Draško Aćimović

Zašto je postalo ‘normalno’ uzimati kredite, a ne koristiti evropska sredstva?

Evropski novac bi trebao doprinijeti razvoju najmanje razvijenih područja zemalja koje žele pristupiti Evropskoj uniji ili su već njeni članovi.
Sredstava iz fondova za pretpristupnu pomoć, a kasnije nakon članstva i fondova Evropske unije, dostupna su onoliko koliko određena država zna pripremiti kvalitetnih projekata i povući ta sredstva te ih iskoristiti za planiranu namjenu.

Tako je, recimo Bugarska, evropska sredstva iskoristila za izgradnju metroa u Sofiji, koja bi trebala biti završena 2019.

Komesar za proširenje EU-a Johannes Hahn najavio je značajno povećanje budžeta za pretpristupnu pomoć (IPA) zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za naredni budžetski period i kazao da se to uglavnom odnosi na zemlje zapadnog Balkana.
On je najavio povećanje pretpristupne pomoći sa trenutnih 11.7 milijardi na 14, 5 milijardi eura za budžetski period od 2021. do 2027. godine.

Draško Aćimović, donedavni ambasador BiH u Briselu i potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH podsjeća da trenutna IPA II za period 2014-2020 za zemlje proširenja iznosi oko 11.7 milijardi eura i da su prvenstveno strateški usmjerena na političke i ekonomske reforme.Prioriteti su, navodi on, vladavina prava, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije i ekonomske reforme.Slabi rezultati u navedenim oblastima kada je u pitanju, smatra on, su pokazatelj da se IPA sredstva ne koriste na adekvatan način.

“Za BiH je npr. planirano skoro 166 miliona evra, s tim što za period 2018-2020 uopšte nisu alocirana sredstva, jer ne ispunjavamo odgovarajuće uslove i jedina je zemlja iz regiona za koju ta sredstva nisu određena. Za regionalne projekte EU-a je u okviru IPA II alocirala skoro 4,5 milijardi evra. Ne ulazeći u to da li je ovo dovoljno, evidentno je da ne koristimo sredstva na adekvatan način, niti ih iskorištavamo u potpunosti. Za pomoć se možemo obratiti našim susjedima Srbiji i Hrvatskoj koji imaju dobra iskustva sa povlačenjem novca iz EU fondova. Moramo prestati misliti samo na današnji dan, kritikovati i analizirati ,a konkretno se baviti stvarima koji nam mogu stvoriti uslove da se za dvije do tri godine promjeni na bolje ekonomska slika zemlje“, navodi on.

Evropska komisija redovno i na godišnjem nivou objavljuje dokumente i izvještaje kojima su jasno definirane obaveze i uslovi koje zemlje proširenja treba da ispune u procesu približavanja Evropskoj uniji, a Aćimović kaže da su IPA sredstva namijenjena kao pomoć u ispunjavanju tih uslova.
Pozdravlja najavu komesara Hahna o povećanju sredstava za regiju, ali se nada da će ista biti usmjerena u konkretnije projekte i oblasti od kojih će građani moći imati direktne benefite.

“Ujedno potrebno je pokazati i fleksibilnost kada je u pitanju zadavanje uslova jer nizak nivo iskorištenosti IPA sredstava pokazuje da aktuelni sistem ne funkcioniše u potpunosti. Ovo govorim iz razloga jer posljednja ispitivanja pokazuju da je podrška EU integracijama u BiH drastično opala u odnosu na prethodnu 2017. godinu i ona trenutno iznosi oko 56 posto. Ove cifre pokazuju da u cijelom sistemu nešto ne štima i da građani ne vide nikakvu korist od silnih reformi o kojima se konstantno priča. Ovo je zabrinjavajuće i mora što prije da se mijenja. Zbog toga očekujem da EU dodatna sredstva usmjeri u oblasti gdje će građani imati konkretne benefite, a ne dodatne namete, kojih smo svjedoci posljednjih mjeseci, a sve pod plaštom potrebnih ekonomskih reformi. BiH treba od oktobra stabilnu vlast na svim nivoima koja će napokon pokrenuti zemlju naprijed“, navodi on.

Aćimović smatra da su zemlje regije na pravi način iskoristile sredstva EU-a, a da je BiH tu izuzetak.
“BiH je od ukupno alociranih sredstava za IPA 2014-2017, ugovorila samo 87 miliona evra, a isplačeno je samo 44,7 miliona, ili 21 posto. S druge strane, Srbija ima dva puta veću procentualnu stopu iskorištenosti IPA sredstava. Znači u BiH ne koristimo dovoljno. Zatim, sama činjenica da opada podrška evropskim integracijama, govori da se IPA sredstva ne koriste pravilno i u potrebnim oblastima jer građani to jednostavno ne osjete“.

Potrebna promjena svijesti

Sredstva, nastavlja on, moraju biti pametnije usmjerena i u konkretnije oblasti. S druge strane, kaže, i rad vlasti u zemlji mora biti usmjeren u tom pravcu.
“Konstantno se govori o potrebi izgradnje autoputeva i saobraćajne infrastrukture i tu se slažem ali putevi moraju biti građeni po normalnim cijenama i uz studije isplativosti. Pogledajte samo na putu ka Višegradu koliko je tunela izgrađeno u vrijeme Jugoslavije, a ovi sadašnji tuneli koji se prave u BiH koštaju kao da su zlatom optočeni . Tu nam također treba pomoć iz EU-a da uvedu red. Mogućnosti povlačenja sredstava iz EU-a su velike i to nisu samo IPA fondovi. Možemo mnogo učiniti na zapošljavanju naših građana, razvoju poljoprivrede i drugih sektora kojima bi zaustavili odlazak naših ljudi u Evropu. Mi moramo Evropu dovesti u BiH da investira i povući sve novce koje imamo na raspolaganju iz EU-a kako bi zaustavili odlazak naših ljudi“.

Aćimović smatra da mora doći i do promjene svijesti u BiH i regiji o svrsi korištenja sredstava.

Nekako je postalo “normalno”, ističe on, da zemlje uzimaju kredite jer je lakše ispuniti uslove, a ne fondove EU-a koji su u suštini besplatni.
“Onog trenutka kad mi u BiH EU uslove počnemo da shvatamo kao potrebu zbog nas samih, a ne kao uslove koje nam EU “nameće”, onda će doći i do iskrene opredijeljenosti istinskim reformama kao što je i u zemljama regiona“, tvrdi Aćimović.

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.