijskog ciklusa.
“Mi moramo pratiti trendove kakvi su zastupljeni u Evropskoj uniji, uz što veće učešće u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Vrlo brzo će doći i određene zakonske regulative iz Evropske unije, iz koje će one koji dio proizvodnje izvoze, pitati koliko je učešće zelenih energija u proizvodima”, smatra Mujo Hasić, vlasnik i direktor Variplasta.
Zelene politike za njega su neminovnost, kako bi se smanjilo i zagađenje zraka zbog proizvodnje električne energije od fosilnih goriva.
“Također, ugradnja solarnih panela je posebno bitna u sadašnjoj situaciji, kada su cijene električne energije na berzi eksplodirale, a ako se budu ostvarile naznake Elektroprivrede BiH koja je poslala ponude privrednicima, bojim se da ćemo biti na koljenima”, ističe Hasić.