Armin Halitović za portal Krupljani

Viši nivoi vlasti zapostavljaju Krajinu

Armin Halitović na održanim Lokalnim izborima ponovo je dobio povjerenje građana Bosanske Krupe. Prvi put su ga građani izabrali 2008. godine, a u intervjuu za Patriju govori o projektima koje želi završiti u mandatu, problemima zbog posljedica koronavirusa, ali i razvoju turizma u općini Bosanska Krupa, ali i kako povezati Krajinu sa ostatkom BiH.

Na proteklim Lokalnim izborima dobili ste ponovo povjerenje građana Bosanske Krupe. Na čelu ste općine od 2008. godine. Šta će biti prioriteti u vašem daljem radu uzimajući u obzir i teško stanje kada je riječ o pandemiji koronavirusa što je utjecalo i na smanjenje budžeta?

Halitović: U posljednjih dvanaest godina koliko sam na čelu Bosanske Krupe smatram da je mnogo urađeno, ali isto tako sam svjestan da je još puno za uraditi. Imam volju, želju ali i snagu. Naravno, uz pomoć i podršku saradnika, prijatelja. Prioriteta je više, među prvima nastavak rješavanja stečaja propalih giganata koji su nekada bili okosnica razvoja. Riješili smo ŠIP „Una“, „Krupatrans“, na redu je „UNA-OM“. Nastavit ćemo sa stvaranjem povoljnog ambijenta za ulaganja investitora kroz kvalitetno rješavanje loše privatiziranih firmi, te staviti ove resurse u kapacitete koji će zaposliti naše građane. Na ovaj način bi se obeštetili obespravljeni i opljačkani radnici koji već godinama pokušavaju ostvariti svoja prava.

Želim ubrzati razvijanje javno-privatnog partnerstva, stvaranje još povoljnijeg ambijenta za ulaganje, kako domaćeg tako i stranog kapitala na području općine, implementaciju infrastrukturnih i drugih projekata u funkciji razvoja novih radnih mjesta. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi jedna su od najvećih prepreka ulaganjima i realizaciji projekata. U narednom periodu provest će se postupak izlaganja nekretnina za one katastarske općine za koje nije bilo izlaganje, te uskladiti zemljišnoknjižno i katastarsko stanje. Na ovaj način izbjeći ćemo lutanje po institucijama, povećat će se pravna sigurnost što će svakako dovesti do porasta investicija. Nastavit ćemo s digitalizacijom podataka i procesa kako bismo olakšali investicijske postupke. Svaki građanin i investitor u svakom će trenutku znati status nekretnine za koju je zainteresovan, te dobiti sve potrebne podatke za planiranje investicije na toj nekretnini. Otvaranje firmi i zapošljavanje je ključ za bolje, ugodnije mjesto za život, za sprečavanje odlaska ljudi. Valjda je to svima jasno.

Problema ima uvijek. Mi smo navikli kroz život i rad suočavati se sa brojnim izazovima. Naši se problemi ne razlikuju od problema u drugim lokalnim zajednicama, naročito manjim. Svi dijelimo istu ili sličnu sudbinu. Još uvijek se suočavamo sa pandemijom, sa posljedicama koje ona ostavlja iza sebe. Kada već spominjemo pandemiju i posljedice moram kazati da je Općina Bosanska Krupa među prvima počela sa mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica. Sve ovo vrijeme od aprila kreirali smo i provodili programe usmjerene ka našim privrednicima u šta smo utrošili oko 750.000 KM. Subvencionirali smo primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno nabavku repromaterijala za redovnu i dodatnu  sjetvu kukuruza, krompira i graha, subvencioniramo komunalne naknade, zatim naknade za zauzimanje javne površine, troškove komunalnih usluga-odvoza otpada, subvencioniramo iznos redovne kamate poslovnim subjektima. Dodjeljivali smo jednokratnu pomoć od 800 maraka za svakog radnika kao refundaciju za isplaćene plaće za period 18. mart – 12. maj. Proveli smo program javnih radova gdje smo za čišćenje, uređenje obala rijeka, tvrđava, angažirali oko pedeset nezaposlenih lica i tako im omogućili da zarade 1.000 KM. Posljednji u nizu poziva, odnosno mjera kojima Općina Bosanska Krupa oporavlja ekonomiju, sanira posljedice izazvanih koronavirusom, odnosio se na subjekte male privrede koji zapošljavaju manje od deset lica.

Ogroman problem je i odlazak stanovništva u inostranstvo, naročito mladih. To su problemi prioritetni za rješavanje ali tu očekujemo reakciju i podršku viših nivoa vlasti, lokalnoj zajednici su ovdje poprilično ruke vezane. Naravno, imamo mi da kažem lokalne prioritete koje ćemo nastaviti rješavati postepeno, kao što smo i do sada. Oni se odnose na unapređenje privrede, komunalnu infrastrukturu i sl.

Krajina se već godinama suočava i sa migrantskom krizom. Kakva je situacija po tom pitanju u Bosanskoj Krupi?

Halitović: Bosanska Krupa nema problem sa migrantima. Mi smo njima samo tranzit. Ovdje se zadržavaju rijetko i kratko. Posljedice mi osjetimo na neki indirektan način, za razliku od Bihaća koji je direktno pogođen i koji se već godinama vrlo teško nosi sa ovim problemom.

I neke vaše kolege ističu maćehinski odnos viših nivoa vlasti prema kompletnoj Krajini. Koji su najčešći problemi u tim odnosima i kako se može poboljšati ta saradnja? Šta je u ovom trenutku najpotrebnije Bosanskoj Krupi?

Halitović: Ne ističe se to bez razloga. Svi mi ovdje osjetimo tu zapostavljenost. O tome svjedoči mnogo toga, kao npr. putna infrastruktura, evo u posljednje vrijeme i migranti. Nama godinama obećavaju realizaciju projekata poput brze ceste Bosanska Krupa – Bihać preko Grmuškog platoa koja bi nama i te kako puno značila, međutim nikad se ništa nije konkretiziralo. Priča iznova počinje prije izbora a završava nakon izbora. Daleko od očiju daleko od srca. Nije odnos viših nivoa vlasti jednak prema svim kantonima, gradovima. Po mnogo čemu se razlikujemo, od veličine i broja stanovnika pa nadalje. Međutim, trebalo bi se više voditi računa o problemima i potrebama lokalnih zajednica jer tu ustvari ljudi žive, tu se odvijaju svi mogući procesi.

Veliki broj građana izvan Unsko-sanskog kantona ne poznaje to područje niti poznaje njegove potencijale. Čime se Bosanska Krupa može pohvaliti i kako privući domaće goste u taj dio Bosne i Hercegovine?

Halitović: Vizija razvoja turizma u općini Bosanska Krupa se sigurno zasniva na resursima koje ima malo koja lokalna sredina u regionu. Bosanska Krupa je jedinstvena i globalno prepoznatljiva turistička destinacija sa ponudom koja je spoj tradicije i modernog. Bogatstvo kulture i historije, arheološka nalazišta, očuvana priroda, inovativna turistička ponuda i gostoljubivost ljudi privlače savremene turiste željne novih znanja i drugačijih doživljaja, opuštanja, zdravlja, gastronomije i užitka. Odrednice održivog razvoja turizma, na kojima ćemo raditi, u smislu ostvarenja vizije se ogledaju kroz stavljanje Turističke zajednice u puni kapacitet koja će biti generator razvoja turizma, zatim promociju, zaštitu i očuvanje prirodne i kulturno-historijske baštine, te uspostavljanje strukture turizma koji će omogućiti povećanje prihoda od turizma. Priroda turizma se ogleda u tome da je prosječno zadržavanje turista veoma kratko uz izraženu sezonalnost. Povećanje prihoda se može ostvariti kroz povećanje broja dolazaka turista i broja noćenja, ali i stimulisanjem turističke potrošnje na destinaciji. Kratki boravci ne omogućavaju punu valorizaciju potencijala i ne daju pune efekte turizma kroz potrošnju na destinaciji.

S druge strane, potrebno je imati sistem koji će stimulisati turiste koji planiraju kraće boravke da troše više kroz obezbjeđenje sadržaja kao što su inovativni turistički proizvodi, gastro sadržaji, trgovina i suveniri, naplata parkinga i prevoza, zabavni sadržaji, itd. Razvoj visokovrijednih turističkih proizvoda kao što je npr. konferencijski i kongresni turizam, zdravstveni, eko turizam, sportski turizam itd. mogu dovesti do značajnog povećanja prihoda, ali podrazumijevaju i značajna ulaganja gdje bi stimulisali ulaganje u ovaj vid turizma i inovacije i razvoj atraktivne turističke ponude. Kontinuirano ćemo raditi na razvoju pomenutih turističkih proizvoda. Staviti u funkciju historijske spomenike, obogatiti ih postavkama sa multimedijalnim sadržajima. Jedan od prioriteta će biti izgradnja turističke infrastrukture kroz obezbjeđenje šetnica, biciklističkih staza i sl. Nastavit ćemo sa uređenjem prirodnog bogatstva u cilju stavljanja istih u funkciju razvoja, iskoristiti značajno prirodno bogatstvo za razvoj svih oblika turizma, a posebno: turizma na vodi, rekreativno-sportskog turizma, lovnog, ribolovnog, seoskog  i vjerskog turizma. Sve će to doprinijeti da se privuku gosti, kako domaći tako i strani.

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.