Tehničke izmjene odredaba Izbornog zakona koje bi osigurale transparentnost izbornog procesa i onemogućile da glasaju mrtvi ili iste osobe po tri, četiri puta, priželjkuju parlamentarci iz različitih stranaka s kojima je UNA razgovarala.
Ono što većinu plaši je mogućnost da dođe do izmjena odredaba Izbornog zakona BiH koje se odnose na popunjavanje Doma naroda FBiH, i to u smislu da više Bošnjak iz Livna i Hrvat iz Bihaća ne može ući u pomenutu instituciju. Neki, pak, smatraju da zakone trebaju donositi parlamenti, a ne visoki predstavnici.
Aner Žuljević (SDPBiH), delegat u Domu naroda FBiH iz reda ostalih za portal UNA ističe da je u zemlji u kojoj je rođen, “strpan u stupidnu ponižavajuću diskriminacijsku ustavnu formu pod kodnim nazivom ostali”, jer se izjašnjava kao Bosanac i Hercegovac.
“Nažalost, izgleda da ima istine u činjenici kako se u vrijeme krojenja luđačke košulje zvane Dayton sipalo mnogo litara alkohola pod kojim su se usvajala plemenska pravna rješenja koja se sudaraju s elementarnom logikom. Moji roditelji su po Ustavu naše zemlje konstitutivni, a ja sam kao njihov sin nekonstitutivan što je i pravno, i logički, pa ako hoćete i biološki pomalo idiotski. Stoga, očekujem da Visoki predstavnik prepozna suštinu problema u našem društvu, a to sigurno nisu zahtjevi prebogatih lidera lažno predstavljenih u svojstvu nacionalnih poglavica koji bi i dalje da uvećavaju svoje bogatstvo na nesreći vlastitog naroda koji bježi iz ove zemlje trbuhom za kruhom”,kazao je Žuljević.
Dodaje da je, također, rezolucija Bundestaga vrlo jasan dokument koji iskazuje nedvosmislen stav da i u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim evropskim državama, temeljni princip uređenja države jeste civilni, građanski, evropski, a ne etnonacionalni, tako da minimum sto očekujem jeste da će Visoki predstavnik poštovati stav zemlje iz koje dolazi”, naglašava Žuljević.
Dodaje da SDP BiH, iz kojeg i sam dolazi, u svim razgovorima, kao i uvijek do sada, ostaje dosljedan svojim principima i stavovima da svaka izmjena izbornog zakonodavstva mora ići u smjeru implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, dokidanja diskriminacije i uvođenja modela sličnog onim u državama EU.
“Bilo bi neodgovorno i paradoksalno ukoliko bi u procesu promjena izbornog zakonodavstva visoki predstavnik Christian Schmidt pristao na bilo kakve pritiske kojima je, očito, izložen i na koncept kojim se praktično izlazi u susret nastavku etničkih podjela Bosne i Hercegovine. Nama u EU perspektivi trebaju politike koje su spremne graditi dinamična, propulzivna i otvorena društva u kojima brojnost bilo koje grupe neće odlučivati ljudska prava pojedinca. Na kraju, ono što bi u ovom trenutku moglo biti prihvatljivo jeste donošenje tzv. tehničkih izmjena kako bi se osigurala transparentnost i demokratičnost izbora predstojećih izbora u oktobru 2022. godine, jer se već predugo u ovoj zemlji lopovlukom mijenja biračka volja građana”, rekao je Žuljević.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.