Ujedinjeni za BiH – krov nad glavom i posao prioriteti u saniranju poplava

Poslije najveće prirodne katastrofe koja nas je zadesila uspjeli smo se organizovati i doći spremni do sutrašnjeg dana. Za nešto više od 24 sata u Briselu će početi donatorska konferencija za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju na kojoj će se prikupljati sredstva za saniranje posljedica katastrofalnih poplava. U Brisel odlazimo sa onim što nas sada treba činiti, sa šenim izvještajem međunarodnih i domaćih eksperata čiji rezultati su pokazali da štete u BiH iznose oko četiri milijarde KM ili oko 16 posto BDP-a države. Mnogo, puno više od onoga što su govorile prve procjene eksperata Svjetske banke…

Osim što podataka o štetama, u Brisel sa sobom nosimo i potrebe za obnovu i rekonstrukciju zemlje – dobro znamo šta nam je kratkoročni plan u narednih šest mjeseci, šta trebamo raditi narednih 18 mjeseci, a šta narednih pet godina. Vjerujem da ćemo u Briselu obezbjediti sredstva za prioritetne potrebe i nastaviti dalje ka ukupnoj obnovi.

Naš prioritet bio je i ostaje osigurati do zime krov nad glavom svim Bosancima i Hercegovcima koji su ostali bez svojih domova tokom poplava, sačuvati postojeća radna mjesta jer smo prema izvještaju eksperata uslijed poplava izgubili oko 3.000 radnih mjesta, a još ih je oko 63.500 ugroženo.

Zbog toga ćemo u Briselu učesnicima konferencije,  našim prijateljima iz međunarodnih finansijskih institucija i prijateljskih zemalja naglasiti koliko nam je važno da novac namijenjen popravci domova naših građana i očuvanju radnih mjesta dobijemo što prije – hitno. Bitno nam je i od presudne važnosti da najprije dobijemo sredstva pod najpovoljnijim uslovima, a još bitnije da ta sredstva dobijemo po najhitnijoj proceduri kako bi prije jesenjih kiša i studenih bosanskih i hercegovačkih zima,  naši građani, koji su ostali bez svojih domova,  bili u suhom, toplom i svome domu.

Osim za obnovu kuća, od presuedne je važnosti i da po najhitnijim mogućim procedurama dobijemo sredstva koja će omogućiti vlasnicima malih i srednjih preduzeća, poljoprivrednih gazdinstava da obnove svoju djelatnost, da rade, sačuvaju radna mjesta koja su imali prije katastrofalnih poplava i da   otvore nova.

Znam da kod većine Bosanaca i Hercegovaca postoji (opravdan) strah  ko će i kako trošiti donirana finansijska sredstva. Najlakše ćemo tu brigu riješiti tako da formiramo tim ljudi, stranaca i bh. državljana, iz različitih oblasti od međunarodnih organizacija, bh. vlasti, privrednika, uglednih profesora, civilnog društva medija koji će nadgledati raspodjelu i trošenje finansijskih sredstava . Neka oni odluče kako će i kada obavještavati javnost o svome radu,  da upozore na sve moguće pokušaje zloupotrebe donatorskih sredstava. Svjestan sam da će nezadovoljnih uvijek biti, ali naš zadatak i posao jeste svesti nezadovoljstvo na najmanju moguću mjeru.

Na kraju, ali ne najmanje bitno… Donatorska konferencija u Briselu nije kraj kada je u pitanju pomoć stanovništvu Bosne i Hercegovine ugroženom poplavama. Ona je samo onaj najteži,  prvi (istina dosta veliki korak) u traženju pomoći.

I dalje nastavljamo jednakom upornošću kao što smo radili i do sada, lobirati kod prijateljskih zemalja, organizacija, finansijskih institucija za nastavak pomoći. Jer BiH će još godinama osjećati posljedice poplava, a oporavak i obnova zemlje moguća  je samo našim zajedničkim radom i angažmanom prijatelja i donatora….

Brza i organizovana obnova zemlje će biti najbolji pokretač daljih reformi i poruka da je Bosna i Hercegovina privlačna investicijska destinacija.

Kada hoćemo, onda možemo sve… Kako se ponašati u vremenu nakon donatorske konferencije? Upravo onako kako su se ponašali građani Bosne i Hercegovine tokom poplava. Bosanci i Hercegovci  koji nisu pričali , nego su radili i pomagali Bosancima i Hercegovcima..      

Ujedinjeni za Bosnu i Hercegovinu.

http://zlatkolagumdzija.blogger.ba/