Na konkursu za pisanje tekstova na temu „Dan državnosti Bosne i Hercegovine“ u sklopu projekta „Lijeva misao“, koji je raspisala Kantonalna organizacija Foruma mladih SDP BiH Sarajevo, komisija je za najbolji rad odabrala rad autora Harisa Isakovića. Autor pobjedničkog eseja će biti nagrađen knjigom „100 godina socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini“.
Njegov rad vam prenosimo u cjelosti.
Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Dok je većina država svijeta zbrajala nenadoknadive, kako materijalne tako i ljudske gubitke, dok je svijet bivao opustošen najstravičnijim i najpogubnijim sukobom u historiji ljudske civilizacije, dok se još nije ni nazirao kraj ovoj nezapamćenoj agoniji i stradanju, 25. novembra 1943. godine u 19 sati u Mrkonjić Gradu počelo je, pokazat će se kasnije, povijesno Prvo zasijedanje ZAVNOBIH-a. Ovoj prvoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata od toga njih 173 je imalo pravo glasa. Na skupštini, ZAVNOBIH je i formalno ozvaničen kao predstavništvno Narodno oslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine. Najvažniji zaključci sa ove sjednice su bili Rezolucija ZAVNOBIH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da su AVNOJ i ZAVNOBIH vrhovna tijela i samo oni mogu zastupati sve narode u BiH. U samoj zavnobihskoj rezoluciji se kaže: „Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoce da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata sa ostalim našim narodima u izgradnji Narodne demokratske federativne Jugoslavije“.
Upravo ovim gore navedenim citatom sama skupština, rezolucija i cijeli događaj su dobili na velikoj važnosti. Sve ono što danas nemamo, sve ono čemu danas težimo, ono što nam je obaveza prema Sudu za ljudska prava u Strasburu po presudi „Sejdić-Finci“ je definisano u ovom citatu koji je donesen Rezolucijom ZAVNOBIH-a.
Ovaj datum se prvenstveno zahvaljujući Skupštini i njenim prisutnim delegatima se smatra danom obnove bosanske državnosti još od petnaestog stoljeća i one nesretne 1463. godine i dolaska Osmanskog carstva na ove prostore. Zašto ovo sve govorim, pa prvenstveno jer je važno da razumijemo historiju i historijske okolnosti same Skupštine ZAVNOBIH-a, zatim historijsku važnost njenih odluka, kako bi mogli danas razumijeti tematiku i sve vezano za ovaj datum koji se danas u jednom dijelu Bosne i Hercegovine slavi kao Dan državnosti.
Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno je da je 25. novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Od tada pa do danas, kao što smo već pomenuli ovaj se datum slavi samo u Federaciji Bosne i Hercegovine kao Dan državnosti. Zašto je to tako? Zašto se on ne slavi na prostoru cijele BiH? To su jako teška pitanja na koja odgovor vjerovatno imaju samo predstavnici „svijeta politike“ koji dolaze iz manjeg BiH entiteta. Da li je to važno? Naravno, jako je važno iz razloga što na ovom primjeru najbolje vidimo koliko Bosna i Hercegovina u sebi sadrži paradoksa, od nepostojanja teksta himne pa do nepostojanja zvaničnih državnih praznika koji bi se obilježavali na prostoru cijele BiH.
Iz svega navedenog jasno se vidi da ovaj datum svakako zaslužuje da bude to što jest, jer sama njegova sadržbina pokazuje koliko je on važan, koliko je on „bosanskohercegovački“ koliko je pomirljiv i tolerantan, a ne diskriminirajući kao današnji Ustav iz Aneksa 4. SRETAN VAM DAN DRŽAVNOSTI!