Saša Magazinović uporedio sličnosti između izbora u Bugarskoj i BiH

Građani Bugarske su izašli na izbore za članove Evropskog parlamenta, ali i na prijevremene parlamentarne izbore, a među posmatračima regularnosti procesa je i bh. političar Saša Magazinović.

Magazinović se u Bugarskoj nalazi kao predsjedavajući delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.

Kako je istakao u razgovoru za Klix.ba, Bugari već šesti put u tri godine biraju saziv parlamenta, imajući u vidu da su prijašnji pokušaji formiranja vlasti imali neslavan kraj.

“Malo je ljudi kod nas kojima je poznato da je u Bugarskoj od 2021. Godine održano pet izbora. Niti jedni nisu obezbijedili stabilnu vladu. Da li će se uspjeti formirati stabilna koalicija nakon ovih izbora ili će preko 6,6 miliona Bugara s pravom glasa sedmi put izaći na izbore, vidjet ćemo vrlo brzo. Ono što je važno znati je da ovdje Parlament radi dok se ne izabere novi saziv”, kaže Magazinović.

Parlamentarac iz BiH navodi da je sistem u Bugarskoj, barem što se tiče izbora, jako specifičan, te da su nadgledanju regularnosti izbora prethodili brojni sastanci i brifinzi.

“Interesantna je činjenica da je u Bugarskoj glasanje obavezno, ali da nema sankcija za one koji ne izađu na izbore. Rezultat ‘obaveznog’ glasanja se ne vidi jer je izlaznost na prethodnim izborima bila vrlo mala, čak ispod 40 posto. Kažu da se razlog maloj izlaznosti može tražiti i u zasićenosti birača stalnim ponavljanjem izbora. Ono što je također interesantno je da na glasačkom listiću pored svih stranaka postoji još jedna opcija koju možete ‘zaokružiti’, a to je ‘ne podržavam nikoga’. Da li ima mnogo onih koji izađu na izbore da bi zaokružili ovu opciju nisam stigao saznati”, rekao je Magazinović.

Kaže da morate imati 21 godinu da budete kandidat na izborima u ovoj zemlji, a da svaki kandidat mora ispuniti jedan ključni uslov za lično napredovanje.

“Izborne liste su otvorene, kao i kod nas, a da bi se kandidat na osnovu ličnih glasova mogao probiti naprijed na listi mora ispuniti jedan uslov – da osvoji najmanje sedam posto od ukupnog broja glasova koje je lista njegove stranke dobila. To je i dalje dosta manje nego kod nas, pa se može reći da se bugarski glasači više pitaju o sastavu Parlamenta nego glasači u Bosni i Hercegovini”, pojašnjava bh. političar.

Poseban komentar dao je za način glasanja, imajući u vidu da je Bugarska uvela brojna moderna rješenja, poput mašina za glasanje.

Elektronska oprema za glasanje

“Mašine za glasanje su nešto što je za mene vrlo interesantno. Koriste se već neko vrijeme i može se reći da se glasači polako privikavaju. Za razliku od skenera koje mi treba da uvedemo u izborni proces, ovdje se radi o mašinama za glasanje sa ekranima osjetljivim na dodir. Glasači kažu da ih je vrlo jednostavno koristiti i da olakšavaju i ubrzavaju proces. Broj nevažećih glasačkih listića se bitno smanjio od kada se koriste mašine, a njihov broj se mjerio stotinama hiljada.

Naravno, mnogo se i ovdje govorilo o načinima glasanja. Neke stranke su tražile povratak klasičnih glasačkih listića i uklanjanje mašina iz izbornog procesa. Čak su organizovani i protesti protiv prijedloga da se eliminišu mašine za glasanje.

Na kraju, kompromisno rješenje je da građani mogu birati kako će glasati pa na biračkim mjestima imate i mašine za glasanje, ali i klasične glasačke listiće. Ako glasate na mašini, po završetku glasanja dobijete isprintan listić koji ubacujete u kutiju. To je način glasanja na koji su se odlučili Bugari i koji dosta dobro funkcioniše. Na pitanje koliko ljudi bira glasanje na mašinama dobili smo precizan odgovor – 51 posto”, rekao je Magazinović za Klix.ba.

Još je dodao, u kontekstu procesa glasanja, da svaki listić mora dobiti pečat člana biračkog odbora prije nego što se ubaci u kutiju.

Kako dalje ističe Magazinović, riješeno je i pitanje glasanja bugarskih građana van svoje zemlje na izborima za Evropski parlament.

“Budući da se istovremeno održavaju i izbori za Evropski parlament nije bilo teško primijetiti da je na biračkim spiskovima za evropske izbore preko 400.000 manje birače nego za nacionalne izbore. Zašto je to tako pojašnjeno je na način da postoji mnogo Bugara koji žive u drugim evropskim državama i po osnovu mjesta prebivališta tamo ostvaruju svoje pravo. To praktično znači da bugarski državljanin koji živi u Njemačkoj može glasati za njemačke kandidate ako se prijavi za tu opciju. Sistem razmjene podataka je takav da jedna osoba ne može glasati u dvije evropske države”, navodi on.

O uvođenju nadzora na biračka mjesta, Magazinović je rekao da, dok u BiH tvrde da bi to bilo “narušavanje pravila izbornog procesa”, u Bugarskoj nema takvih kritika, te da to “doprinosi smanjenju nepravilnosti na biračkim mjestima”.

Za naš portal je Magazinović komentarisao i kampanju pred ove izbore u Bugarskoj.

“Stranke su se sa kampanjom primjetno preselile u online prostor. Dominantno koriste Facebook i Tik-Tok. Ostale mreže slabije. Kažu da se i ovdje političari sjete vjerskih objekata tokom kampanje pa se političari sastaju i slikaju sa vjerskim službenicima, obnavljaju se vjerski objekti i slično”, istakao je.

Bh. parlamentarac je prenio i stavove novinara u Bugarskoj o njihovom poslu, to jeste o potencijalnim pritiscima koji su, nažalost, standardni tokom predizborne kompanje u našoj zemlji.

“Novinari, a sreo sam ih dosta i razgovarao sa njima, kažu da niko na njih ne vrši pritisak, da je kampanja dosta blaga i da se inače ne žale na slobodu medija. Ono na šta se svi žale je pravilo slično onom kod nas – da svi učesnici na izborima imaju jednak prostor za predstavljanje. Tako se dešava da velika stranka i ona koja nema šanse da uopšte postane parlamentarna uživa ista prava.

Rezultat toga je da su mediji prepuni ovih drugih, a da velike stranke slabo ili nikako koriste prostor u medijima niti dolaze na sučeljavanja. Novinari se žale na to da lideri velikih stranaka slabo daju intervjue i da uglavnom komuniciraju koristeći predizborne skupove i društvene mreže”, pojašanjava Magazinović.

Iako je riječ o državi članici Evropske uniji, ističe da nisu imuni na korupciju, te da ima brojnih sličnosti Bugarske i naše zemlje.

“I ovdje je mnogo korumpiranih političara, onih koji su povezani sa privatnim firmama, onih koji izvlače novac iz domaćeg i evropskog budžeta. Interesantno je da i ovdje ima ljudi koji su na crnoj listi zbog korupcije. Jedan broj sagovornika kaže da za neke od njih to ne predstavlja problem za dalji politički angažman, pa čak ni za glasače koji im daju povjerenje.

Mnogo je sličnosti sa BiH. Slična je i situacija kakva postoji i kod nas sa direktorom televizije kome je davno istekao mandat, ali zbog nemogućnosti dogovora on i dalje obnaša mandat”, rekao je Magazinović.

Pojasnio je i kako funkcioniše bugarska Centralna izborna komisija.

“Centralna izborna komisija je sastavljana od predstavnika stranaka. Iako stranke dobijaju mjesta na osnovu izbornog rezultata, predsjednica CIK-a sa ističe da je CIK nezavisno tijelo. Zapravo isto je kao kod nas, samo što u Bugarskoj stranke to rade transparentno i u skladu sa zakonom. Stranke izvještavaju o donacijama koje su dobile, ali ne i o troštenju sredstava. Finansijskim aspektom kampanje se ne bavi CIK nego državna agencija za reviziju”, objašnjava bh. političar.

Za kraj, Magazinović je rekao da i u ovoj zemlji postoje stranke s ekstremno desnog političkog spektra.

“Kao i u ostatku evrope radikalni pokreti su vidljivi i prilično jaki. Anti-EU, Anti-NATO, proruski kandidati su prilično glasni. Upravo će ovo opredjeljenje biti ključno za formiranje potencijalne buduće koalicije, tako da je moguće da se na evropskoj i NATO budućnosti Bugarske okupe i oni koji baš i nisu u najboljim odnosima”, rekao je Saša Magzainović.

 

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.