Priča o mostarskom Aluminiju kao da ulazi u završnu fazu iz koje može slijediti neki novi početak, ali i bolni kraj nekadašnjeg privrednog giganta iz južnog mostarskog predgrađa.
Jučerašnji početak pregovora s švicarskim divom Glencoreom sigurno je važan korak naprijed, posebno kroz izražen stav najvećeg vlasnika, Vlade FBiH, da je jedni uslov očuvanje 900 radnih mjesta.
Aner Žuljević, doktor ekonomije i delegat u Domu naroda FBiH, kaže kako je KPMG u svom izvještaju preporučio stečaj ili privatizaciju te da je jasno kako druga varijanta predstavlja bolji izbor, s obzirom na to da su kod nas sva iskustva sa stečajnim postupcima neslavna.
„Glencore je očigledno jedino ime koje u ovom momentu ima tržišni i finansijski potencijal da postane strateški partner i u kratkom vremenu ponudi ozbiljan plan sanacije, plana konsolidacije, dugoročnih reprograma kredita, odnosa s dobavljačima i nabavke struje po uslovima koji imaju ekonomsku osnovu za održivost Aluminija
Važno je znati da godišnja plaćanja Aluminija prema državi kroz poreze, carine i doprinose iznose 52 miliona KM te da je dovoljno napomenuti da je gotovo 26 miliona KM obaveza koje Aluminij plaća za mrežarine i obnovljive izvore energije.
Ako se ugasi, to će definitivno biti ekonomski i socijalni udar, te je izuzetno važno da se u ovoj situaciji bez obzira na svu složenost političkih odnosa ne ponašamo po principu da komšiji crkne krava. Ono o čemu se mora početi ozbiljno pričati jeste da se uz Aluminij konačno kreira klaster prerade metala koji će dati dodatnu tržišnu vrijednost Aluminiju kao metalu. Tako bi država stekla i zakonsku osnovu da strateški subvencionira struju čime bi se otvorile perspektive i u razvoju, izvozu i zapošljavanju kompletne regije.
Trenutni pristup da se struja prekapuje u sirovinu očigledno nije perspektiva u ovim odnosima cijena. Aluminij je nažalost sada najveći politički problem, pa tek onda ekonomski, jer mu ključnu sirovinu odredjuje politika. Nema još puno vremena i jasno je da ako se rješenje ne pojavi brzo ide zatvaranje Aluminija, jer je postojeća cijena struje jasno i dalje osnov za gomilanje dugova“, zaključio je Žuljević.