‘Siva lista’ je signal da financijski tijekovi u BiH nisu sigurni

Izvjesno je da će se BiH naći na tzv. sivoj listi zemalja, dakle bit će pod strožim nadzorom. Možete li čitateljima pojasniti što zapravo u temeljima znači ta “siva” lista i u čemu se razlikuje od tzv. crne liste?
– Na crnoj listi se nalaze Iran i Sjeverna Koreja, a na sivoj, koliko mi je poznato, Alžir, Mijanmar, Sirija i još nekoliko zemalja. Naime, Moneyval – Odbor eksperata vijeća Europe za borbu protiv pranja novca i terorističkih aktivnosti kao i FATF – Financial Action Task Force izdaju tzv. Listu nekooperativnih zemalja i teritorija. Zadatak FATF-a je da postavlja standarde i prati napredak zemalja u borbi protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Na tzv. crnoj listi su zemlje koje nemaju razrađene standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, nisu kooperativne i ne surađuju s Moneyvalom i FATF-om. Dakle, kod njih postoji opravdana sumnja i opasnost da postoji nesmetano financiranje terorizma te da nemaju mehanizme za sprječavanje pranja novca. Na ‘sivoj listi’ su zemlje koje nemaju u dovoljnoj mjeri razvijenu legislativu i mehanizme, ali surađuju i prihvaćaju preporuke Moneyvala i FATF-a.

Dakle, međunarodna zajednica ili Moneyval su nezadovoljni što nije usvojen novi zakon i što nije zajamčena stroža kontrola novčanih tijekova. Objektivno, u čemu je problem, u kojem dijelu to BiH nema nadzora nad tim tijekovima pa se strahuje za pranje novca, financiranje kriminala ili terorizma?
– Naša obveza je bila da usvojimo Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti te izmjene i dopune Kaznenog zakona na državnoj razini. Navedeno predstavlja paket zakona, jer nadopunjuju jedan drugi. Prvi zakon je usvojen u oba doma državnog Parlamenta, a drugi, zbog protivljenja stranaka, tj. izaslanika u Domu naroda iz srpskog naroda, nije usvojen. Kolege iz RS-a smatraju da postoji prebacivanje nadležnosti iz oblasti kaznenog zakonodavstva s entitetske na državnu razinu, što, po njima, nije prihvatljivo. No, zemlje Moneyvala, Europske unije žele imati jamstva države BiH da je usvojena sva potrebna legislativa i uspostavljeni mehanizmi i institucije u BiH za borbu protiv terorizma i pranja novca. Ako nije usvojen set zakona koji se dopunjuju i odredbe u kaznenom zakonodavstvu koje se striktno odnose na borbu protiv financiranja terorističkih aktivnosti i pranja novca, onda je jasno zašto su evaulatori Moneyvala nezadovoljni. I zašto ne možemo u potpunosti, kao zemlja, jamčiti za legalnost novčanih tijekova. Naš bankarski sustav, doduše, već ima razrađene mehanizme za kontrolu legalnosti novčanih tijekova, ali i država, a ne samo financijske institucije i entiteti, mora usvojiti odgovarajuće mehanizme kontrole. Dakle, moramo imati jedan zaokruženi sustav u svim aspektima, što trenutačno nije slučaj.

Posljedice sankcija će navodno uvelike trpjeti domaći poslovni ljudi u tim transakcijama s inozemstvom. Bit će problema s rokovima plaćanja?
– Stavljanje na ‘sivu listu’ EU-a zbog neusvajanja europskih regulativa vezanih uz sigurnost i legalnost novčanih tijekova znači da će se primjenjivati dodatni mehanizmi kontrole financijskih transakcija iz BiH i u BiH. Navedeno će značiti strože kontrole, traženje dodatnih dokumenata za slanje novca, usporavanje financijskih transakcija, povećane troškove slanja novca, a u konačnici će navedeno otežati poslovanje naših kompanija – uvoznika i izvoznika, banaka, destimulirati investitore, povećati troškove slanja i primanja novca za građane i dijasporu. Stavljanje na ‘sivu listu’ može djelovati destimulativno na potencijalne strane investitore jer objava javnog priopćenja o neusklađenosti BiH predstavlja svojevrstan signal, upozorenje stranim kompanijama i vladama, da trebaju obratiti posebnu pažnju na transakcije u BiH i iz BiH. Isto tako, može se dogoditi i smanjivanje kreditnog rejtinga zemlje.

ICRG proces imat će još veće posljedice za BiH od objavljivanja “Javnog priopćenja o neusklađenosti BiH” na web stranici Moneyvala za neusklađenost BiH o pitanju sprječavanja pranja novca. Što to konkretno znači da smo nepouzdana država ?
– Javno priopćenje predstavlja skretanje pažnje na određene propuste u našoj legislativi i mehanizmima za borbu protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Dakle, to je signal stranim bankama, investitorima, vladama da financijski tijekovi u BiH nisu u potpunosti sigurni, tj. da postoje određene neusklađenosti sa zahtjevima Moneyvala. Odnosno, da ne možemo u potpunosti, kao država, jamčiti da imamo razrađen sustav za borbu protiv terorizma i pranja novca. Ulazak u ICRG proces znači da nismo otklonili propuste navedene u priopćenju i da postoji značajan rizik vezan uz nelegalne novčane tijekove.

Po riječima zamjenika ministra sigurnosti BiH Mladena Ćavara, do sada su sankcije bile individualne zato jer je svakoj zemlji članici Moneyvala bilo ostavljeno na volju sama odlučivati na koji će način raditi provjere transakcija BiH, dok su posljedice puno ozbiljnije kada se neka zemlja nađe u ICRG procesu.?
– Svakako, dosadašnjim lobiranjima i naporima ministra vanjskih poslova gosp. Lagumdžije i zamjenika ministra sigurnosti gosp. Ćavara više puta smo izbjegavali dolazak na ‘sivu listu’ i objavu javnog priopćenja o neusklađenosti. Oficijelno stavljanje na ‘sivu listu’ predstavlja jasan signal zemljama Moneyvala da smo nedovoljna kooperativna zemlja, što povlači obvezu svih članica da dubinski kontroliraju sve financijske transakcije vezane uz BiH. Dakle, one kao potpisnice i članice Moneyvala moraju postupati po pravilima, nema više mogućnosti da zemlje postupaju individualno na temelju osobne procjene.

Ipak, BiH je, kako tvrde neki, usvajanjem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma BiH ispunila 90 posto preporuka Moneyvala i FATF-a, a da se onih 10 posto koje nije ispunila odnosi na neusvajanje izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH.Pa, ako je tako, što se to tako važnoga krije u tih 10 posto zbog čega nam prijete sankcije?
– Zaista, govori se da se nismo mogli složiti u 10 posto preporuka. Ali ako nemate zaokruženu regulativu, ako imate nepovezane i nedorečene zakone, onda ne možete problem “vagati u postocima” i reći da je to samo 10 %. Tih 10 % znači da nemamo sustav. Isto tako, nemamo ni adekvatan akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Prema saznanjima, vrlo malo zemalja se nalazi na ‘sivoj listi’, a svaka zemlja koja uđe u ICRG proces u njemu se nalazi minimalno dvije do tri godine. Znači li to onda i neke dodatne uvjete?
– Navedeno znači da su zemlje na ‘sivoj listi’ izložene mnogo detaljnijim kontrolama od Monyvala. Koliko mi je poznato, dubinski se analizira 25 različitih oblasti – odnosno pojedinačnih zahtjeva vezanih uz sve aspekte sigurnosti.