Vijeće ministara BiH mora objasniti na šta su utrošena sredstva od putarina i akciza

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH usvojio je na jučerašnjoj sjednici novi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH. Ovo je bio peti pokušaj povećanja akciza na naftu, naftne derivate i lož-ulje za 15 feninga po litru stanovnicima za potrebe bh. entiteta Federacija BiH i Republika Srpska.

Anto Domazet, profesor na ekonomskom fakultetu u Sarajevu za N1 objasnio je “područje velikih konfuzija” – kada je riječ o trošenju tih sredstava.

“Kada je riječ o gradnji autocesta i cesta, treba operirati sa jednom kategorijom prihoda. A to su putarine, nije riječ o akcizama. U Zakonu o akcizama postoje dvije vrste naknada koje se tretiraju kao indirektni prihodi. Jedan dio su akcize, i one se u fiksnom iznosu naplaćuju 30 feninga za dizel, 45 za benzin. One se izdvajaju kao budžetski prihod. One nemaju jasnu namjenu, služe za finansiranje plaća, socijalnu zaštitu, intervencije. One dakle definiraju ono što je budžetski prihod entiteta i nije definisano da će biti investirane u autoputeve”, izjavio je.

“Putarine, trenutno iznose 25 feninga po litri goriva. 10 ide za gradnju autocesta, 15 za ceste. Sada je prijedlog da se povećaju za 15 feninga, i da 20 ide za autoceste – a 20 za ceste. To je sada predmet koji je jučer usvojen”, pojasnio je.

Nedopustivim smatra da se u javnost desi takva konfuzija, i da se sve to brka sa akcizama.

“Uprava za indirektno oporezivanje i Vijeće ministara prišlo je ovom problemu kao tehničkom. To je složen ekonomski i politički problem”, kazao je.

U zabludi je svako onaj ko misli da politika ne vrši utjecaj na ekonomiju, ocijenio je Domazet, jer kako je kazao – “ekonomijom se ostvaruju politički ciljevi. Najplemenitiji je onaj – blagostanje ljudi”.

Politike po njegovom mišljenju trebaju da budu dobre, transparentne i jasno da ukazuju šta se želi postići.
Dva su ključna problema:

1. Nema izvještaja u šta su utrošena dosadašnja sredstva putarina od 2009. godine pa na dalje.
2. Nema prijedloga aktivnosti na gradnji cesta i autocesta narednih sedam godina.
“Finansijeri znaju da je kreditna sposobnost vijeća već iscrpljena, dalje davanje kredita daju povećanje putarina, odakle će se vraćati krediti. Općoj javnosti i poslanicima trebalo je dati taj prikaz”, kazao je.

On je utvrdio da zakoni služe da se cilj ostvari, a građanima treba predočiti ciljeve i aktivnosti.

“Vijeće ministara bi moralo svoj kredibilitet izgraditi na tome gdje su ova do sada utrošena sredstva”, kazao je, dodavši da su i Hrvatske i Srbija gradile autoputeve na isti način – i da ovo nema veze ni sa kakvom specifičnošću BiH.

“To bi bilo moguće preći uz kredibilno vijeće ministara, uz dobar ekonomski prijedlog. Ponuditi odgovore na pitanje i postaviti pitanje da li će u budućnosti biti trošeno tako”, kazao je.
On je dodao da Vlada RS ne prihvata da se eksplicitno navede namjena novca od akciza, ali to prema njegovom mišljenju otvara pitanje gdje će novac završiti, jer kako tvrde – zakon to ne mora da reguliše.