Zakon o izmjeni i dopuni Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

Prijedlog izmjene I dopune Krivičnog Zakona Federacije BiH

Član 2.

Značenje izraza u ovom Zakonu

U stavu 3. iza riječi “Općina” dodaju se riječi “kao i ustanova socijalne zaštite”… ( u ostalom dijelu ovog stava tekst ostaje nepromijenjen.)

OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA:

Centar za socijalni rad ( U Sarajevu, putem Službi socijalne zaštite) u okviru redovne djelatnosti, kao prvostepeni organ, primjenjujući odredbe ZUP-a, obavlja upravne, stručne i druge poslove u okviru prava koja su data u nadležnost od strane osnivača (Kantona). Tako, kao I-stepeni organ, čiji zaposlenici nemaju svojstvo službene osobe donosi Rješenja, o kojima po žalbi odlučuje II-stepeni organ Kanton ili Federacija, čiji zaposlenici imaju status službenih osoba.

Pored donošenja Rješenja i provođenja postupaka po ZUP-u, zaposlenici Centra, u okviru redovne djelatnosti izlaze na teren, na kojem obavljaju određene uviđajne radnje, a nemaju svojstvo službenih osoba.

Također, u svim sudskim postupcima (prema ZKP, KZ I ZIKS-a ) u kojima su zaposlenici Centra u obavezi da prisustvuju ročištima i daju stručna mišljenja ili izvršavaju izrečene krivične sankcije ( jer se prema odredbama kantonalnog ZIKS-a Centar određuje i kao organ izvršenja krivičnih sankcija) ne postupaju kao službena lica, iako mišljenja daju ispred organa starateljstva, a u tim postupcima sudije imaju svojstvo službene osobe. (Radi se o visoko rizičnim postupcima u kojima stručni radnici nemaju zaštitu službenih osoba, za razliku od sudija koji su kao službene osobe zaštićeni i napad na njih predstavlja krivično djelo, a napade na zaposlenike Centra isti moraju dokazivati u privatnim sudskim postupcima-parničnim postupcima).

U ovim postupcima iako se istupa ispred Ustanove, daju se svoji podaci, a ne podaci ustanove ili službe.

Isto se odnosi i kada na poziv Centra dođu predstavnici policije (službene osobe), koji umjesto podataka o službi i odgovornom licu Centra, uzimaju lične podatke zaposlenika koji je tražio intervenciju sa ličnim podacima – ime, prezime, adresa stanovanja, iako se radi o službenoj radnji i službenom postupanju, čime su ti lični podaci učinjeni dostupnim najčešće visokorizičnim kategorijama korisnika (osobe sklone najtežem kriminalitetu, duševni bolesnici počinioci krivičnih djela, agresivne osobe u okviru porodične patologije i nasilja isl.).

Također, provođenje izrečene odgojne mjere prema maloljetnicima, kao i postupci nasilja u porodici su rizični poslovi, u kojima bi zaposlenici bili zaštićeniji kada bi postupali kao službene osobe I tako se tretirali, kao i u svim drugim poslovima iz djelatnosti Centra, jer se nesumnjivo radi o službenim radnjama i provođenju službenih radnji iz okvira izvršavanja propisanih javnih ovlasti koje spadaju u kategoriju visokog rizika.
Iz naprijed navedenih razloga, predlažemo izmjene i dopune člana 2. stav 3. Krivičnog zakona F BiH.

Napomena:

Ovom izmjenom i dopunom člana 2. Stav 3. Krivičnog zakona F BiH, na zaposlenike Centra bi se primjenjivali i članovi 358-361. ovog Zakona.