Zaključci vanredne sjednice Predsjedništva SDP BiH

Insistirajući na poštivanju principa ustavnosti i zakonitosti,

Čvrsto opredijeljeni za očuvanje mira, tolerancije, pravde, zajedničkog života,  ljudskih prava i građanskih sloboda građana i naroda Bosne i Hercegovine, 

Svjesni opasnosti od destruktivnih pokušaja rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine,

Odlučni da se suprotstavimo svim negativnim politikama koje ugrožavaju mir i sigurnost,

Članovi Predsjedništva SDP-a BiH u proširenom sastavu, na vanrednoj sjednici održanoj 9. novembra 2021. godine, usvajaju sljedeće ocjene i zaključke:

1. OCJENA POLITIČKIH PRILIKA U BOSNI I HERCEGOVINI

 

1. Država Bosna i Hercegovina suočava se s najtežim udarima na njen ustavnopravni poredak od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Retrogradni i secesionistički orijentirani političari, instruirani i pomognuti iz određenih centara moći izvan granica Bosne i Hercegovine, otvoreno dovode u pitanje mirovni proces i sigurnost građana i naroda Bosne i Hercegovine.

 

2. Sedmice i mjeseci pred nama su prijelomni momenti za Bosnu i Hercegovinu. Države se ne rađaju i ne umiru često. Međunarodno priznanje državnosti i nezavisnosti Bosne i Herecgovine nije rezultat jednog vremenskog intervala ili jedne političke stranke. Ono je sveukupni rezultat stremljenja i borbe najnaprednijih i najhrabrijih ljudi iz svih bosanskohercegovačkih naroda. Zato je nedopustiv bilo kakav oblik političkog amaterizma, neznanja i neodlučnosti. Posljedice krivih poteza i popuštanja pod pritiscima protagonista razaranja Bosne i Hercegovine bile bi dalekosežno negativne.

 

3. Relevantne činjenice ukazuju da su Milorad Dodik i pojedini funkcioneri entitetskih organa vlasti u Republici Srpskoj (RS) počinili krivično djelo „napad na ustavni poredak“. Rezultat takvog nerazumnog postupanja je postepeno kreiranje atmosfere straha i nesigurnosti za sve građane i narode Bosne i Hercegovine.

 

4. Upozoravamo da je usvajanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u Narodnoj skupštini bh. entiteta RS antidejtonski, antiustavni i nezakonit čin zbog kojeg moraju krivično odgovarati počinioci ovog krivičnog djela.

 

5. Ocjenjujemo da neustavni i nezakoniti potezi, kao i skandalozne ratnohuškačke prijetnje Milorada Dodika, koje je počeo konkretno provoditi u organima bh. entiteta RS, predstavljaju najopasniji udar na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

 

6. Najava repriziranja rušenja međunarodnog i domaćeg prava u Bosni i Hercegovini, pravnim nasiljem i brutalnom silom, kao što je to bilo od 1992. do 1995. godine, koje zlokobno i neskriveno najavljuje Milorad Dodik i njegova stranka SNSD, imalo bi katastrofalne posljedice ne samo za mir u državi Bosni i Hercegovini, već i za mir u cijelom regionu Zapadnog Balkana.

 

7. Jedan od najvažnijih uzroka eskalacije napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine je stalno popuštanje i toleriranje antidejtonske i antiustavne politike Milorada Dodika i njegovih najbližih saradnika. Očigledno, separatistički opredijeljeni političari su dosadašnju nedovoljnu efikasnost državnih organa Bosne i Hercegovine i popustljivu politiku zapada shvatili kao zeleno svjetlo za nastavak zločinačkog projekta razbijanja države Bosne i Hercegovine.

 

8. Snažno potcrtavamo da država Bosna i Hercegovina pripada jednako svim građanima i narodima Bosne i Hercegovine i da njena izgradnja kao demokratske i pravne države u kojoj se uvažavaju, poštuju i ostvaruju temeljna ljudska prava i građanske slobode, u skladu sa međunarodnim konvencijama, nema mirne alternative. Očuvanje mira i države Bosne i Hercegovine su neraskidivo povezani. Svako onaj ko pokušava destabilizirati državu Bosnu i Hercegovinu direktno ugrožava mir i postojanje entitetske strukture unutar države.

 

9. U Bosni i Hercegovini se mora hitno prekinuti s dosadašnjom pogrešnom političkom praksom koju, između ostalog, karakterišu nerazlikovanje vjere i politike, teologizacija politike i potpuno zanemarivanje države. Bez zaštite države neće biti zaštićen nijedan narod i nijedna vjera u Bosni i Hercegovini. Tragično i bolno historijsko iskustvo jasno govori da se samo demokratskom i pravnom državom i državnim aparatom mogu zaštititi ljudska i građanska prava svih ljudi u Bosni Hercegovini.

 

1. ZAŠTITA DOMAĆEG I MEĐUNARODNOG PRAVA

 

10. Najoštrije upozoravamo sve neodgovorne političke faktore koji dovode u pitanje državu Bosnu i Hercegovinu da su politička nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodnopravni subjektivitet države Bosne i Hercegovine kao punopravne članice Ujedinjenih nacija neupitni i čvrsto garantirani međunarodnim i domaćim pravom i da o tome ne može biti nikakvih pregovora i pogađanja.

 

11. Zahtijevamo od nadležnih državnih organa Bosne i Hercegovine, prije svega od Tužilaštva BiH, da bez oklijevanja počnu provoditi jasno utvrđene zakonske obaveze i dužnosti. U vezi s tim, ocjenjujemo da je nedopustiva i kažnjiva bilo kakva pasivnost državnih organa vlasti u zaštiti ustavnog poretka. Vrijeme za popuštanje i nečinjenje je isteklo.

 

12. Tražimo od Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da neodložno počne provoditi svoje međunarodno utvrđene obaveze kao konačni organ za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Najnoviji udari na Dejtonski mirovni sporazum nedvosmisleno ukazuju na to da je krajnje vrijeme da se prekine sa zlonamjernim ili naivnim pozivanjem na ukidanje OHR-a (Ureda visokog predstavnika). OHR je uspostavljen Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao međunarodnog ugovora i dokle god Bosna i Hercegovina ne postane punopravna članica NATO-a i Evropske unije OHR mora funkcionirati u svom punom kapacitetu. OHR je nezaobilazna institicija Dejtonskog mirovnog sporazuma i dokle god on bude mjera državnog uređenja Bosne i Hercegovine, dotle će i OHR biti neophodan, jer u postojećem ustavnopravnom sistemu ne postoji adekvatna zamjena za njega.

 

13. Pozivamo sve političke stranke u Bosni i Hercegovini da dosljedno poštuju Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH jer je to jedini način da se Bosna i Hercegovina izgradi kao pravna država u skladu s evropskim i demokratskim To je, također, i put za usklađivanje Ustava BiH sa međunarodnim konvencijama i ugovorima kojim je Bosna i Hercegovina pristupila, kao i za prilagođavanje domaćeg zakonodavstva normativno-pravnim standardima Evropske unije.

 

14. Upozoravamo separatističke političare u bh. entitetu RS da će eventualna dodatna krivična djela i najavljeni potezi antiustavnog, jednostranog i nelegalnog „prenosa nadležnosti“ sa države na bh. entitet RS biti tretirani kao unilateralno napuštanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i da će sve posljedice takvog nesagledivo opasnog, neodgovornog i avanturističkog čina snositi upravo oni koji su to i prouzrokovali. U tom slučaju, voljom i odlukom onih koji su jednostrano srušili Dejtonski mirovni sporazum, na snagu se vraća prethodni legalni ustavnopravni poredak, međunarodno priznat od Ujedinjenih nacija – Ustav Republike Bosne i Hercegovine.

 

15. Potcrtavamo da su Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini potpisale tri države: Republika Bosna i Hercegovina, Savezna republika Jugoslavija (pravni nasljednik Republika Srbija) i Republika Hrvatska. Sporazumom su ove tri države okončale „tragični sukob u regionu“ i obavezale se da će „u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge“ i „uzdržavati se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine“. Imajući u vidu sadržaj potpisanog međunarodnog ugovora, pozivamo Srbiju i Hrvatsku da striktno poštuju suverenu jednakost države Bosne i Hercegovine i da prestanu sa bilo kakvim formama miješanja u unutrašnja pitanja države Bosne i Hercegovine i ohrabrivanja onih destruktivnih političara koji javno proklamiraju antidejtonske i antiustavne planove o narušavanju mira i razbijanju države Bosne i Hercegovine.

 

16. Tražimo od ministra odbrane BiH Sifeta Podžića da domaćoj i međunarodnoj javnosti, u najkraćem roku, predoči cjelovitu Informaciju o poštivanju Aneksa 1-B Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je, između ostalog, propisao postizanje stabilnog i balansiranog mira u regionu i izbjegavanje utrke u naoružanju u regiji. Bosna i Hercegovina je najveća žrtva u Evropi nakon Drugog svjetskog rata i obaveza je i domaćih i međunarodnih predstavnika da je i vojno osposobe da bude u svakom momentu spremna za odbranu njene nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ne smijemo zaboraviti da su sudovi Ujedinjenih nacija pravosnažno presudili da je na teritoriji Bosne i Hercegovine počinjen genocid u „zaštićenoj zoni UN-a“ i da niko više nema pravo na naivnost, lakomislenost i nespremnost.

 

17. Tragična je iluzija da može doći do postepenog, mirnog ili bilo kakvog razbijanja države Bosne i Hercegovine. Država će se braniti svim raspoloživim pravnim, političkim i demokratskim sredstvima. U slučaju da bude potrebno, državni organi Bosne i Hercegovine dužni su zaštiti i odbraniti državu i na druge načine dozvoljene i predviđene međunarodnim i domaćim pravom. Odbrana multietničke i demokratske Bosne i Hercegovine je ujedno i odbrana ideje multietničke i demokratske Evrope.

 

18. Apelujemo na sve političke stranke, medije, nevladine organizacije, vjerske zajednice i druge važne faktore bosanskohercegovačkog društva da svoje djelovanje prilagode novonastalim okolnostima i da ni na koji način, svjesno ili nesvjesno, ne šire defetizam i nemir. Država i njeni organi su jači od političkih ekstremista i obaveza je svih segmenata društva da pruže svoj doprinos u amortiziranju napada na ustavni poredak, kao i u ublažavanju posljedica specijalnog rata (medijski, diplomatski, obavještajni, psihološki…) koji se vodi protiv Bosne i Hercegovine.

 

III.    DJELOVANJE PREMA MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI I BH. DIJASPORI

 

19. Pozivamo ključne faktore u međunarodnoj zajednici da ne ponavljaju grešku iz 1990-ih godina kada su probleme u Bosni i Hercegovini posmatrali više politički i humanitarno, a manje pravno. Takva greška se ne smije ponoviti u XXI. stoljeću i zato treba preći na teren prava jer međunarodno pravo zabranjuje agresiju, genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine, kao i razbijanje pravnim ili drugim nasiljem država članica Ujedinjenih nacija.

 

20. Pozivamo zemlje svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma, prije svega zapadne zemlje, da pokrenu neophodne mehanizme i zaustave antidejtonsku i antiustavnu secesionističku politiku Milorada Dodika i SNSD-a. Ključne države Evropske unije trebaju da, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, u najkraćem roku, uvedu najoštrije sankcije političarima koji su krenuli u otvoreno rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Svaki nastavak odugovlačenja i kolebanja ključnih država Evropske unije Milorad Dodik i njegovi saradnici shvataju kao ohrabrenje njihovoj antidejtonskoj i ratnohuškačkoj politici.

 

21. Zahtijevamo od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković da, najkasnije u roku od sedam dana, sačine i pokrenu konkretan plan posjeta najvažnijim državama NATO-a i Evropske unije s ciljem direktnog upoznavanja njihovih najviših zvaničnika o ugrožavanju mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini.

 

22. Pozivamo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković da, najkasnije u roku od deset dana, pošalju cjelovit i argumentiran izvještaj prema svim državama Evropske unije i NATO-a o ugrožavanju mira u Bosni i Hercegovini i otvorenom pokušaju rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

 

23. Predlažemo predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću, člana Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću i ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković da, najkasnije u roku od deset dana, pošalju rezime pravosnažnih sudskih presuda Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju najvišim zvaničnicima država Evropske unije i NATO-a.

 

24. Predlažemo predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću, člana Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću i ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković da intenziviraju i konkretiziraju komunikaciju sa brojnom bosanskohercegovačkom dijasporom. Građane Bosne i Hercegovine u dijaspori neophodno je kvalitetnije povezati i informirati o prijetnjama i izazovima sa kojima se suočava država.

 

1. ZADACI I INSTRUKCIJE ZA ČLANOVE SDP-a BiH

 

25. Za sve članove SDP-a BiH važilo je i važit će temeljno opredjeljenje: očuvanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne, suverene, nedjeljive, slobodne, evropske, sekularne i socijalne države nadilazi uskostranačko interese.

 

26. Zadužuju se predstavnici SDP-a da nastave insistirati da izabrani zvaničnici u organima vlasti države Bosne i Hercegovine hitno počnu sazivati sjednice legalno izabranih organa vlasti ili da podnesu neopozive ostavke. Institucije države moraju funkcionirati, u skladu s pravnim aktima koji reguliraju njihov rad, a ne u skladu s proizvoljnim političkim ocjenama i procjenama bilo kojeg pojedinca ili stranke.

 

27. Zadužuje se rukovodstvo SDP-a BiH da u najkraćem roku organizira sastanke sa ambasadorima sljedećih zemalja: Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Francuske, Rusije, Italije, Kanade, Japana i Turske.

 

28. Apsolutno je neprihvatljiv pokušaj izgradnje antiustavne političke prakse da se vaninstitucionalnim pritiskom pokušavaju osigurati ustavna i zakonska rješenja koja ne postoje u zemljama Evropske unije, kao ni u drugim demokratijama Zapada. Umjesto pristajanja na ambijent prijetnji i pritisaka, zadužuju se predstavnici SDP-a da aktueliziraju i traže dosljedno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma koji u mnogim ključnim segmentima još uvijek nije proveden.

 

29. Predstavnici SDP-a neće podržati nikakvo rješenje pitanja državne imovine koje ne bude uvažavalo dvije elementarne činjenice: 1. Bosna i Hercegovina je nezavisna, suverena i nedjeljiva država, članica Ujedinjenih nacija, država koja ima svoj vanjski i unutrašnji suverenitet, kao i pravni i historijski kontinuitet, 2. konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na pitanje državne imovine.

 

30. SDP BiH će, najkasnije u roku od deset dana, osnovati:

 

• Odbor za odbranu i sigurnost,
• Odbor za ustavnopravna pitanja,
• Odbor za vanjsku politiku.

 

31. Organi SDP-a BiH bit će u stalnom zasjedanju sve dok postoji opasnost ugrožavanja mira i sigurnosti za sve građane i narode Bosne i Hercegovine. Zavisno od razvoja sitaucije, SDP BiH je, kao najstarija i najveća multietnička partija politička partija u Bosni i Hercegovini, spreman pokrenuti i druge mjere i poteze ukoliko to okolnosti budu zahtijevale.