Put u Evropu je za mnoge političare put u zatvor

O dometima nove vlasti, reformama i inicijativama važnim za građane govori predsjedavajući Kluba SDP-a BiH u državnom Parlamentu Saša Magazinović

Prije gotovo četiri godine Evropska komisija je pred vlasti Bosne i Hercegovine postavila 14 prioriteta koje treba ispuniti kako bi počela pregovore o članstvu u EU. Do sada je malo toga učinjeno. O tome može li nova vlast ispuniti obaveze, predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović kaže da su jedino vrijeme i konkretni rezultati mjerodavni.

– Ako se vodimo obećanjima, pa na kraju krajeva i atmosferom, onda postoji neka vrsta optimizma da će biti tako. Mi smo svjedočili i u proteklim godinama da su svi, kad je Evropska unija u pitanju, na nivou opredjeljenja 100 posto u toj priči. Međutim, kada dođe do toga da trebamo isporučiti ono što se od nas traži, e tu već nisu svi na istoj talasnoj dužini, kaže Magazinović i ističe da je ključna stvar za BiH reforma pravosudnog sistema, jer su bez nje sve ostale reforme manje važne.

U razgovoru za naš list Magazinović naglašava da smo mnogo puta do sada vidjeli da politika u ovoj zemlji nema odgovarajuće razumijevanje za životne interese građana. Smatra i da je potrebno razdvojiti obračune plata državnih službenika od plata izabranih i imenovanih zvaničnika.

Gospodine Magazinoviću, mislite li da će nova vlast ispuniti dio obaveza iz 14 prioriteta EK-a postavljenih pred našu zemlju već nekoliko godina?

– To će vrijeme pokazati i jedino su vrijeme i konkretni rezultati mjerodavni. Ako se vodimo obećanjima, pa na kraju krajeva i atmosferom, onda postoji neka vrsta optimizma da će to biti tako. Mi smo svjedočili i u proteklim godinama da su svi, kad je Evropska unija u pitanju, na nivou opredjeljenja 100 posto u toj priči. Međutim, kada dođe do toga da trebamo isporučiti ono što se od nas traži, e tu već nisu svi na istoj talasnoj dužini.

Ključna reforma

Smatram da u BiH postoji značajan broj političkih moćnika koji se plaše našeg evropskog puta iz razloga što on podrazumijeva transformaciju institucija BiH, kako bi one postale samostalne, održive i politički neovisne. Danas, kada je sve pod političkom kontrolom, pa mogu reći i kada politika ima značajan upliv u rad pravosudnih institucija, sigurno je mnogo komotnije onima koji su ili povezani sa kriminalom ili sami učestvuju u kriminalu, a pri tome imaju političku moć. Takvi ljudi nemaju interese da se išta mijenja i uglavnom iskazuju opredijeljenost ka članstvu u EU, ali čine sve da do toga ne dođe. I zapravo ključna stvar za BiH jeste reforma pravosudnog sistema, jer su bez nje sve ostale reforme manje važne.

Važni zakoni poput onog o VSTV-u BiH, sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, te o vanjskim poslovima BiH i dalje su na čekanju. Može li se do dogovora s obzirom na to da se čekaju političke konsultacije?

– Vraćamo se na prethodno pitanje. Ko je taj kome može smetati bilo šta od ovih zakona?

Od UIO čekamo informaciju o tome kako će doniranje hrane izgledati nakon usvajanja zakona, budući je neophodno da to znaju zastupnici i prije nego što dignu ruku za ukidanje PDV-a

U političkom smislu radi se o benignim zakonima. Šta je tu opasno usvojiti zakon o sukobu interesa? Kome smeta da se govori o integritetu ljudi u pravosudnim institucijama, da i oni imaju neku odgovornost, da moraju podnijeti izvještaj, imovinski karton, podastrijeti sve podatke što recimo, evo, jedan zastupnik uradi – zašto bi to nekome bilo problem? Dakle, nije problem u zakonima, problem je u razumijevanju da korak bliže Evropi za značajan broj političkih moćnika ogrezlih u kriminal znači korak bliže zatvoru. Pošto razumiju da se tranzicijski put svake zemlje završava time što neko od političkih moćnika ili više njih završi u zatvoru, oni jednostavno zaustavljaju taj proces, jer ne žele da se to njima desi. I to je vrlo jednostavna stvar i ova stvar nema etničku pozadinu.

Jedan od Vaših posljednjih poteza je i onaj koji se tiče izmjena zakonskih propisa kojima bi se olakšala svakodnevnica osobama sa invaliditetom. Konkretno povećanje kazni za parkiranje na mjesta predviđena za tu kategoriju stanovništva sa 40 na 200 KM. Može li ova priča dobiti zeleno svjetlo u Parlamentu?

– Ustavnopravna komisija je dala zeleno svjetlo, a nakon toga i Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda, koja je nadležna. Mene raduje to da su svi zastupnici govorili afirmativno o potrebi da se najstrožije kazne oni koji osobama sa invaliditetom oduzimaju osnovno ljudsko pravo, a to je pravo na slobodu kretanja. Ja sam u oba entiteta i većem broju gradova komuniciran od policije, koja kaže da ovaj zakon treba njima jednako kao i osobama sa invaliditetom, jer se oni ne mogu izboriti sa tim, budući da je kazna nedovoljna da bi otklonila problem. I evo, obje komisije su potvrdile opredjeljenje, s tim da je jedina diskusija bila oko sankcije. Čak ima zastupnika koji smatraju da ona treba biti veća.

 

Podrška je stigla iz UIOBiH na ukidanje PDV-a na doniranu hranu. Kako gledate na tu podršku i da li je bilo razgovora sa čelnicima UIO o ukidanju PDV-a na osnovne životne namirnice?

– Zahvalan sam aktuelnom rukovodstvu UIO zbog vrlo jasne podrške Prijedlogu zakona za ukidanje PDV-a na hranu pred istek roka, odnosno na hranu koja se donira. Budući da se više isplati baciti hranu, nego je donirati, onda se ogromne količine hrane bacaju i količina te hrane se mjeri iznosom do 140 miliona maraka godišnje bačene hrane. Ta hrana bi sigurno bila donirana kada bi bio ukinut PDV. I ova aktivnost ide nekim svojim tempom i mislim da je zrela da uđe uskoro u parlamentarnu proceduru. Komunicirao sam sve poslaničke klubove i ideja je da ovo nije Sašin ili bilo čiji zakon personalno, nego da svi zajedno potpišemo ovaj zakon i zajednički budemo predlagači, jer se radi o jednoj aktivnosti koja ne bi trebala biti ni na koji način politički obojena i tiče se gladnih ljudi u BiH kojih, nažalost, ima jako puno.

U prošlom sazivu vlasti nije bilo koordiniranog odgovora države i entiteta na inflaciju. Smiju li se građani tu nadati promjenama?

– Kao građanin se nadam prvi promjenama, ali znam da smo svi mi taoci izgovorene riječi. Tako da obećanje u tom pravcu ja ne želim na ovaj način iskazati, ali evo sa svoje strane radim sve da do toga dođe. Da politika u ovoj zemlji nema odgovarajuće razumijevanje za životne interese građana, to smo vidjeli mnogo puta. Recimo, zakon o ukidanju akciza od usvajanja u Predstavničkom domu do konačnog izjašnjenja u Domu naroda je čekao 384 dana. I pritom je interesantno da su cijene goriva u trenutku kad je zakon predložen, a predložio sam ga 9. marta 2022, bile iste, možda nekoliko feninga niže nego danas, što znači da potreba za ovim zakonom postoji, ali da očigledno oni koji sigurno 20 godina nisu otišli na benzinsku pumpu, jer se voze službenim autima, to ne razumiju.

Posljednjih dana mnogo se govorilo o povećanju plata na nivou BiH, naročito plata političara. Smatrate li da treba razdvojiti obračune plata državnih službenika od plata izabranih i imenovanih zvaničnika?

– Ne samo da smatram da treba razdvojiti nego sam prije nešto više od mjesec sa kolegama u Klubu napravio taj zakon i poslao ga svim poslaničkim klubovima. Odgovor smo dobili, čini mi se, iz dva kluba, od dva zastupnika, što je meni porazna činjenica, budući da sam očekivao da će mnogo veći broj zastupnika biti svjestan tih socijalnih razlika čiji su simbol zapravo ljudi u politici sa svojim visokim platama.

Pohvale Predsjedništvu

To je jedini pravedan način gdje povećanje plate radnika na obezbjeđenju neke zgrade ili policajca od 50 ili 70 maraka neće značiti da je povećanje plate političaru 500, 600 ili 700 KM. Danas, kada su te plate povezane, svako povećanje plata, opravdano i potrebno, ljudima u institucijama znači nekad i deseterostruko povećanje plate političarima. I to je zloupotreba pod krinkom borbe za prava radnika. Smatram da zakon koji je Predsjedništvo BiH predložilo predstavlja rješenje i bez ikakve dileme je Predsjedništvo, u odnosu na predlagača – Ministarstvo finansija i Vijeće ministara, pokazalo viši stepen razumijevanja kada je u pitanju rast plata radnika u odnosu na rast plata funkcionera.