Hercegovačko-neretvanska županija je prešla put od 95 milijuna dugova do županije s najboljim poslovanjem u Federaciji i ulaska u top 10 južnih europskih regija za strana ulaganja. Stanje je i dalje jako složeno, no pomaci su evidentni. ‘Brod je i dalje oštećen, ali više ne tone i plovi na pravom kursu’, kaže ministar financija HNŽ-a, Samir Hadžihusejnović, kojeg zbog programa radikalnih ušteda mnogi smatraju odgovornim za dovođenje županije do financijske stabilnosti.
Vaš mandat kao ministra financija obilježili su programi radikalnih ušteda. Ukinuli ste trošenja na komisije, nezakonito trošenje na mentorstva i honorare, zabranili kupnju automobila, nepotrebna putovanja, visoke reprezentacije, edukacije, seminare…
– U Hercegovačko-neretvanskoj županiji su se morale provesti rigorozne uštede i ja sam ih proveo. Trebalo je uvesti reda u financije i zaustaviti pljačku županije iznutra. Unutarnji dug županije je iznosio skoro 25 milijuna KM kad sam preuzeo resor. Sad iznosi oko 8 i pol milijuna. Do mog dolaska ovdje se živjelo kao u nekom drugom svijetu. Vladalo je mišljenje da će se sve odnekud platiti. Nije se razmišljalo previše o sanaciji obveza, nego se jednostavno živjelo komotno i razmišljalo paušalno, dan za dan. Činilo se kako je iz prethodnih godina brojnim zaposlenicima ostala navika da se u radno vrijeme provode aktivnosti na dodatnim poslovima, koristeći službena vozila, gorivo te uzimajući visoke honorare za poslove čije rezultate nitko ne vidi. Bilježili smo enormna povećanja zahtjeva za isplatu naknada za rad u komisijama, na što su se nepotrebno i nezakonito trošila velika sredstva, što je u suprotnosti s mjerama štednje koje smo kao Vlada usvojili početkom mandata te bez ikakve usklađenosti sa Zakonom o proračunu FBiH, suglasnostima Ministarstva financija, odlukama Vlade i izvješća federalnog Ureda za reviziju. Mi smo tome stali na kraj. Obustavili smo isplate i prijem svih naloga za plaćanje po toj osnovi dok se ne dokaže zakonitost rada komisija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Koje su konkretno financijske restrikcije uvedene tijekom Vašeg mandata?
– Zabranili smo putovanja na edukacije i seminare te nepotrebno uzimanje dnevnica za njih. Do tada smo imali praksu, pogotovo u školama i sudovima, da u jednom danu na troškove putovanja i dnevnica bude potrošeno od 1000 pa čak do 7000 KM. A to je novac građana Hercegovačko-neretvanske županije. Tad sam rekao, čega ću se uvijek držati – dok sam ja na čelu Ministarstva financija, svaka marka narodnog novca iz proračuna će biti pošteno potrošena i morat će se znati u koju se svrhu troši.
Zabranili smo kupnje automobila i visoke reprezentacije. Ukinuli smo sva nepotrebna službena putovanja te ograničili blagajničko poslovanje kako bi zacrtane mjere štednje bile ostvarene, a svi nepotrebni troškovi eliminirani.
Drugim riječima, ukinuli smo sva protuzakonita trošenja koja su bila omogućena nehajem i malverzacijama onih koji su zlorabeći položaj, prekobrojnim zapošljavanjem i neodgovornim trošenjima godinama stvarali unutarnji dug s kojim smo se mi morali uhvatiti u koštac. O tome bi se trebala pozabaviti tužiteljstva budući da ništa od tog novca koji je godinama nezakonito uziman nije vraćeno.
Kako ne bi sve ostalo na činidbama jedne osobe, način domaćinskog poslovanja i ušteda treba štititi. Kako bi se spriječile buduće pojave nezakonitog i nepotrebnog trošenja, trebalo bi osnovati Ured za reviziju HNŽ-a kojim bi se kontinuirano vršio nadzor za koji samo Ministarstvo financija nije u mogućnosti.
Kako ste zadovoljni rezultatima ostvarenih ušteda? Kako biste ocijenili poslovanje Hercegovačko-neretvanske županije?
– Hercegovačko-neretvanska županija je još krajem prošle godine postala predvodnik financijskog poslovanja među županijama u Federaciji BiH. Tada smo isplatili 12 plaća u protekloj godini dana i podmirili zaostale obveze. Ove godine smo imali znatna smanjena prihoda zbog paljevina tijekom prosvjeda u veljači te katastrofalnih poplava koje su pogodile našu zemlju, a zbog kojih su prihodi i u našoj županiji smanjeni za čak jednu trećinu. Sva šteta od paljevina u nasilnim prosvjedima plaćena je redovitim sredstvima proračuna, što ima utjecaj na izvršavanje redovitih obveza prema socijali, kulturi i visokom školstvu. Čak i u takvim okolnostima smo racionalnim postupanjem i uštedama uspjeli očuvati stabilnost poslovanja te ići i korak dalje. U suradnji s Ministarstvom prometa ostvarili smo izgradnju novih prometnica u Čitluku, Međugorju i Prozoru.
Što je potrebno uraditi da bi se financijsko stanje u HNŽ-u i u budućnosti popravljalo?
– Svjesni poteškoća u kojima se HNŽ nalazi i svih tereta iz prošlosti, mi smo morali djelovati na jedini sustavan i zakonski način. Već ranije smo poduzeli sve mjere u popravku fiskalne politike. Ekonomska politika nam već duže vrijeme ne ide na ruku, kako makro, tako i mikroekonomska. Sve što smo zakonski mogli popraviti i donijeti, a da bi poboljšalo prihodovnu stranu proračuna, mi smo učinili. Radi se o ključnim zakonima u HNŽ-u, Zakonu o koncesijama, Zakonu o vodama, Zakonu o javno-privatnom partnerstvu, Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći. Ponašanje ove vlade, tj. resornog ministra gospodarstva doprinijelo da je Hercegovina svrstana u top 10 južnih europskih regija u kategoriji ‘Strategija za strana ulaganja’. Proveli smo fiskalni dio, troškove srezali do te mjere da je funkcioniranje županije došlo u pitanje, javnu potrošnju smo doveli na razinu iz 2006. godine i zaustavili loše stare navike, prekinuli konstantno prenošenje dugova u iduće godine i krenuli izvršavati obveze iz mjeseca u mjesec.
Pomaci su evidentni, ali situacija je i dalje teška i put do oporavka dug. Smatram da bi se morao ojačati sektor EU integracija te da svako ministarstvo koje se bavi zadaćom kreiranja sigurnog poslovnog okruženja treba u svome sastavu imati ljude koji se bave ovim poslom i koji su uvezani s Obrtničkom komorom, regionalnim agencijama za razvoj, udruženjima gospodarstvenika i što je jako važno, IPA fondovima te sličnim institucijama u bližim, prekograničnim sredinama. Tu ima jako puno novca i kroz projekte zapošljavanja se broj nezaposlenih u HNŽ-u da znatno reducirati.
S čim ste se sve suočavali za vrijeme mandata? U kakvom stanju je bila županija kad ste preuzeli Ministarstvo financija?
– Dvadeset godina zloporabe vlasti, kriminalnih privatizacijskih pljački i kompletnog dezintegriranja gospodarstva, ali i morala, nas je primoralo na borbu u krhkoj ravnoteži između kakvog-takvog funkcioniranja i padanja u ponor. Često znam reći kako sam se, kad sam preuzeo resor, osjećao kao da sam došao na mjesto kapetana tonućeg broda s mnoštvom rupa u trupu kroz koje stalno ulazi voda. No, još smo na površini. I mnoge rupe smo uspjeli pokrpati. Brod je i dalje jako oštećen, ali sad sigurno znamo da je na pravom kursu.
Prema izvršenju proračuna za 2011. godinu, HNŽ je bio zadužen oko 60,5 milijuna KM od čega je, prema strukturi zaduženja, 51,2 milijuna otpadalo na kratkoročna, a 9,3 milijuna na dugoročna zaduženja. Ako tu još dodamo jamstva na kredite za bolnice u HNŽ-u od otprilike 34 milijuna, što nije dug, ali jest izvanbilančna obveza, ispada da je županija bila u dugu od nekih 95 milijuna KM. Moramo znati da je u tim kratkoročnim obvezama više od 1/3 duga otpadalo na unutarnji dug županije, više od 24 milijuna, a veliki dio, skoro 1/3, na dug iz 2011. godine za neizvršene obveze za bruto plaće, materijalne troškove, grantove i ostalo. Obveze koje su stvorene preko rebalansiranog iznosa proračuna bile su nešto više od 1,5 milijuna KM te razgraničenja kod namjenskih sredstava 8,3 milijuna KM.
U takvoj situaciji kako je moguće da je Hercegovačko-neretvanska županija preživljavala u prethodnim godinama?
– Navika je bila da se obveze iz ranijih godina zatvaraju pozajmicama s namjenskih računa i time opterećuje poslovanje u idućoj godini, ne izvršavajući uredno obveze iz iduće godine, što je uz neredovit i nedostignut prihod po planu koji je usvojen dovodilo do još većih opterećenja u idućoj godini te kočilo sustav u izvršavanju redovitih obveza k proračunskim korisnicima, ali i po onim korisnicima koji nisu izravno naslonjeni na proračun, a opet su jako ovisni o istom. Ovdje se radilo bez svijesti o potrebama naroda. Bitno je bilo da onima koji dobro žive od ove razine vlasti bude dovoljno, a za ostale, kako im bude. A bilo je mnogo takvih koji su živjeli jako dobro i rastrošno, kojima je plaća komotno ostajala za štednju, a ostala primanja su mogli koristiti za redovit život.
Zadesili su nas ‘kosturi iz ormara’ ranijih vlada koje su se igrale s pravima proračunskih korisnika. Politika se godinama u našoj županiji ponašala kao pijani milijarder, a dugovi se nekad moraju platiti. To je palo na nas kad je na naplatu došlo 3350 sporova po tužbama zbog kršenja kolektivnog ugovora proračunskim korisnicima HNŽ-a, ukupno ”teških” oko 16,000.000 KM glavnice te još 56 milijuna u proceduri, što je moglo značiti stavljanje ključa u bravu županijske blagajne. No, nije. Plaćali smo “kosture iz ormara” ranijih vlada, u razdoblju do 2005. godine, kako danas i kroz plaćanje gledali sačuvati svaku marku, kako po osnovi kamata ne bi izgubili oko 530 tisuća KM što nam je mjesečna tranša za socijalu, visoko školstvo ili slično.
Vaše mjere štednje, ali i česta upozoravanja na krive poteze vlasti izazvali su i širu pažnju javnosti – dio regionalnih medija je, pišući o stručnjacima koje se ne sluša, Vas naveo kao čovjeka koji pokušava spasiti Hercegovinu od financijskog kraha. Sluša li se kod nas struka?
– Neko mora biti taj koji će presjeći i zaustaviti loše prakse. To je nešto što su svi moji prethodnici izbjegavali. Kupovali mir, jeftine političke bodove i konformistički godinama meli, i one rješive probleme, pod tepih. Ja nisam došao na ovu poziciju da bježim od odgovornosti i idem linijom manjeg otpora, nego da pokušam zavesti reda. Ma što me to koštalo. Nisam se uključio u politiku da zaradim od tuđe muke, nego da mogu građane gledati u oči i ići ulicom uzdignute glave.
Kad sam zaveo mjere štednje, pogotovo što se plaćanja rada u komisijama tiče, počeli su brutalni nasrtaji na mene zbog zaustavljanja istih i pokušaja stavljanja izvan snage tih nepotrebnih isplata ljudima koji već imaju posao i dužni su, zbog prirode svoga posla, raditi stvari koje su im u opisu istog. Na žalost, u gotovo svim teškim reformama financijske prirode, pa i ove kada su u pitanju komisije, izuzev potpore premijera HNŽ-a i stranke kojoj pripadam, istu nikad nisam dobio izvan sustava, tj. od javnosti. Čak sam u tom razdoblju brutalno napadan i vrijeđan. Na žalost, predmet napada nisam bio samo ja, već i moja supruga i djeca koji su zajedno sa mnom morali platili cijenu zavođenja reda u županiji.
Je li bilo moguće uraditi još više?
– Da sam imao veću potporu, uradili bismo mnogo više. Predložena su ukidanja mobitela za pojedine korisnike, smanjenje iznosa po troškovima za iste, za fiksnu telefoniju, uvedene su restrikcije, smanjena potrošnja goriva, korištenja službenih auta u razne svrhe osim službenih, srezani materijalni troškovi do mjere da je poslovanje ugroženo te sve ostalo gdje se moglo srezati, a da se ne diraju plaće. Još u travnju 2012., Vlada je, a potom i Skupština, na prijedlog Ministarstva financija donijela novi Zakon o izvršenju proračuna u kojem je dodana stavka koja dopušta potrošnju samo u raspoloživim okvirima, čime je u stvari omogućeno da se troši samo onoliko koliko se uprihoduje i da se smanjenja vrše jednako svima, a ne samo onima za koje se nema tko buniti. To je u svibnju dovelo i do ukupnog smanjenja plaća po svim korisnicima u iznosu od 7% te smanjenja svima ostalima u okvirima koji su bili onoliki koliko je tadašnje punjenje dopuštalo. To je bio zakonski način ponašanja i od toga se trebala polučiti dugoročnija korist na način da se ne stvore neizvršene obveze na kraju godine poslije kojih će, po starim navikama, krenuti pozajmice pa neizvršavanje idućih godina i tako redom. Svjesni ste kakve je to tada posljedice imalo i kakav brutalan napad na mene je tada vršen. Što se tiče kolega u Vladi, skoro svi su me podržali, no, nakon svih tih pritisaka, stanje se kasnije promijenilo pa potpora i nije bila tako uniformna. Žalosno je samo što smo propustili izuzetnu priliku za, već tada, dovođenje županije u likvidan položaj, no ono što je kasnije uslijedilo, pokazalo je da sam bio u pravu i da me se trebalo poslušati.
Hoće li do kraja proračunske godine biti problema u obvezama koje mora izvršiti Vlada HNŽ-a?
– Mjerama koje smo proveli i zaustavljanjem prakse kumuliranja dugova iz godine u godinu stvarali smo preduvjete da županiju vratimo u tračnice stabilnosti. S tim da nas očekuje još puno posla. Uz potpunu financijsku disciplinu, ovo sve što radimo prave rezultate može donijeti tek 2015. Županija je još uvijek zadužena, iako daleko manje nego što je bila prije četiri godine. Postoje stvari na koje nemamo utjecaja, a koje opterećuju redovito poslovanje i izvršavanje obveza prema svim proračunskim korisnicima, prema svim građanima ove regije. Paralelno sa svim ovim što radimo, mi smo proteklo razdoblje bili u potrebi potpomagati i druge segmente društva, tu posebno mislim na zdravstvo za koje znamo da prolazi teško razdoblje te druge oblasti društvenog djelovanja, a koje su na bilo kakav način naslonjene na proračun. Mora se shvatiti da mi imamo to što imamo i samo pravilna i pravedna raspodjela može dovesti sve nas do kakvog-takvog zadovoljstva jer bitno je u određenom vremenu ljude saslušati i pomoći im na bilo kakav način, nego stvoriti ambijent gdje je jednima dobro, dok drugi jedva sastavljaju kraj s krajem.
Oporavak je posao za naše čitavo društvo
Kako u idućim godinama ići korak dalje? Što je to što treba učiniti u oblasti gospodarstva kako bi se prihodi povećali u HNŽ-u?
– Svima nam je još u sjećanju moćno gospodarstvo iz bivše države, puni autobusi radnika koji idu na posao i puna odmarališta ljeti. Ali smo mi iz ove pozicije gledajući sretni ako uspijemo očuvati stabilnost, isplatiti 12 plaća i doprinose sretnicima koji rade, da se fondovi pune i ugrožene kategorije mogu preživjeti; te postupno stvarati preduvjete i mogućnosti da idemo naprijed i otvaramo nova radna mjesta.
Proces oporavka i ponovne izgradnje ne leži samo na političarima – koji imaju najveću odgovornost, nego je posao za naše čitavo društvo. Od prosvjetnog djelatnika, preko radnika u željeznici, do činovnika i pogotovo djelatnika u državnoj službi koji moraju biti primjer u odgovornom i kvalitetnom obavljanju svog posla. Težak je to i dug proces, kao što je bilo teško provesti i uštede koje smo proveli. Ali jedini ispravan. Tko god kaže drukčije i obećava čuda koja dobro zvuče – svjesno laže. Uz to, treba intenzivno raditi na većem zapošljavanju. A i tu smo napravili iskorak. Brojevi ne lažu, a oni kažu da je broj zaposlenih u HNŽ-u za 6% veći nego onog dana kad je SDP ušao u Vladu HNŽ-a. Treba nastaviti strpljivo i pametno.
Portal sdp.ba je prilagođen svim uređajima.