Ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH

Vedran Lakić otkriva: Može li Sarajevo “zavrnuti ventil” Hercegovini

O Južnoj interkonekciji, reformskim zakonima i cijenama električne energije u podcastu Oslobođenja govorio je ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Vedran Lakić

Tema koja je u proteklom periodu ponajviše zadeverala javnost, ali i vlast u Federaciji BiH, jeste projekat Južne interkonekcije, koji lider HDZ-a BiH Dragan Čović aktivno opstruira. Svi se pitaju – šta će biti dalje? Ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Vedran Lakić je, kaže, apsolutni optimista.

USLOVLJAVANJA NEMA

– Vjerujem da ćemo doći do zajedničkog rješenja, realizovati projekat i da će zakon biti usvojen. Onim putem kojim smo krenuli na kraju ćemo i završiti. Izuzetno je neophodno da se ovaj projekat realizuje zbog cijele BiH i svih građana koji u njoj žive, koji ne trebaju ovisiti samo o jednom vodu, kaže Lakić.

Ovaj projekat, dodaje, podrazumijeva izgradnju novog cjevovoda i povezivanje sa Hrvatskom. Dakle, ovo bi bio novi vod gasa za FBiH, što bi anuliralo monopolski položaj – sa bilo koje strane.

– Ekonomija i tržište treba da određuju cijenu gasa. To se može desiti isključivo kada imamo povećanu ponudu. Zato nam je bitno da imamo i novu interkonekciju. To je vrlo bitno iz nacionalno-državnih, geopolitičkih i strateških razloga. Gas, kao i svi drugi energenti, vrlo je značajan i oni koji ga budu posjedovali u narednom periodu će biti mnogo jači u svojoj državi i prema drugim državama i prema EU, ističe.

Smatra ohrabrujućom činjenicu da su sufinansijeri projekta SAD i EU, te u tom smislu očekuje pozitivan feedback od domaćih i zvaničnika u Hrvatskoj. A kada je riječ o njegovoj realizaciji, BH-Gas je firma koja bi to trebala učiniti.

– Dovoljno je kapacitirana, prošla je sve prethodne faze kada je ovaj projekat u pitanju i to je firma koja je spremna da već jučer krene u realizaciju projekta, ističe ministar.

Osvrće se i na neka od političkih objašnjenja cijele priče, poput onog da je razlog zbog kojeg Čović toliko insistira na novoj firmi to što bi Sarajevo moglo da zavrće ventile Hercegovini.

– To nije uopće moguće – ni tehnički niti neko nekog smije da uslovljava korištenjem energenta. Ne smije se dovoditi bilo koji dio FBiH i cijele BiH u pitanje kada je riječ o korištenju gasa, ali i bilo čega drugog. To su neke priče iz prošlosti koje ne trebaju sadašnjosti, a nikako budućnosti. Do političkog dogovora treba doći čim prije, poručuje Lakić.

Nakon nedavnog boravka u SAD-u, ministar Lakić zaključuje da je u sva tri sektora ovog ministarstva ostvaren napredak. Ipak, može to mnogo bolje.

– Što se tiče energije, mi smo tehnološki na vrlo niskom nivou, pa ćemo morati napraviti dodatni angažman da bismo podigli nivo tehnoloških procesa. Industrijom sam vrlo zadovoljan s obzirom na to da je namjenska industrija bila ta koja je bila prioritet posjete SAD-u. I kada je rudarstvo u pitanju, posjetio sam Svjetsku banku i nastavio razgovore vezane za pravednu tranziciju. Očekujemo sredstva Svjetske banke za realizaciju pravedne tranzicije u FBiH, kaže on.

Tema sastanaka sa američkim zvaničnicima bila je, svakako, i Južna interkonekcija.

– Zavisnost od ruskog gasa nije ono što je interes SAD-a, tako da i s te strane imamo veliki interes i podršku američke administracije, napominje.

Gost našeg podcasta nedavno je bio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, a tom prilikom je kazao da je jedan od razloga Čovićeve opstrukcije ovog projekta to što u BH-Gasu nema uposlenih Hrvata.

– Nerado pričam o toj temi, jer smatram da ljude trebamo dijeliti po tome da li su stručni ili nisu. Ipak, zatražio sam te informacije – ne samo da ima Hrvata u BH-Gasu nego ih ima i na rukovodećim pozicijama, otkriva Lakić.

Došavši na čelo Ministarstva, Lakić je, pored ovog projekta, zatekao i druga neriješena pitanja, za građane FBiH od velikog značaja.

– Osnovni zakoni – energetski zakoni – iako spremni, dugo nisu bili doneseni. Mi bez tih zakona ne možemo krenuti ka EU, niti možemo srediti naše energetsko tržište. Prvo što smo uradili je da smo donijeli zakone koji regulišu energetski sektor, a time se usklađujemo se regulativom EU kojoj težimo. Pored donesena 33 zakona, moramo donijeti i 51 podzakonski akt, da bi se realizovalo ono što zagovara EU i mi koji želimo u Uniju. Omogućit ćemo tako da sve ono što se radi u EU, može da se radi i u BiH, u ovom slučaju FBiH. Tako će građani sami moći proizvoditi energiju, neće morati kupovati ili plaćati, a viškove će moći vraćati u mrežni sistem. To je vrlo bitno za naše građane, ali i privredne subjekte, kaže Lakić i dodaje da postoji mnogo stvari koje naš javni sektor u energiji može konzumirati za naredni period, na čemu rade dvije elektroprivrede u FBiH.

Uprkos tome što je BiH poznata kao dobar proizvođač električne energije, Lakić ističe i veliki nedostatak – njen prenos.

– Možemo izvoziti, imamo je mnogo, to trebamo iskoristiti, ali se moramo povezati energetski i sa susjednim državama, govori ministar i podsjeća na velike minuse u obje elektroprivrede, jer nivo proizvodnje u rudnicima nije bio dobar, a tehnološki procesi nisu zanavljani.

– Rudnicima smo pružili ruku, da se po kvalitetnoj cijeni plati ono što iskopaju i dostave u termoelektrane. Povećali smo i prava rudara, oni su najbitniji u ovom sistemu, jer od tog nivoa proizvodnje zavisi čitav energetski sektor. Period tranzicije je ispred nas i vrlo vjerovatno ćemo u narednu deceniju ili dvije smanjivati proizvodnju iz rudnika uglja. Ali, zasigurno je nećemo zatvoriti. Zašto? Da nije rudnika i termoelektrana, mi ne bismo imali cijenu struje koja je na ovom nivou najniža u okruženju, a da ne govorim u poređenju sa EU. Proizvodnja mora biti na višem nivou, ne može se desiti da naše dvije termoelektrane nemaju dovoljno uglja da proizvedu električnu energiju, kaže ministar.

NEKA TERMOELEKTRANA

Energetski sektor u FBiH se kreće ka obnovljivim izvorima energije. Međutim, na određenim primjerima u EU vidjelo se da OIE još nije dokazao efikasnost.

– Najprostije rečeno, ukoliko dođemo u problem da nemamo dovoljno uglja, da nam se ne dozvoli proizvodnja, mi moramo paralelno s tim razvijati obnovljive izvore energije. Ipak, neka nam termoelektrana dok se ne uvjerimo da ih OIE može kvalitetno zamijeniti, cijeni ministar.

Aktuelna Vlada je, kaže Lakić, u potpunosti posvećena privredi. U skladu s tim navodi i to da je set fiskalnih zakona u završnoj fazi, te da bi oni vrlo brzo mogli u proceduru. Potvrđuje da povećanja cijene struje, u ovoj godini, neće biti.

– Mi smo dogovorili i zagovaramo taj stav, da u 2024. ne bude povećanja cijene električne energije. U tom pravcu ćemo ići, zaključuje Vedran Lakić.

 

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.