Sve propada i nestaje, pa i međunarodna zajednica i njen kredibilitet

Odluka o popunjavanju Doma naroda Federalnog parlamenta, koju bi Centralna izborna komisija BiH uskoro trebala donijeti, otvorila je prostor za lobiranje, što je suprotstavilo stavove OHR-a i Delegacije Evropske unije i dovelo u pitanje kredibilitet međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, je suprotstavljene stavove okarakterisao kao mali rat unutar međunarodne zajednice u vezi s budućim odlukama Centralne izborne komisije BiH.

“Ovo što se trenutno dešava ni nadrealisti nisu mogli predvidjeti. Zamislite da u devet sati razgovarate s osobom iz OHR-a koja iznosi stav te institucije i govori kako Delegacija EU lobira za neustavna rješenja, a onda vam iz Delegacije EU iznose svoj stav i negativne kvalifikacije za OHR. Ova zemlja počinje ličiti na Bermudski trougao. Sve propada i nestaje pa i međunarodna zajednica i njen kredibilitet”, upozorava Magazinović.

Upitan da li će suprotstavljene stavove OHR-a i Delegacije EU zloupotrijebiti stranke koje sve vrijeme zazivaju podjele, Magazinović ističe kako se boji da pojedini predstavnici međunarodne zajednice zapravo vrlo intenzivno rade za takve stranke.

“Pojedini predstavnici međunarodne zajednice to rade malo zato što ne razumiju državu u kojoj se nalaze, a malo zato što im je njihov vlastiti donji dio leđa i ‘bilo kakav uspjeh upisan u izvještaj koji će poslati u Brisel’ važniji je od budućnosti svakog djeteta u Bosni i Hercegovini”, rekao je on.

Magazinović je pozvao Lars-Gunnara Wigemarka i Valentina Inzka na međusobno sučeljavanje stavova, ali napominje da nije siguran da bi pristali na takvu vrstu transparentnosti.

“Wigemark vjerovatno nema vremena od silnog uplitanja u ono za šta nema pravo ni mandat, a ne znam ima li smisla buditi Inzka radi toga”, kazao je Magazinović.

Podsjećamo, podzakonski akt CIK-a BiH se treba odnositi na to da li će biti prihvaćen nacrt odluke prema kojoj bi presuda u slučaju “Božo Ljubić” bila riješena na način da kod popunjavanja Doma naroda mandati budu raspodijeljeni uz princip da će iz svakog kantona biti delegirani najmanje po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin, ukoliko su izabrani u kantonalnu skupštinu, dok druga varijanta taj princip izostavlja.

Akt također mora definirati i dilemu o tome na osnovu kojeg popisa stanovništva će biti vršeno provođenje izbornih rezultata, onog iz 1991. ili 2013. godine.