Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je danas dao saglasnost za ratifikaciju Sporazum o finansiranju (Projekt hitnog oporavka od poplava) između BiH i Međunarodne asocijacije za razvoj.
Kreditna sredstva predviđena Sporazumom namijenjena su za finansiranje prioritetnih potreba u poplavljenim područjima. Kako je navedeno, cilj Projekta je da se zadovolje kritične potrebe i ponovo uspostavi funkcionalnost infrastrukture koja je osnova za javne usluge i ekonomski oporavak u područjima pogođenim poplavama.
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija je, obraćajući se poslanicima, kazao da je danas „zaista fascinantno da se ratificira Sporazum koji je praktično nedavno potpisan zajedno s nekim koji su potpisani prije godinu dana, što znači da smo pokazali odgovornost da možemo hitno nešto da uradimo i mi u Vijeću ministara BiH, i u Predsjedništvu BiH i u ovom parlamentu“.
Mislim, dodao je, da je izuzetno važno „da budemo što je moguće efikasniji sada“.
– Puno toga je sada na lokalnim vlastima i mi kao Vijeće ministara BiH možemo vršiti neku vrstu monitoringa onoga što će se dalje dešavati. Upravo iz tih razloga smo jučer na Vijeću ministara BiH usvojili odluku da se u grupu ili mehanizam nadzora uključe i nevladine organizacije, po principu koji su poznati u takozvanom otvorenom partnerstvu s vladama iz visokorazvijenih zemalja, da bi se tačno znalo sve jedna marka kako ide i da budu u to uključeni i predstavnici nevladinog sektora – kazao je Lagumdžija.
Između ostalog je rekao da su činjenice da su i Srbija i BiH dobile veliki iznos sredstava u vidu kreditnih aranžmana.
– Činjenica je, također, da kreditna zaduženost Srbije i BiH nije ista – kazao je Lagumdžija.
Po njegovim riječima, BiH spada u „najnezaduženije zemlje na planeti po svim parametrima“.
– Zaduženost BiH iznosi oko jedne trećine društvenog proizvoda BiH. Zaduženost Hrvatske iznosi oko 110 posto društvenog proizvoda BiH ili u apsolutnom iznosu gotovo 12 puta više nego što je zaduženost BiH. Zaduženost susjedne nam Srbije, koja je na sličnom nivou društvenog proizvoda po stanovniku, ali s mnogo većim brojem stanovnika, jest četiri, odnosno pet puta veća nego zaduženost BiH – kazao je Lagumdžija.
To je, dodao je, razlog zašto mi danas možemo govoriti o tome da postoji kapacitet za zaduživanje BiH, „ali ne bilo kakav kapacitet, nego kapacitet isključivo za kredite koji su razvojnog karaktera, koji se u finansijskom svijetu zovu poklon krediti“.
Lagumdžija je naveo da štete u BiH, po izvještaju koji je zajednički napravljen od naših i međunarodnih institucija, iznose dvije milijarde i 491 milion KM, a gubici milijadru i 493 miliona.
– Što znači da su ukupne štete i gubici tri milijarde 984 miliona i 700 hiljada KM. To iznosi negdje oko 16 procenata društvenog proizvoda BiH – kazao je ministar Lagumdžija.
Naveo je da štete i gubici u Srbiji iznose negdje oko pet do šest procenata društvenog proizvoda Srbije, a zbog veličine ekonomije su one takve kakve su.
– Prevedeno na drugi jezik, iznos šteta i gubitaka u ovim poplavama je veći od budžeta koji su usvojeni u ovom parlamentu u ovom mandatu za sve institucije BiH – kazao je Lagumdžija.
Govoreći o nedavno održanoj donatorskoj konferenciji, Lagumdžija je kazao da su na donatorsku konferenciju otišli sa zajedničkim izvještajem i „za BiH se tražilo za urgentne potrebe milijardu i 275 miliona KM“.
– Toliko nam je potreba u ovom urgentnom periodu obnove i rekonstrukcije. Za srednjoročni period milijardu i 412 miliona KM, a za dugoročni 767 miliona – kazao je Lagumdžija.
Po njegovim riječima, činjenica je da je konferencija okončana tako što je BiH dobila 830 miliona eura.