Saša Magazinović

Vlast stvara lažnu sliku na tržištu rada?

Rijetki su poslodavci koji poticaje države koriste na pravi način, odnosno da bi razvili svoje tvrtke, a samim tim i sugrađane u općinama gdje su aplicirali za pomoć države.

Milijuni maraka u posljednjih petnaest godina utrošeni su kroz programe poticaja zapošljavanja i samozapošljavanja u cijeloj Bosni i Hercegovini, no učinci tih programa nisu poznati široj javnosti.

Zavodi za zapošljavanje iz Republike Srpske i Federacije BiH tvrde u odgovorima državnom zastupniku Saši Magazinoviću, koji je tražio podatke o tome koliko osoba je zaposleno putem projekata i koliko ih je ostalo na poslu nakon isteka projekta, kako su se razni projekti sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja pokazali kao dobri.

Njihovo mišljenje ne dijele u Distriktu Brčko gdje imaju loša iskustva s ovim projektima. Također brojni korisnici ovog vida pomoći svjedoče kako se radi o prevari i kako su šest mjeseci nakon isteka projekta dobivali otkaz. Rijetki su poslodavci koji poticaje države koriste na pravi način, odnosno da bi razvili svoje tvrtke, a samim tim i sugrađane u općinama gdje su aplicirali za pomoć države. Vladajuće strukture tvrde kako je sve više zaposlenih, dok nevladine udruge, oporba i građani svjedoče kako se nikada nije živjelo lošije i kako posla ima sve manje.

 

Dobri pokazatelji

Iz Agencije za rad i zapošljavanje Republike Srpske su kazali kako su njihovi rezultati kada su u pitanju projekti sufinanciranja zapošljavanja prilično dobri. U 2014. je na projekt samozapošljavanja u gospodarstvu utrošeno je skoro tri milijuna maraka, a zaposleno je preko tisuću ljudi. Postotak onih koji su ostali na poslu nakon isteka projekta i prestanka financiranja od strane države je 80 posto. Drugi projekt koji se odnosio na zapošljavanje boračke populacije u koji je utrošeno 2,3 milijuna maraka i putem kojeg je uposleno 440 osoba je bio manje učinkovit. Nakon završetka istog na poslu je ostalo 62 posto osoba.

Kada je u pitanju projekt zapošljavanja pripravnika u 2014. je na ovo utrošeno 2,2 milijuna maraka i uposleno 350 osoba. Na poslu ih je ostalo 55 posto. Projekt zapošljavanja Roma u 2014. nije dobro prošao. Utrošeno je 150 tisuća maraka da bi se zaposlila 23 lica, a na poslu ih je nakon isteka projekta ostalo tek 34 posto. U 2015. su također provođeni isti projekti a na poslovima je nakon prestanka davanja poticaja od strane entiteta ostajalo od 30 do 50 posto radnika.

 

Lažna slika

 

Zastupnik Magazinović smatra kako entitetski premijeri pričaju kako u državi teče med i mlijeko i kako se dešavaju veliki progresi.

– Ako pitate običan narod reći će vam ono što je realna situacija, a to je da je broj ljudi koji su u socijalnoj potrebi sve veći, kao i onih koji su u potrazi za poslom. Reći će vam i da taj ekonomski procvat postoji samo u glavama onih koji ga iznose u javnost, kaže Magazinović.

Priča kako je ovo pitanje postavio na Parlamentu jer je dobio odgovor od vlasti kako je godišnje 100.000 novo zaposlenih.

– Kada smo krenuli tragati da vidimo gdje je tih 100.000 novozaposlenih onda smo vidjeli da je gotovo  identičan broj onih koji su ostali bez posla. Kada smo krenuli tragati ko su ti koji su ostali bez posla, a drugi došli na njihova mjesta vidjeli smo da se radi o poticajima gdje ljudi drže radnike u statusu zaposlenog točno onoliko koliko traju ti poticaji i koliko država plaća za njih, kaže Magazinović.

Pita se jesu li te mjere države efikasne i dali država kroz proračunska sredstva simulira zaposlenost u društvu ili stalno provodi mjere koje će kreirati nova radna mjesta.

– U ovom slučaju se čini kako država iz proračuna simulira zaposlenost u društvu koja ne postoji, kaže Magazinović.

Napominje i kako sve poslodavce ne treba gurati u isti koš jer ima ljudi koji poticaje koriste da otvore radna mjesta i razviju biznis, ali i oni koji su bliski onima koji daju poticaje i da je to “drugarsko-rođačko-prijateljska” varijanta držanja jednog broja radnika u kontinuitetu uz financiranje iz proračuna. Lažna slika o povećanoj zaposlenosti stvara se ponajviše putem projekata koje financira država, smatra oporba.

 

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.