Za osam do deset godina završit će se koridor Vc

 Ensad Karić, inženjer strojarstva i magistar ekonomskih znanosti, imao je na raspolaganju samo 24 sata da razmisli hoće li sjesti u vruću fotelju prvog čovjeka JP Autoceste FBiH. Naime, 43-godišnjeg Sarajliju kojeg od zvanja doktora dijeli samo obrana rada, ali zbog opsežnog posla nikako da skine taj teret s leđa, prilikom formiranja federalne Vlade pozvao je premijer Nermin Nikšić da zasjedne u fotelju koja zna često biti i klimava. “Prihvatio sam ovu funkciju prvenstveno jer je smatram jednim izazovom kako bih i drugima i sebi pokazao koliko se brzo može graditi autocesta. S druge strane, s ove vremenske distance čovjek se lijepo osjeća kad vidi da se nešto gradi, da nešto ostaje iza njega, što je i svojevrsna vrsta potvrđivanja”, kaže Karić.

5000 radnika

Nema sumnje da je Karić, koji se ne libi izazova, upao u “ogroman posao” jer je prošle godine tvrtka na čijem je čelu značajno investirala, tako da s 472 milijuna maraka investicija drži GDP Federacije BiH u plusu.
“Kod nas trenutačno radi oko 5000 radnika na gradilištima i to je jedan veliki sustav koji je i izazovan, ali zahtijeva i puno mog rada, ali i rada mojih suradnika. JP Autoceste FBiH, zajedno s naplatnim kućicama, ima oko 200 ljudi, od kojih je nekih tridesetak inženjera koji su neprestano na gradilištu, pravne službe koje rade eksproprijaciju, financije, zatim dio za upravljanje i održavanje autocesta. To su sve neki sektori koji su u razvoju jer je tvrtka osnovana 2011. godine, tako da pored zadatka da se gradi, ujedno se formiraju i neke službe i odjeli, stoga sve na neki način treba harmonizirati”, smatra Karić.
U rekapitulaciji urađenog posla Karić kaže da je dosad ukupno potpisano ugovora za posao vrijedan 1,075 milijardi maraka od čega će do konca godine biti finalizirano 102 kilometara autoceste. Do konca godine planirano je puštanje u funkciju dionice od Tarčina do Zenice uključujući tunel “Vijenac”, odnosno “1.mart”, dionice Butile -Vlakovo, sarajevske obilaznice i dionice Vlakvo – Tarčin te na jugu od granice BiH do Međugorja deset kilometara.
U Autocestama FBiH posebno su ponosni što će u subotu obilježiti završetak gradnje druge faze tunela “1. mart” koji rade naše kompanije Euroasfalt i ŽGP.
“Ova faza podrazumijeva završetak građevinskih radova, betonskih i asfaltnih radova, tako da nam prestaje faza u kojoj ćemo ubaciti elektromehaničku opremu, rasvjetu, ventilaciju, vatrodojavu kako bismo uvezali kompletan sigurnosni sustav upravljanja tunelom. U tom razdoblju smo obvezni izvršiti testiranje rada te opreme za što je maksimalno potrebno dva mjeseca, tako da se očekuje da će se spomenuti tunel definitivno u funkciju pustiti krajem šestog mjeseca, zajedno s Centrom za održavanje i kontrolu prometa koji će biti na petlji Zenica – Jug, odakle će se upravljati ne samo ovim tunelom, nego i svim tunelima do Tarčina i svih stotinu kilometara autoceste. Siguran sam da ćemo imati najmoderniji sustav upravljanja tunelima, tako da će u “1. martu” biti led rasvjeta, što je novost na zapadnom Balkanu. Također ćemo imati sigurnosne kamere s automatskom detekcijom incidenta što znači, kad se eventualno i, ne daj Bože, dogodi neki incident, sigurnosne kamere će izbacivati alarm za taj problem tako da će operator tunela automatski moći poduzeti mjere sigurnosti. Montaža te opreme, uključujući ventilaciju i rasvjetu, očekuje se u iduća tri mjeseca, čime će tunel biti kompletiran”, veli Karić.

Tuneli

Tunel “Vijenac”, odnosno “1. mart” i tunel “25. novembar”, koji se radi kod Tarčina duljine s po, otprilike, tri kilometra, su jedni od najdužih tunela u regiji što je veliki građevinski pothvat, ali i veliki pothvat za sigurnosni sustav.
“Pored spomenutih tunela najzahtjevniji su most Studenčica i most Trebižat koji se radi s krletkama. Most Studenčica je visok 90 metara i dugačak 500 metara, tako da je rad na tim visinama zaista zahtjevan pa se ovakvi objekti trenutačno ne rade nigdje na zapadnom Balkanu. Stoga su i svakodnevni posjeti stručnjaka i studenata iz čitave regije koji dolaze vidjeti način gradnje tih mostova”, kaže Karić.
On napominje da se do kraja godine treba  početi s gradnjom autoceste na dionici od Međugorja do Počitelja gdje će biti jedan most dužine kilometar, ali i dio od Zenice Jug do Zenice Sjever gdje je vrijednost investicije koju su pripremili u ovoj godini između 250 i 300 milijuna eura.
Karić kaže da također pripremaju javno-privatno partnerstvo ili koncesiju za gradnju dionice od Žepča do Doboja u dužini od 40 kilometara, a radi se optizimizacija trase od Konjica do Mostara Sjever kako bi pokušali dobiti nešto jeftiniju trasu kroz projekt.
Karić podvlači da je u tijeku eksproprijacija zemljišta na dionici Tarčin – Konjic, tako da je na dionici od Mostara Sjever do Počitelja i dionice između Zenice i Žepča  “stanje radno” pa je osnovna zadaća da se u sljedeće četiri godine  izgradi još 80 kilometara ceste na koridoru Vc, što je neki prosjek da se uradi 20 do 25 kilometara godišnje.
Govoreći o Ivan-sedlu, odnosno o Bradini, Karić kaže da je već napravljen  projekt, tako da će tunel na Bradini biti dug 1, 7 kilometara, a za dionicu  od Tarčina do Konjica već je završen glavni projekt i počela je eksproprijacija terena tako da se spomenuta dionica priprema za gradnju.
“Dionica od Tarčina do Konjica je sigurno teška trasa i sve do Mostara Sjever imamo veliki broj tunela i vijadukata, teren je vrlo nepristupačan i sama ta prepreka planine Ivan, a pogotovo Prenja, je nešto što je veliki i graditeljski i financijski izazov. Nova trasa će ići možda i desetak kilometara od postojeće ceste na desnu stranu ako se gleda iz pravca Sarajeva. Prema ovoj dinamici i ovim intenzitetom gradnje, za osam do deset godina može se završiti gradnja autoceste na koridoru Vc, naravno, shodno financijskim mogućnostima”, kaže Karić.