Grad Tuzla u pozitivnom ambijentu ulazi u 2019. godinu, čemu je doprinio razvoj turizma i trgovine. Gradonačelnik Jasmin Imamović u razgovoru za Klix.ba kaže da je protekla godina bila izuzetno uspješna na mnogim poljima, kao i da će u narednom periodu u prioritetima biti projekti koji će doprinijeti tome da Tuzla bude još ljepši i za život ugodniji grad u BiH.
S gradonačelnikom Tuzle Jasminom Imamovićem razgovarali smo o rezultatima postignutim u prošloj godini, planovima za naredni period, problemima s kojima se ovaj grad susreće… Dotakli smo se i politike, a kroz taj segment razgovora prvi čovjek Tuzle otkrio nam je da li ima ambicije za funkciju premijera Tuzlanskog kantona.
Tuzla je u pozitivnom ambijentu izašla iz 2018. godine, veliki broj infrastrukturnih projekata je realiziran, dok su određeni još uvijek u fazi realizacije.
“Mnogo projekata smo završili, a među njima je sanacija sjevernog dijela saobraćajnice (od Doma zdravlja u Tuzli do Skvera) u iznosu od 190.000 KM. Nedavno smo završili i sanaciju dijela od raskrsnice Tenis prema kompleksu Slana Banja, gdje su urađeni parking, pješačke staze i stepenište kojim se ulazi u kompleks. Trenutno je u toku završetak radova na partetu u kompleksu, koji ide prema platou narodnih heroja. U samom centru grada radimo produžetak Trga slobode koji još uvijek nije završen, jer izvođač nije u prilici izvoditi radove na kamenoj tribini zbog neodgovarajuće temperature i vlažnosti zraka. S ovim ćemo na kraju imati najveći trg u BiH na tri nivoa”, navodi Imamović najznačajnije projekte, naglasivši da je u proteklom periodu mnogo više učinjeno u oblasti infrastrukture u tuzlanskim prigradskim naseljima.
Preokret u razvoju Tuzle napravljen je 2003. godine kada su mjesta nekadašnjih divljih deponija pretvorena u atraktivne parcele za izgradnju stambeno-poslovnih objekata. Kroz godine su nastala i panonska jezera koja su napravila turistički preporod u ovom gradu.
Tuzla je imala najgore razvijenu trgovinu u Bosni i Hercegovini, ali danas je to stanje znatno drugačije. Sitnim, ali sigurnim koracima se počeo razvijati i turizam u ljetnom periodu, a gosti su u ovaj grad počeli dolaziti i u zimskom mjesecima.
“U Tuzli sada imamo šta pokazati. Posebno su se razvile nekada dvije totalno nerazvijenije grane, odnosno turizam i trgovina. Razvoju ljetnog turizma doprinijela je i revitalizacija Međunarodnog aerodroma Tuzla. U ljetnom periodu smo oživjeli historijsku jezgru, ali nam je problem bila zima. Uz kućice i manifestacije na Trgu slobode smo pokušavali dovesti posjetitelje i u tome smo uspjeli prošle godine za doček Nove godine. Već nakon dvije godine stanje je znatno drugačije. Postigli smo taj nivo da su poduzetnici sami počeli plaćati postavljene kućice te ćemo i na takav način imati priliv sredstava u budžetu. Cijena kućice na 30 dana je 300 KM, što možemo reći da je simbolično. Ovdje je nabačena lopta ugostiteljima koji imaju priliku za zaradu, a ako se sve bude širilo kako treba, mi im nudimo Soni trg i Korzo. Važno je da su poduzetnici našli svoj interes, da mogu dovesti muzičare te privući posjetitelje kojima će na kraju nuditi svoju uslugu”, kaže Imamović za Klix.ba.
I Tuzla ima drugu stranu medalje, jer se ovaj grad susreće s enormnim zagađenjem zraka te se nalazi na neslavnoj evropskoj listi po količini zagađujućih čestica koje svakodnevno udišu građani.
Imamović kaže da je u proteklom periodu utrošeno mnogo vremena i novca na širenje mreže toplifikacije pa je tako od 2001. do danas izdvojeno više od 30 miliona konvertibilnih maraka.
“Tuzla ima najviše domaćinstava u BiH koja su priključena na sistem centralnog grijanja, a trenutno je riječ okvirno o njih 60 posto. Ove godine smo u budžetu osigurali pola miliona KM za pilot projekte energetske efikasnosti koji će biti utrošeni na toplotne pumpe, takozvane dizače toplote. Riječ je o korištenju temperature zraka, zemlje ili podzemne vode koja se dodatno dogrijava do željene sobne temperature. Ovakva vrsta grijanja je četiri-pet puta jeftinija od centralnog grijanja, a skoro deset puta od grijanja na ugalj. U pojedinim danima može biti i potpuno besplatna, jer vam je za dogrijavanje vode potrebna struja. Ovo bi mogao biti veoma značajan korak, jer nam je cilj da masovno eliminišemo individualna ložišta uglja. Kroz ovaj pilot projekt planirano je davanje poticaja korisnicima, a u kojoj visini znat ćemo naknadno. Ovaj projekt će se pred vijećnicima naći već na idućoj sjednici Gradskog vijeća Tuzle”, kaže Imamović.
Osim širenja mreže centralnog grijanja, Imamović smatra da je problem zagađenja zraka moguće riješiti izmjenom zakonske regulative koja će zabraniti individualnim ložištima korištenje uglja s visokom koncentracijom sumpora, ali i povećanjem broja ekoloških inspektora koji će djelovati na terenu.
On navodi i da je potrebno uvođenje drastičnijih saobraćajnih mjera koje će onemogućiti kretanje neispravnih te automobila koji ne zadovoljavaju ekološke standarde, ali i ugradnja uređaja za odsumporavanje u Termoelektrani Tuzla koja je okarakterisana kao najveći zagađivač ove regije.
“Oni imaju nalog od Energetske zajednice kroz koji im prijeti zabrana rada. To bi bilo opasno za energetski sistem BiH, ali oni na duši imaju građane Tuzle. Uređaje za odsumporavanje je potrebno napokon ugraditi, jer godišnje spale blizu četiri miliona tona uglja, a domaćinstva između 200 i 250 hiljada. Sada je valjda jasno ko je veći zagađivač”, naglašava Imamović.
Naš sagovornik nije odustao ni od cilja da Tuzla bude najljepši i za život najugodniji grad u Bosni i Hercegovini, a da bi se svi pravci ravnomjerno razvijali, on kaže da je od Vlade FBiH potrebna ravnopravnija raspodjela novca prema kantonima, kao i izgradnja brze ceste Orašje – Brčko – Tuzla – Žepče.
Sve sredine u našoj zemlji se suočavaju s odlaskom mladih pa tako i Tuzla. I Imamović je svjestan tog problema, a kako nam je rekao, u proteklom periodu sve se činilo kako bi se otvorilo što više novih radnih mjesta. Između ostalog, u tom pravcu je predviđeno i širenje Tehnološkog parka BIT Centar koji je naklonjen IT sektoru.
“Činimo sve da se otvori što više radnih mjesta. Vlada mora pronaći načina da poslodavcima izađe ususret kako bi oni imali mogućnost povećanja plaća. Ljudi imaju male plaće i to je jedan od osnovnih razloga za odlazak iz BiH”, nadovezuje se Imamović.
Formiranje vlasti u Tuzlanskom kantonu nakon oktobarskih općih izbora još uvijek nije završeno. Premijerska fotelja pripala je Socijaldemokratskoj partiji (SDP) kojoj i Imamović pripada, međutim, naš sagovornik je izričit u tome da ga ne zanima ova pozicija.
“Kod mene su stvari od ranije jasne, jer kada su unutar SDP-a sastavljane izborne liste za više nivoe vlasti, dao sam do znanja da me ne zanima kandidatura za bilo koju funkciju u državi, federaciji ili kantonu. Građanima Tuzle sam se 2016. na izborima nudio da vodim ovaj grad naredne četiri godine. Nakon dvije godine ne želim pobjeći. Tada bih stvorio stanje političke krize u Tuzli, jer bi se morali organizovati vanredni izbori, a ja sam posljednji čovjek koji priželjkuje krizu. Dobio sam 25.000 glasova i ne želim iznevjeriti svoje građane”, izričit je prvi čovjek Tuzle.
Imamović se nada da će formiranje vlasti u TK biti završeno na pravi način te da će stranke okupljene u građanskom bloku sastaviti odgovarauću vladu u kojoj će biti kvalitetan kadar.
“Nije lako biti premijer i ministar u Vladi TK. Nadam se da će tu biti ljudi koji mogu izvršiti obaveze tako da dobro odrade cijeli svoj mandat, a ako Vlada bude kooperativna u smislu da im iznesemo neke ideje te da pomognemo u njihovoj realizacij, ja sam svim ministrima na raspolaganju”, zaključio je Imamović.