Prije tri dana, 3. decembra 2109. godine, u Bosni i Hercegovini objavljeni su rezultati najobimnijeg istraživanja u oblasti obrazovanja na svjetskom nivou, PISA (Programme for International Student Assessment)2018. Istraživanje se realizira od 2000. godine, svake tri godine pod pokrviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju – OECD.
Svrha istraživanja je procjena znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika potrebnih za život u odrasloj dobi te njihove spremnosti za uključenje u proces cjeloživotnog učenja.
Bosna i Hercegovina je prvi put 2018. godine bila jedna od ukupno 79 država čije obrazovanje je bilo predmet evaluacije projekta PISA 2018.
U ulozi roditelja učenika mlađih od 15 godina i učesnika u obrazovnom procesu u Bosni i Hercegovini analizirala sam izvještaj evaluacije PISA 2108.
Testiranje je obavljeno u tri kategorije za učenike: čitanje, matematika i prirodne nauke. Roditelji su također učestvovali odgovarajući na upitnike čiji rezultati treba da prikažu uslove okruženja u kojem učenik živi i uči.
Uprkos velikoj zabrinutosti rezultatima objavljenim za našu državu, moram istaći da značajan napredak je naše uključenje u ovaj projekt. Nezahvalno je praviti usporedbe sa prethodnim generacijama, obzirom da u ovakvom istraživanju prethodno nismo učestvovali.
Vjerovatno je u ovakvoj situaciji najprigodnije praviti usporedbu sa zemljama iz okruženja sa kojima dijelimo sličnu prošlost i tradiciju u obrazovanju.
U sve tri kategorije smo kao država postigli ispodprosječne rezultate. U kategoriji čitanja nivo više su dosegle zemlje iz okruženja Hrvatska i Srbija, a Slovenija se nalazi dva nivoa iznad nas. Nešto niže rezultate u ovoj kategoriji ostvarile su Sjeverna Makedoija i Kosovo.
U kategoriji Matematika smo postigli slične rezultate kao i u čitanju kada se radi u usporedbi sa zemljama iz okruženja, dok smo u prirodnim naukama postigli rezultat (404) nešto lošiji i od Sjeverne Makedonije (413).
Poglavlje izvještaja PISA 2018 „Spremnost za digitalno društvo“ pokazuje da u našoj državi su velika odstupanja u rezultatima digitalnih kompetancija u okviru škola, ali da odstupanja između škola nisu velika. Ovo je ohrabrujući rezultat, jer pokazuje da nemamo „elitističkih“ škola i da učenici imaju jednake prilike u okviru obrazovnog sistema.
Prvu mjeru koja bi se mogla predložiti za optimizaciju uspjeha i osposobljenosti učenika su veća ulaganja u obrazovanje. Činjenica je da u zemljama OECD-a uprkos povećanju ulaganja od 15% nije došlo do stvarnog poboljšanja ishoda učenika.
Nizak je nivo i nastavnog osoblja u školama sa završenim 2. ciklusom obrazovanja, te u narednom periodu zasigurno treba uložiti u dodatno obrazovanje nastavnika, kao i dati priliku uključiti se u obrazovni proces nastavnicima koji su završili drugi univerzitetski ciklus obrazovanja (master).
Lično me najviše zabrinjava činjenica da društveno-ekonomski status učenika može da utječe na njihov uspjeh, jer ne potiču iz motivirajućih okruženja. Nameće se kao neophodnom mjerom u obrazovni proces uključiti podizanje svijesti učenika o obrazovanju kao jedinoj prilici da unaprijede svoj društveno-ekonomsko status u odnosu na njihove pretke. Kao posljedica predložene mjere nameće se pitanje da li smo mi zaista društvo koje kompetentnijim, sposobnijim i obrazovanijim pruža priliku ili je potrebno da mijenjamo društvo u cjelini i trenutno nametnuti nam sistem vrijednosti?
Smatram da ne trebamo tražiti odgovorne za rezultate PISA 2018 u školama i obrazovnom sistemu. Odgovorni smo svi zajedno, kao društvo, koje podržava podobne, a ne sposobne, koje za normalno smatra da se mogu donositi nezakonite odluke ili ne sprovoditi zakonite odluke i beskonačan je niz pogrešno složenih kriterija u našem društvu koji naše društvo čine nestimulativnim za nastojanjima optimizacije obrazovnog uspjeha.
Društvo koje pruža bolje prilike svojim kompetentnijim i sposobnijim članovima je stimulativnije te ima i imat će bolje rezultate PISA testiranja.
Do motivacijskog okruženja za obrazovanje!
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.