Saša Magazinović za portal b1info.ba

Problemi neće nestati ako pred njima zatvorimo oči

Za B1info govori Saša Magazinović, predsjednik Glavnog odbora SDP BiH i jedan od najaktivnijih poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Socijaldemokratska partija je pokrenula zanimljivu inicijativu po kojoj svi članovi i lokalne organizacije mogu predložiti kandidate za Predsjedništvo BiH i druge nivoe vlasti. Osim što pokazuje izuzetan stepen demokratičnosti u SDP BiH, kako to funkcioniše na terenu postoji li bojazan da bi takva inicijativa mogla izazvati sukobe unutar stranke?

– Dosadašnja iskustva koja smo imali tokom unutarstranačkih izbora po principu „jedan član – jedan glas“ su bila vrlo pozitivna. Tu smo pioniri u Bosni i Hercegovini i drago mi je što ima sve više takvih inicijativa i kod drugih političkih stranaka sa namjerom da uvedu sličan princip izbora rukovodstva. Također, ovaj model po kome svi članovi imaju pravo da predlože kandidate i za najviše pojedinačne funkcije, a i za liste je demokratska tekovina – možda novost na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni – ali je nešto što u inostranstvu odavno postoji. Kako smo sami krenuli dizati ljestvicu demokratskih principa i procedura kada je u pitanju izbor unutarstranačkih tijela, tako idemo tim istim putem kada je u pitanju izbor kandidata za izbore. Dosadašnja iskustva su, kao što sam rekao, pozitivna i ne vidim nikakav razlog da bilo čije pojedinačno mišljenje dovede do konflikta.

Jedan ste od predlagača zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, prema kojima bi na biračka mjesta bio uveden video nadzor i skener glasačkih listića, a koji je izglasan na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH? Smatrate li da će postojati većina u Domu naroda koja bi se opredijelila za veću kontrolu izbornog procesa?

– U Domu naroda već postoji većina koja je spremna podržati ovaj zakon i to je jedan od razloga zbog kojeg su SNSD i HDZ BiH toliko u panici. HDZ to pokazuje na jedan način – tako što blokira rad Doma naroda nedolaskom delegata, a SNSD svoju paniku zbog zakona koji treba značiti fer i poštene izbore pokazuje stalnim izjavama protivljenja, prije svega svog čelnog čovjeka, Milorada Dodika, a onda i ostalih. Da budem potpuno iskren, mi nismo znali koliko smo pogodili sa ovim zakonom dok oni nisu počeli paničiti. Ta panika je posebno postala vidljiva nakon što je u Predstavničkom domu većina stranaka pokazala svoju spremnost da imamo fer i poštene izbore čiji će rezultat određivati isključivo glasači, a ne brojači glasova kad se zatvore biračka mjesta. Moram naglasiti da u ovoj nezvaničnoj koaliciji koja zagovara fer i poštene izbore imamo stranke iz oba entiteta, predstavnike svih naroda, predstavnike opozicije, pozicije. Dakle, dnevnopolitička razmimoilaženja su stavljena po strani kako bi se okupili oko zajedničkog cilja, a to je da spriječimo izbornu krađu.

Trenutno je u PD PS BiH apsurdna situacija, gdje opozicija ima više poslanika nego pozicija, a od sjednice do sjednice taj se odnos mijenja. Kako će parlament nastaviti da djeluje do kraja ovog mandata?

– Parlament će funkcionisati isto kao što je funkcionisao i do sada – od pitanja do pitanja, od teme do teme. Ova zvanična parlamentarna većina nije bila nešto pretjerano čvrsta ni ranije, tako da ne vidim da će se nešto bitno promijeniti, osim što će ići malo teže imenovanja koja su ranije bila jedina stvar oko koje se vlast slagala.

Može li se reći da je u parlamentu BiH nakon nekoliko posljednjih sjednica, počevši od glasanja o akcizama, došlo do blokovske, a ne klasične pozicija/opozicija podjele?

– Može se tako reći. Postoje dva bloka. Jedan je za rast cijena goriva, a drugi je bio protiv. Postoji sad blok za fer i poštene izbore i postoji drugi protiv i nije nužno da su baš uvijek iste stranke na obje strane. Međutim, postoje stranke koje su uvijek po ovim bitnim pitanjima bile na istoj strani i tu možemo govoriti o blokovskoj podjeli.

Da li će saga o ujedinjenju ljevice konačno doživjeti svoj epilog i kakav bi mogao biti?

– Ljevica će se prije ili kasnije ujediniti i to više nije sporno nikome. Postavlja se jedino pitanje kada će se to desiti i na koji način. Dijalog putem medija je, po mom mišljenju, nešto što je potpuno nepotrebno. Međusobna uslovljavanja u okviru tok procesa su takođe nepotrebna kao jedan od onih koji se zalažu da se ti procesi vode unutar kuće, a ne kroz medije.

Šta je za Vas lično ideja ljevice u 21. vijeku?

– Ljevica je borba za pravdu, slobodu, jednakost, solidarnost. Ono što bi ljevica trebala biti i što smatram da i danas pokazuje negdje više negdje manje, ne razlikuje se mnogo od ljevice u 18., 19. ili 20. vijeku, u smislu toga za koje bi se vrijednosti trebala boriti. Naravno, okolnosti su značajno promjenjene u odnosu na to prošlo vrijeme, ali te univerzalne vrijednosti stoje i one bi morale biti zvijezda vodilja ne samo ljevici, nego svakome onome koji se osjeća ljevičarem.

Formiran je Proevropski blok u Republici Srpskoj čiji dio je i SDP BiH – šta će taj blok ponuditi građanima, a da nije već viđeno na političkoj sceni RS?

– Smatram da je to jedna vrlo interesantna i kredibilna politička pojava koja razbija dvoblokovsku podjelu u Republici Srpskoj, gdje se s jedne strane nalazi SNSD kao dugogodišnji neprikosnoveni vladar, a s druge strane Savez za promjene koji je imao vrlo uspješne periode svoga djelovanja i isto tako periode gdje se mogla osjetiti neka vrsta krize u međusobnim odnosima. Ono što Proevropski blok nudi svakako nije povratak u prošlost. Kako mu i ime samo govori, Proevropski blok se ima namjeru baviti isključivo budućnošću ljudi koji žive na prostoru Republike Srpske. To će činiti kroz naš Klub poslanika, koji će, što ankete sada već pokazuju, vjerovatno biti i presudan u odluci ko će činiti Vladu RS. Već sada dolazimo do potvrde nekih najava koje smo davali i kada smo otvarali nove kancelarije u Banjaluci i predstavljali kadrovska pojačanja – nijednu buduću Vladu Republike Srpske neće biti moguće formirati bez uticaja SDP-a.

Stranke okupljene oko Proevropskog bloka su ideološki šarolike. Planirate li ponuditi zajedničku programsku platformu i da li je to izvodljivo?

– Programska platforma će svakako biti predstavljena, a šarolikost treba shvatiti kao jednu vrstu prednosti u ovoj situaciji, a ne kao manu. Ponavljam da je vrlo šarolik spektar stranaka koje su okupljene oko zakona za fer i poštene izbore, vrlo šarolik spektar stranaka je bio u neformalnoj koaliciji koje se protivila povećanju cijena goriva, ali to nas nije spriječilo da sarađujemo na tim konkretnim pitanjima. Tako će i Proevropski blok u svojoj programskoj platformi ujediniti ono oko čega se sve članice slažu i snažno ići naprijed u afirmaciji tih ideja.

U toku tekućeg mandata Predsjedništva i Savjeta ministara, BiH je aplicirala za kandidatski status EU i uputila odgovore na Upitnik Evropske komisije, čime se ne može pohvaliti prethodna vlast u kojoj je SDP sudjelovala. Kao parlamentarac i član Zajedničke komisije za evropske integracije ipak ste imali mnoge zamjerke na evropski put BiH u proteklom periodu.
Šta su, po Vama, glavne prepreke napretku BiH ka članstvu u EU?

– Poređenje ovog i prethodnog mandata, kada su u pitanju evropske integracije je otprilike kao kada bi neko rekao da dijete koje je rođeno 2010. godine se ne može pohvaliti sa tim da je rođeno 2014. godine. Prethodna vlast je izgubila 4 godine u pokušaju ispunjavanja uslova iz Brisela koji se tiču promjene Ustava. Dakle, četiri godine se pregovaralo oko promjene Ustava što je bio ključni preduslov za novi korak ka EU, da bi Brisel na koncu shvatio da mi trenutno nemamo kapacitet koji je potreban za te izmjene. Nakon toga su odustali od tog preduslova.
Dakle, da se to nije dešavalo u mandatu 2010-2014 tada bi se uradio ovaj sadašnji tehnički posao. Hvaliti se time da ste za nešto više od godinu dana uradili posao za koji je susjedima trebalo manje od dva mjeseca – govorim o odgovorima na Upitnik, što je tehnički zadatak različitih institucija, a ne nikako samo Savjeta ministara – je nešto što je potcjenjivanje javnosti.

Što se tiče evropskih integracija u BiH, to je daleko najnetransparentniji proces u BiH. Ni pozicija, ni opozicija u parlamentu nije zadovoljna i to je jedan od razloga zašto je oboren izvještaj o napretku na evropskom putu. Postoji jedna ogromna frustracija među poslanicima i pozicije i opozicije, jer niko nije uključen u taj proces. Ne znamo šta se dešava, nismo mogli dobiti odgovore na pitanja dok nisu postavljeni na zvaničnoj stranici, a da ne govorim o tome da nismo kao najviše zakonodavno tijelo učestvovali u kreiranju nekih odgovora ili u superviziji tog procesa. Da ne govorim ni o tome da nevladin sektor, mediji, akademska zajednica, intelektualci nisu uključeni, a to je bio vrlo važan segment zajedničkog djelovanja.

Sve u svemu, mislim da je ovo jedna vrlo, vrlo neuspješna epizoda koju pokušavaju prikazati uspješnom. Evo nedavno smo dobili potvrdu da smo bili u pravu i nije nam drago zbog toga – kada je u Strazburu na predstavljanju nove strategije za Zapadni Balkan rečeno da za vrijeme ovih vlasti mi nećemo dobiti kandidatski status, nego poslije izbora kada se formiraju nove vlade. Takođe, potcjenjivanje javnosti je i samohvala da se dešavaju velike reforme, da su zaposlene desetine hiljada radnika, samo što ne možemo da nađemo nijednu zgradu gdje ti radnici idu na posao, gdje se nalaze njihovi radni prostori, kancelarije, i sl.

Najjači migrantski val je nekako zaobišao BiH. Ipak, zadnjih mjeseci ukazujete na poroznost granice BiH sa drugim zemljama. Koliko je prijetnja od migrantskog talasa u BiH realna i koje još probleme možemo očekivati ako se ovaj problem ne riješi?

– Prema podacima sa kojima raspolažu naše institucije, mi ćemo imati veliki problem u narednih mjesec-dva, kad se vremenske prilike stabilizuju. Očekuje se veliki migrantski talas. Kao zastupnici informisani smo da se od četiri rute koje će koristiti migranti u narednom periodu BiH nalazi na tri. Informisani smo i da u velikoj grupi migranata u Grčkoj koja broji između 50 i 60 hiljada ljudi više od trećine njih već u startu zna da će ići putem BiH. Imajući u vidu te informacije i imajući u vidu poroznost naše granice koju je priznala i Granična policija i o kojoj govore zvanične institucije i u šta smo se svi imali prilike uvjeriti, pa i ja lično, mislim da nas očekuje jedan krupan problem. Da sve ne bude kako treba pobrinuo se i Savjet ministara koji na nedovoljno konkretan način način tretira ovu temu. Mi smo nedavno tražili da se održi vanredna sjednica Savjeta ministara, ali od toga neće biti ništa.

Ponašamo se kao dijete koje se boji mraka, pa ako zatvori oči misli da će mrak nestati. Mi kada otvorimo oči, živjećemo u istoj državi, sa istim problemima, samo što će biti najmanje desetak hiljada migranata tu u vrlo kratkom periodu, a koje nemamo gdje smjestiti. Naši kapaciteti su isti kao i kada nije postojala migrantska kriza. Naše institucije imaju iste budžete kao kad nije bilo migrantske krize i fali veliki broj ljudi u Graničnoj policiji. Otprilike, ovo je jedna slika BiH u svjetlu migrantske krize. Pored svega, nisam siguran da saradnja sa susjedima funkcioniše na odgovarajući način, budući da bih mogao i odgovorno tvrditi da susjedne zemlje jedan broj migranata čak usmjeravaju na BiH.

Koji su glavni politički izazovi u BiH u ovoj izbornoj godini? Koji odnosi i teme su za Vas dominantne?

– Migrantska kriza će biti jedna od vrlo važnih tema, ali pošto je izborna godina, očekujem da će nacionalisti prije svega kreirati nekoliko tema kojima bi mogli pokušati homogenizirati svoje glasačko tijelo i izbjeći da ih bilo ko pita o egzistencijalnim pitanjima, pitanjima vezanim za posao, zdravstvo, školstvo, itd., gdje svi vidimo kakva je situacija.

Član ste SDP BiH od 1997. godine i prošli ste sve faze bavljenja politikom. Šta bi sada poručili/savjetovali devetnaestogodišnjaku koji je (ne)zainteresovan za politiku?

– Onima koji nisu zainteresovani, poručio bih da se zainteresuju. Jer živjeti u zemlji kakva je BiH, a ne biti zainteresovan za dešavanja, a tu ne mislim nužno i bavljenje politikom, u jednu ruku je neodgovorno. A onima koji se bave politikom, savjetovao bih da na politiku ne gledaju kao alat za preživljavanje, odnosno posao kojim se mogu baviti da bi zarađivali platu. Ne kažem da je negativno što je neko plaćen za svoj posao, međutim mislim da će mladi ljudi koji u to ulaze samo iz tog razloga vrlo brzo političku karijeru i završiti. U ovih dvadesetak godina bavljenja politikom sam se nagledao jako puno tih mladih ljudi koji su i vrlo energični i imaju želju da rade, ali su vođeni pogrešnim ciljevima vrlo brzo završavali svoju političku karijeru. Takođe bih sugerisao ljudima da ne preskaču faze bavljenja politikom, nivoe vlasti, da idu stepenicu po stepenicu. Čak i kad se ukaže prilika, bolje da prođu sve nivoe, sva iskustva, a da ne pomisle odmah da se mogu baviti problemima Generalne skupštine UN-a.

Veoma ste aktivni na društvenim mrežama. Koliko taj vid komunikacije sa građanima olakšava/otežava političaru?

– Meni pomaže. U toku prošle godine u jednoj od analiza koju je sproveo nevladin sektor, a radi se o monitoringu aktivnosti poslanika, bio sam u jednom trenutku proglašen za poslanika koji je postavio najveći broj pitanja u državnom parlamentu. Moram priznati da sam najveći broj pitanja dobio od strane građana i zapravo su mi oni pomogli da budem najaktivniji, a ja njima da dobiju odgovore na pitanja. Ja svoj posao, između ostalog, smatram i kao posao glasnogovornika onih koje predstavljam. S tim da na to gledam mnogo šire nego što je možda uobičajeno. Ne smatram da sam predstavnik samo svoje izborne jedinice, nego svih onih sa kojima dijelim neke vrijednosti. Vjerujem da na taj način što komuniciram s ljudima mogu mnogo unaprijediti svoj rad i zahvalan sam svima koji upućuju pitanja, inicijative, prijedloge i koji me vide kao nekoga ko može pomoći da se određeni problemi riješe, bez obzira odakle dolaze.

Ne govorite mnogo o privatnom životu, ali ko je Saša Magazinović mimo politike? U čemu uživate i kako koristite slobodno vrijeme?

– Prosječan sam građanin Bosne i Hecegovine, sa svim svojim vrlinama i manama. Osoba sam koja voli sport, voli druženje i koja nastoji jedan svoj životni period posvetiti opštem dobru boreći se kroz politiku koja je alat da se neke stvari u ovoj zemlji promijene. Dakle, ovaj Saša nije ništa drugačiji od bilo kojeg drugog Saše koji radi neki drugi posao.

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.