Zakon o energetskoj efikasnosti u FBiH je u postupku usvajanja od 2013. što je prouzročilo broje probleme u implementaciji aktivnosti na polju energetske efikasnosti u Federaciji. Pored toga, BiH nije ispunila obaveze prema Ugovoru o osnivanju Energetske zajednice, što je važan element u procesu pristupanja EU.
Dugogodišnji parlamentarac i aktuelni šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda PFBiH Slaviša Šućur napominje da je zakon direktno vezan za ugovor o Energetskoj zajednici, te da je jedna od direktiva koja se mora ispoštovati.
„Godinama gubimo i vrijeme i novac zbog nekih naših neobjašnjivih hirova. Davno smo trebali to uraditi. Tu je čitav niz poteza, donošenja određenih dokumenata, provođenja akcija statistike. To stoji kao jedna od naših obaveza za koje smo već faktički i kažnjeni na neki način, s obzirom na neprovođenje. Meni je zaista neshvatljivo šta se to dosad toliko razvlačilo. Radi se o nečemu što je flagrantno narušavanje naših ugovornih obaveza. Ako nismo u stanju na tom primjeru, gdje u suštini trebamo donijeti zakon koji je za naše vlastito dobro, pokazati volju i odgovornost, to dovodi u pitanje našu spremnost i sposobnost zemlje da uopće pristupimo evropskim integracijama. Ipak, trebaće donijeti neke zakone koji nisu toliko ugodni Ovaj zakon je zaista nešto što ima samo pozitivne, a nikakve negativne strane“, smatra Šućur.
On pojašnjava da se ovim zakonom uvodi kompletan niz mjera koje omogućuju efikasnu gradnju, bolje iskorištavanje električne energije, a što u konačnici smanjuje troškove života, popravlja standard. ”
Priča o energetskoj efikasnosti je možda jedan od najvećih pokretača domaće ekonomije, jer se tu pokreću veliki kapaciteti od građevinarstva do industrije i uglavnom su i materijali i radna snaga domaći. Za mene je tu puno veći potencijal za pokretanje domaće ekonomije od izgradnje velikih energetskih objekata, gdje većina novca koji pozajmimo završi vani” , pojašnjava Slaviša Šućur.
Tvrdi da nikad nije uspio shvatiti šta su pravi razlozi zbog kojih ovaj zakon još nikad nije usvojen u Federaciji, ali podsjeća da nije prvi primjer gdje se iz potpuno neobjašnjivih razloga nešto blokira. Dodaje daje bilo negodovanja oko toga koje radio materijal zakona iako je, kako kaže, on pripreman interresorno. Odbacuje i primjedbe o tome da treba dati kantonima nadležnost u izradi podzakonskih akata.
“Evropska direktiva je tu isključiva, ona traži da se to radi na nacionalnom nivou, a u BiH je jasno rečeno i u Ustavu BiH da one nadležnosti koje nisu izričito povjerene državi imaju entiteti. Tumačenje svih je da to trebaju uraditi entiteti i da ne treba spuštati na niže nivoe”, zaključuje Šućur.
(Izvor: Oslobođenje)
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.