Moderni svijet, a posebno zapadna civilizacija kojoj pripada i Bosna i Hercegovina, se temelji na idejama koje je ustanovio čuveni grčki filozof Platon. U okviru svoje svestrane djelatnosti on se bavio i pitanjima kako treba izgleda dobra država i ko su ti dobri državnici koji bi trebali voditi državu i biti predvodnici svoga naroda. U svome izvanrednom djelu “Država”, Platon predlaže da slobodni građani za svoje vođe i predstavnike biraju one koji su najbolji, a za njega su to bili oni koji su stekli dovoljno znanja, umijeća i mudrosti baveći se naukom. O idealnom uređenju države raspravlja i čuveni rimski državnik, advokat, filozof Ciceron u svome djelu “O Republici”. U ovoj knjizi se isto ističe potreba da mudri ljudi sa znanjem budu na vodećim pozicijama. Upravo radi uvažavanja ovih i sličnih ideja stari Grci i Rimljani su stvorili civilizaciju iz koje je proistekao i naš današnji način života. Samo zahvaljujući tome što je primjenjena Platonova ideja da se znanstvenik i mudrac (po imenu Marko Aurelije) nađe na čelu države, spašeno je Rimsko carstvo kada je bilo suočeno sa višestrukim agresijama, epidemijama i ekonomskim problemima.
Jedan od glavnih problema ne samo Bosne i Hercegovine, i svih njenih građana i naroda, nego i općenito cjelokupnog iliroslavenskog prostora jeste činjenica da nama ne vladaju mudri ljudi koji se ili bave znanošću ili je bar poznaju. Zato već tri pune decenije ne samo da nema više kreativnog razvoja, nego se dešava dubinski pad u svim sferama života, od privrede do morala. Kako vrijeme prolazi, sve je teže i gore, a naši upravljaći i predstavnici ne samo da su nesposobni, nego uopće više ne mare niti ih zanimaju interesi građana. Oni su samodopadni i gledaju samo svoje puke i površne materijalne želje i interese. Ne interesira ih budućnost naroda koje zastupaju, jer oni ne mogu shvatiti koncept “budućnosti” za narod i državu, nego samo za sebe. I konačno je došlo vrijeme da se ova situacija izmijeni.
Na oktobarskim izborima se pruža mogućnost da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine imamo jednoga uglednog znanstvenika. Denis Bećirović je po svome zanimanju historičar koji se znanstveno bavi modernim periodom sa značajnim rezultatima i otkrićima koje je objavio u svojim knjigama i drugim znanstvenim radovima. Sav njegov naučni rad jasno pokazuje da je riječ o čovjeku koji odlično razumije i historijske i političke procese i shvata nužnost djelovanja.
Samo takav pojedinac može nas voditi ka zaustavljanju propadanja, i omogućavanje takvih uvjeta kako bi se pokrenula reindustrijalizacija i sa njom obnovila proizvodnja i zaposlenost, zaštitili naši resursi (vode, šume, planine, obradivo zemljište, energetski potencijali, rude), podigla naša poljoprivreda kako bi prestali uvoziti hranu, a počeli izvoziti, obnovila i dodatno gradila infrastruktura (autoputevi, željeznička mreža, aerodromi, mostovi, irigacioni kanali, vodovodna i odvodna mreža, elektroprenos, telekomunikacije, informacijska mreža), podigao ugled naše zemlje i njenih građana kako bi prestali biti moneta za potkusurivanje i postupno stvorili razvojne i stabilne obrazovne i zdravstvene sisteme.
Ali da bi se uopće pokrenuli procesi koji su i dugotrajni i zahtjevni i kojima bi se sve nabrojano postiglo, potrebno je učiniti samo jedan mali korak. A to je izaći na glasanje 7. oktobra 2018. god. i glasati za one koji vjeruju u našu zajedničku budućnost i konačno za čelnika postaviti znanstvenika.
Prof. dr. sc. Salmedin Mesihović
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.