U milosti smo MONEYVAL-a i FATF-a i još ne znamo hoće li biti sankcija

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mladen Ćavar u intervjuu za Vijesti.ba govori o neispunjavanju uslova koje je MONEYVAL postavio BiH i posljedicama, aktivnostima Ministarstva na sanaciji šteta od poplava, raspodjeli humanitarne pomoći, te optužnici protiv direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

VIJESTI.BA: BiH nije ispunila uslove Komiteta eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL) u predviđenom roku. Šta će se dalje dešavati?

ĆAVAR:  BiH imala je obavezu da do 31. maja usvoji oba zakona, ali kako se to nije desilo, MONEYVAL je dao dodatni rok našoj zemlji. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH obaviješten je da će MONEYVAL sačekati sa objavljivanjem javnog saopštenja na FATF internet stranici do 7. jula kako bi nam se dalo dovoljno vremena da usvojimo ove zakone i kako cijela planeta ne bi bila direktno informisana o deklaraciji koja je usvojena, odnosno javnom saopštenju o neusklađenosti BiH.

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je u nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH. Angažovao sam kolege da obavijeste predstavnike MONEYVAL-a o tome, a u ponedjeljak ćemo im poslati zaključke na očitovanje.

Ne znamo šta će se dalje desiti, u milosti smo MONEYVAL-a i FATF-a i sve od njih zavisi. Vjerovatno će već u ponedjeljak doći zvaničan odgovor na novonastalu situaciju, tako da ćemo znati hoće li saopštenje biti objavljeno na FATF internet stranici, da li ćemo biti sankcionisani, da li ćemo dobiti dodatni rok…

VIJESTI.BA: Pomenuli ste Zakon o sprječavanju pranja novca, a šta je sa izmjenama Krivičnog zakona? Pojedini tvrde da one nisu bile uslov MONEYVAL-a?

ĆAVAR: To nije tačno. Ova dva zakona bila su u paketu. Izmjene Krivičnog zakona direktno se tiču Zakona o sprječavanju pranja novca, jer se u Krivičnom zakonu daju definicije i sankcije koje su u direktnoj vezi sa Zakonom o sprječavanju pranja novca, koji nije kompletan ako nisu usvojene izmjene Krivičnog zakona.

Iz MONEYVAL-a su i pismenim putem upozoravali nadležne u BiH da se ova dva zakona usvoje u paketu. U slučaju da je nešto sporno u Krivičnom zkonu, predložili su čak da se usvoje one izjmene koje se odnose na Zakon o sprječavanju pranja novca.

VIJESTI.BA: Šta bi konkretno značilo stavljanje BiH na takozvanu crnu listu?

ĆAVAR: Kada neka država bude stavljena na crnu listu FATF-a, sve druge države postupaju prema toj zemlji na način da pojedinačno mogu da odrede stepen kontrole svih transakcija koje idu u ili iz BiH. Dakle, sve zemlje pojedinačno odlučuju da li će komunicirati sa našim monetarnim institucijama.

U situacija kada ste etiketirani da ste potencijalni perač para, terorista ili slično, niko ne želi da sarađuje s vama. Vremenom, iz takvih zemalja kapital odlazi.

BiH je bespotreno etiketirana, mogli smo oba zakona usvojiti do 31. maja, jer kod Krivičnog zakona nema prenosa nadležnosti, kako pojedini tvrde.

VIJESTI.BA: Vi tvrdite da nema prenosa nadležnosti, dok vladajuća struktura u RS-u kaže suprotno?

ĆAVAR: Znam otprilike ko je unio smutnju u sve ovo, ali ne bih etiketirao tog čovjeka. Razlog je zaista prozaičan i banalan, a tiče se predstavnika BiH pri MONEYVAL-u. Pojedini ljudi koji nisu mogli da budu u delegaciji, pogrešno su informisali javnost.

U RS je donedavno bilo uvriježeno da je Zakon o sprječavanju pranja novca novi zakon, a nije. Zakon o sprječavanju pranja novca imali smo ranije i uvijek je bio na državnom nivou.

VIJESTI.BA: Nezaobilazna tema je i sanacija štete od prirodne katastrofe koja nas je zadesila. Šta Ministarstvo situgnosti preduzima u tom pogledu?

ĆAVAR: Odradili smo veliki posao. Radimo sve što je u našoj nadležnosti kako bismo koordinisali humanitarnu pomoć. Od početka primamo humanitarnu međunarodnu pomoć.

Proces podjele humanitarne pomoći teče na sljedeći način: prije nego što zatražimo međunarodnu pomoć, dobijamo zahtijeve od entiteta i Distrikta Brčko o potrebama. Nakon toga, u Evropu proslijedimo te zahtijeve, a preko Ministarstva vanjskih poslova BiH u ostatak svijeta. Kada dobijemo odgovor od zemalja koje žele da pomognu, o tome obavijestimo nadležne u entitetima i Distriktu Brčko. Zatim, svi ti predstavnici dolaze na lice mjesta, preuzimaju pomoć i dalje je distribuišu. Mi nemamo uticaj na dalju distribuciju pomoći.

VIJESTI.BA: Postoje informacije da na pojedinim ugroženim područjima dolazi do zloupotrebe humanitarne pomoći. Šta Ministarstvo sigurnost BiH može uraditi kako bi se spriječila ta pojava?

ĆAVAR: Mi smo otvorili ”etičku liniju” za prijavljivanje svih vrsta nepravilnosti kada je u pitanju distribucija i prijem humanitarne pomoći. Na zvaničnoj internet stranici Ministarstva sigurnosti BiH postoji link, gdje bilo koji građanin BiH ili šire može prijaviti bilo kakvu nepravilnost.

Kao rukovodilac Ministarstva, obavezao sam se da će svaka prijava biti istražena, a ukoliko prijava bude osnovana, biće proslijeđena nadležnim organima na postupanje.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete optužnicu koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv direktora SIPA-e Gorana Zupca, a koja je proslijeđena Sudu BiH?

ĆAVAR: Trenutno ne bih ništa posebno komentarisao, zbog toga što optužnica nije potvrđena. Ukoliko se to desi, biće vremena za komentare. Smatram da je neumijesno da trenutno komentarišem tu situaciju.