Danas je u Stocu održana javna tribina na temu ‘Zastupljenost žena u politici u BiH’ u organizaciji Foruma žena SDP BiH Stolac.
“Marginalizacija žena, te strah od toga da bi mogle biti ugrožene na svojim radnim mjestima od strane vladajućih koalicija je razlog zašto su žene slabo zastupljene u politici”, na samom početku istakla je Alma Čerkez, predsjednica Foruma žena SDP BiH Stolac.
Potpredsjednica SDP BiH Lana Prlić napravila je presjek zastupljenosti žena u političkom životu u BiH od 1990. do danas, te naglasila da je SDP BiH jedina partija u BiH koja prepoznaje u svojim partijskim dokumentima žene i radi na edukaciji istih. Također se otvorila tema zatvorenih i otvorenih lista, prednosti i mane spram žena u politici.
Iako smo preko dvadeset godina demokratsko društvo, to ne znači nužno da smo manje partijahalno, što dokazuju razne naslovnice i način na koji se žene predstavljaju. Također pojedine stranke u BiH gledaju žene isključivo kao osobe koje služe za rast nataliteta.
Ifeta Škoro, potpredsjednica FOŽ SDP BiH se osvrnula na stereotipe sa kojim se žene susreću ne samo u politici već u svakodnevnom životu uključujući mobing i diskriminaciju po mnogim pitanjima. Na tragu toga diskutovalo se o odluci VSTV o zabrani nošenja hidžaba.
Potpredsjednica SDP BiH, te delegatkinja u Domu naroda FBiH Segmedina Srna Bajramović je istakla da je najveći izazov našeg društva pobjediti floskulu ‘svi smo isti’, misleći kako na žene tako i na političare i političke stranke.
Diskiminacija žena u svim sektorima je još uvijek sveprisutna. Mobing je još uvijek tabu tema, i malo ko od žena uzima pravnu pomoć.
Emina Abrahamsdotter, predsjednica Foruma sindikalnih aktivista i aktivistica SDP BiH, je prezentovala Zakon o ravnopravnosti spolova koji grantuje ravnopravnost spolova u svim oblastima, te ovim Zakonom se zabranjuje diskriminacije te se definišu oblici diskriminacije.
Također se razgovaralo se i o novom Zakona o radu koji nalaže da se u slučaju diskriminacije prvo moramo obratiti poslodavcu, što je problematicno u slučaju da je ta osoba diskriminirana ili zlostavljanja od strane upravo njenog poslodavca. De jure ravnopravost postoji, de facto jos čekamo. ‘Rod kao društveni spol’. Promjene se dešavaju, to možemo vidjeti ako se osvrnemo iza sebe i sva prava koja su nam dali ljudi prije nas moramo cijeniti iako se danas prema tim pravima ponašamo nekada i neodgovorno kao npr. pravo izbora.
