Šta će biti sa prijedlogom za Mostar Centra za mir i SDP-a?
– SDP je početkom 2016. uputio u proceduru izmjene i dopune Izbornog zakona, u dijelu koji se odnosi na Mostar. Zbog neaktivnosti ili pak opstrukcije od SDA i HDZ-a, tih izbora vjerovatno neće biti ni ove godine. Tim prijedlogom se trebala riješiti presuda Ustavnog suda i dovesti u priliku da svi budu zastupljeni u Gradskom vijeću, te precizira način direktnog izbora načelnika.
Interesni ciljevi
Taj prijedlog zakona je na jedan siledžijski način Interresorna grupa Parlamenta BiH odbila i o njemu se nije htjela ni izjašnjavati. Ponovo svjesni činjenice da očigledno između SDA i HDZ-a postoji nekakav prećutni plan, mi smo ponovo prihvatili prijedlog Centra za mir, koji je čak dobio podršku predstavnika srpskog naroda u Mostaru. Mi i DF smo prihvatili taj prijedlog, prilagodili ga načinu kako se rade zakoni i pustili ga u proceduru. Nešto kasnije prijedloge su dali SDA i SBB, te HDZBiH sam, pri čemu su doveli Parlament u poziciju da nijedan prijedlog ne bude usvojen. Samim tim, prošao je samo prijedlog Interresorne grupe koji dostignuti nivo demokratskih standarda u BiH poprilično sužava, odnosno ograničava mogućnost žena da budu ravnopravno zastupljene i de facto zatvara liste. Da bi neko mogao da promijeni poziciju zato što je imao više glasova od onog prvog, mora osvojiti za općinske izbore minimalno deset ili 20 posto glasova koje mu je partija obezbijedila. Red koji su partije stavile će biti red dobijanja mandata, bez obzira na to što onaj zadnji ima više glasova. To je veliki problem.
Šta je razlog tome, možda bojazan ljudi iz vrha tih stranaka da ne izbore mandate?
– Njihovo objašnjenje je da je razlog sprečavanje prebjega ili, kako kažu u RS-u, papaka koji zarad novca mijenjaju izborne liste. Nije mi baš jasno kako će to spriječiti, ali jedan od njihovih krunskih razloga je bilo to. Mi smo kao i druga opozicija, prije svega DF, HDZ 1990, A SDA i BPS, glasali protiv ovih odluka, kao što inače glasamo protiv odluka koje većina nameće. S obzirom na to da ponovo nema izbora u Mostaru, iz SDP-a i DF-a smo krajem aprila ponovo zatražili hitnu sjednicu, što smo mogli po Poslovniku, sa jedinom tačkom dnevnog reda: Izmjene i dopune Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na Mostar. Sada smo ponudili SDP-ov prijedlog koji je Interresorna grupa odbila. Svjesni smo činjenice da će to većina odbiti, ali bar pokušavamo da držimo nekakvu tenziju da se oni potrude i donesu izborni zakon. Radi se o strašnoj opstrukciji koja ima za cilj usporavanje razvoja grada Mostara kao privrednog centra, a Boga mi i kao normalnog grada koji mora gajiti normalne međunacionalne odnose. Imam utisak da se održavanjem tih loših međunacionalnih odnosa, kao posljedice odnosa te dvije partije, ostvaruju partikularni politički ciljevi.
Iz HDZ-a su predlagali identično uređenje Travnika i Mostara. Koji je Vaš stav o tome?
– Te silne neprincipijelne politike koje ja ne znam kako da nazovem, jesu li političke ili neki interesni ciljevi tih političkih partija, koji njima obezbjeđuju opstanak na vlasti, komplikuju sve i svašta u političkom sistemu BiH. Ustavna kategorija ravnopravnosti konstitutivnih naroda i Ostalih u BiH je nesumnjiva. I samim tim, na svakom dijelu teritorije BiH svi narodi moraju participirati u općinskim vijećima, gradskim skupštinama, na način kako je to predviđeno Ustavom i zakonom. U praksi se to naravno ne dešava. Ustavni sud se poziva da rješava probleme samo u kontekstu interesa tih vladajućih političkih oligarhija i, ukoliko se ostvari cilj neke partije, onda se odluka kao provodi. Ukoliko to nije tako, onda se ne provodi. Te političke partije nemaju šanse da se dogovore. Sve s ciljem, a naročito u izbornim godinama, da se zaoštravanjem nacionalnih odnosa obezbijedi za ovo društvo razarajuća parola: “Oni će glasati za svoje, pa i mi moramo za svoje”. Time vladajuće partije direktno utiču na ishode izbora sijanjem straha, dizanjem tenzija, pozivanjem na zaštitu interesa tamo gdje objektivno nema problema… Što se tiče SDP-a, ljudi u Travniku, Zenici, Mostaru, Ljubuškom, moraju crpiti tekovine Ustava BiH u kome su svi građani svrstani u narode i Ostale. Nažalost, naša snaga je u ovom trenutku je prilično skromna.
SDP i DF su dogovorili da će imati zajedničke kandidate za načelnike i gradonačelnike na lokalnim izborima…
– Naša obaveza je ujedinjavanje ljevice u BiH. Uvažavajući realnost da zbir glasova SDP-a i recimo DF-a daje zbir glasova SDP-a na izborima 2010, kad je postao vodeća politička snaga u zemlji, počeli su razgovori sa DF-om o sredinama gdje se o tome možemo dogovoriti. Proces je radnog karaktera, razgovara se, ispituje se javno mnijenje i onda će se donijeti zajednički zaključci o tome u kojim sredinama ćemo imati zajedničke kandidate za načelnike. Među njima će biti ljudi iz SDP-a i DF-a, ali i nezavisni kandidati koje će podržati ove dvije partije. Velika je mogućnost da se slika vlasti u vijećima dobro promijeni prema partijama lijeve orijentacije.
Da li će SDP podržati smjenu Nezavisnog odbora PSBiH?
– Veliki problemi postoje u raznim odborima koje formira Parlament BiH. Zakonska je obaveza da njihovi članovi, pa i Nezavisnog odbora, budu nestranački. Njih biraju vladajuće političke opcije i nesumnjivo nisu zavisni. Time se nalazimo u začaranom krugu.
Dugovi preduzeća
Još 2008. smo predlagali, a znajući da će odbor biti blokiran načinom odlučivanja, da bude drugi broj i da se odlučivanje svede na natpolovičnu većinu, uz glasanje bar jednog člana iz jednog naroda. Sad imamo situaciju da nam je potrebno dvije trećine za donošenje odluke i imamo blokadu. Kad se govorilo o smjeni Mirsada Vilića, Bošnjaci su bili protiv, Hrvati suzdržani, a Srbi za. Odbor nije donio nikakvu odluku koja bi trebala da poboljša stanje Agencije za koordinaciju policijskih tijela.
Treba li zbog dubioza teških po milijardu KM u oba entiteta, a kada govorimo o zdravstvu, ispaštati privatni sektor?
– Sanaciju zdravstva u BiH je moguće riješiti uvođenjem reda u velike državne kompanije koje su najveći dužnici doprinosa za zdravstveno osiguranje. Kao primjer navodim ZDK. Dug Kantonalne bolnice Zenica od 20-ak miliona maraka se može riješiti u trenu kad bi samo rudnici, koji duguju 50-ak miliona KM, uplatili taj dio doprinosa. A za preostalih 30 miliona bi se mogla izvršiti potpuna rekonstrukcija bolnice i podići sve na kvalitetan zdravstveni nivo. Sanacija zdravstva u BiH ima veze sa discipliniranjem velikih javnih preduzeća u vlasništvu države. I naravno, velikom kontrolom rada na crno, uplatom doprinosa. Nisam primijetio da privatni sektor duguje neke velike svote državi, po bilo kojem osnovu. Privatni sektor je i jedini finansijer svega ovoga u ovom trenutku. Opterećavanje njih povećanjem akciza ili kroz razne parafiskalne i fiskalne namete nije rješenje. Rješenje je dovesti javna preduzeća u funkciju da redovno izmiruju svoje obaveze. To ima veze i sa zdravstvom, a naročito sa prikupljanjem novca za Fond PIO/MIO.
Stipendiranje djece
– I ranije, dok nisam imao ostvareno pravo na penziju, stipendirao sam školovanje djece. To mi je najveće zadovoljstvo koje posvećujem svojoj rahmetli supruzi, jer sam sa njom počeo stipendirati djecu. Onog trenutka kada sam ostvario pravo na penziju zbog 65 godina starosti i 46 godina radnog staža, kompletan iznos penzije dajem za školovanje sedmoro djece iz Udruženja Obrazovanje gradi BiH i za dvije penzionerke. To će biti tako sve do kraja mog mandata u PSBiH. Kada sam ranije dao izjavu za Oslobođenje, pozvao sam druge kolege da slično učine. Mislio sam da će i drugi slijediti moj primjer. Nažalost, ostao sam usamljen u tome, kaže Mešić.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.