Rezultati PISA istraživanja u Bosni i Hercegovini su objavljeni prije više od dvije sedmice.

Nedugo poslije objavljivanja reagovali su mnogi. Reakcija onih među najodgovornijim za to što je svaki drugi 15-godišnji učenik funkcionalno nepismen – političkih stranaka – uslijedila je kasnije ili je izostala.

Tražili smo od najznačajnijih stranaka u zemlji da odgovore na sljedeća pitanja: smatraju li da PISA odražava stvarno stanje obrazovanja, ko je odgovoran za loše rezultate i šta je potrebno učiniti da se poboljša školstvo odnosno da rezultati nakon PISA istraživanja 2021. budu bolji?

Za Socijaldemokratsku partiju (SDP) rezultati su posljedica “nedjelovanja, neulaganja i površnog bavljenja gorućim pitanjima u obrazovanju”. U odgovoru za portal Radiosarajevo.ba su istakli da rezultati pokazuju “poražavajuće stanje u obrazovnom sistemu”.

Razlog za ostvarene rezultate su opisali ovako:

“Krivca ne treba tražiti unutar sistema, nego u njegovoj fragmentiranosti i neujednačenosti pristupa, u pogrešnim i etnonacionalnim politikama i pristupu obrazovanju. Naš sistem obrazovanja je zastario, u savremenom svijetu obrazovanje prati i odgovara na procese u društvu, jer obrazovanje predstavlja osnovu za njegov razvoj. Odsustvo kvalitetnih nastavnih planova i programa fokusiranih na učenička postignuća, odsustvo evaluacije postignuća, nedostatak afirmacije kvaliteta i talenta, nedostatak kontinuiranog usavršavanja nastavnog kadra, nedovoljno cijenjen i plaćen posao nastavnika, birokratizacija nastavničkog zanimanja i slično samo su neki od razloga loših rezultata.”

Zato su ukazali na to da su, kako su naveli, nedovoljnu ocjenu dobili svi od donosilaca politika do onih koji sjede u školskim klupama.

Obrazložili su svoje rješenje za probleme u školstvu.

“Stoga je neophodno, dok još imamo mlade u zemlji, mijenjati sistem obrazovanja, pokrenuti reformske procese tako da obrazovanje i doneseni kurikulum odgovaraju zahtjevima savremenog doba, da njeguju učenička postignuća i funkcionalno znanje. Istovremeno je neophodno jačati nastavničke kompetencije i autonomiju. Mnoštvo je koraka koje treba napraviti da bismo se pokrenuli s mrtve tačke i mladima omogućili škole za život i rad, a ne za ocjene“, zaključili su u SDP-u.