Veliki broj ljudi koji danas odlučuju o našim sudbinama objekivno je zainteresovan za održavanje statusa quo u BiH. Jedini način da se to promijeni jeste da društvo u cjelini vrši pritisak na njih. Političari neće uraditi ništa na šta ih narod ne natjera, poručio je u razgovoru za TV1 Zlatko Lagumdžija, bivši ministar vanjskih poslova BiH i predstavnik Fondacije Društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo.
Kada bi BiH bila normalna država, ljudi koji žele status quo, upozorava Lagumdžija, bili bi niko i ništa, no danas upravo takvi upravljaju planetarnim sudbinama običnih ljudi.
“Ovo što se nama u BiH danas dešava nije normalno stanje stvari i to se ne može održati. Mi trčimo samo jednu trku, a to je trka sa vremenom, odnosno da što brže dođemo do članstva u EU i NATO. Nama nije interes da budemo u EU i NATO-u, nama je interes da budemo normalna i bolja država. BiH se mora promijeniti ne da bi ušla u EU i NATO, već zbog toga što je danas neodrživa, nefunkcionalna, preskupa i podložna manipulacijama. Moramo natjerati ljude da budu normalni ljudi, da bi mi kao normalni ljudi imali normalnu državu”, istakao je on.
No, šta BiH sprječava da dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma bude funkcionalna država? Glavni cilj Dejtona bio je zaustavljanje rata i to je uspješno ostvareno.
“Ipak, ni sami tvorci Dejtona nisu mislili da je ovaj sporazum sveta knjiga da bi bio nepromjenjiv. Očito je da je Dejton imao svoju svrhu, a sada mi sami treba da nastavimo ići naprijed, upućeni jedni na druge”, mišljenja je Lagumdžija.
Stoga konstatuje da dejtonski Ustav BiH treba mijenjati, ali da ustavne reforme treba voditi kao procese do kraja puta ka EU.
“Do tada, treba da se posvetimo evropskoj inicijativi, vladavini prava, borbi protiv korupcije, te ekonomiji. Dakle, uhvatite se reformske agende ne kao deklaracije, nego kao pravog posla”, kategoričan je Lagumdžija.
Govoreći o društvu zajedničkih, napomenuo je da ono nije samo lijepa ideja, već da BiH bez toga nema šansi.
“BiH je naša zemlja i sada imamo problem sa četiri religije, tri konstitutivna naroda, razmišljamo o tome kako da se podijelimo… Ovdje nema budućnosti, ni sigurnosti, ni razvoja ekonomije, ni boljeg obrazovanja i socijalne zaštite, ako ne nađemo formulu da, prije svega, od naših vlasti tražimo da nas tretiraju kao ljude”, istakao je Lagumdžija.