Prividni mir traje dok SDA pristaje na ucjene HDZ-a

Dosadašnje ponašanje novoizabranog predsjednika SDA daje osnova za tezu da HDZ ima presudan uticaj u ovoj koaliciji

• U nedjelju počinje izborni proces u SDP-u BiH. Radi se o potpuno novom sistemu unutarstranačkih izbora u BiH: kako će sve to izgledati i koga će članovi SDP-a birati?

– U nedjelju će se održati izbori za predsjednike opštinskih, kantonalnih i regionalnih odbora SDP-a u cijeloj BiH. Izbori će se, prvi put u stranačkim izborima u BiH, održati po principu jedan član – jedan glas. Kandidati su oni članovi SDP-a koji su ispunili statutarne obaveze i prikupili određeni broj potpisa članova SDP-a. Ovakav način izbora vodećih ljudi garantuje da će SDP voditi oni koji uživaju najveći ugled i povjerenje u svojim sredinama i da će SDP zaista biti stranka članstva, što garantuje stabilnost i snagu u vremenu koje je pred nama.

Ujedinjena ljevica je prioritet

• Koliko, prema najsvježijim podacima, SDPBiH ima članova i šta ta brojka kazuje?

– U procesu reevidentiranja i učlanjenja novih članova, došli smo do broja od preko 27.000, što prevazilazi naša očekivanja i, u poređenju sa nekim pokazateljima iz drugih stranaka kako u BiH, tako i u drugim zemljama, pokazuje da je SDP stranka sa izuzetno jakom i stabilnom bazom i da će dugoročno predstavljati snažan faktor na političkom prostoru BiH.

• Ako je jesenji kongres SDP-a BiH završetak unutarstranačkog sređivanja, koliko će SDP biti spreman za sljedeće lokalne izbore u BiH 2016. godine?

– Mi smatramo da je proces koji se odvija u SDP-u, a koji podrazumijeva, pored izbora za sve nivoe rukovodstva i izmjene statuta i programa, izuzetno važan za određivanje pravca u kom će se razvijati stranka. To ne znači da istovremeno ne radimo na analizi postojećeg stanja i traganju za rješenjima koje ćemo ponuditi građanima na izborima. Očekujemo da će SDP iz narednog kongresa izaći jači i spremniji da se suoči sa problemima koji, evidentno, neće biti ništa manji nego što su sada. Nažalost, dešavanja na političkoj sceni u BiH ne daju povod za optimizam i naša je obaveza da tragamo za novim rješenjima i odnosima koji nude odgovor na sve teža pitanja.

• Koliko su realni strahovi etabliranih nacionalista da će se ljevica ujediniti?

– Prošli kongres SDP-a je usvojio zaključak kojim je jasno obavezao rukovodstvo da radi na procesu objedinjavanja ljevice. Mi taj zadatak shvatamo kao prioritet i radimo na uspostavljanju saradnje sa strankama koje dijele osnovne principe koji definišu političku ljevicu. Ono što je iz dosadašnjih kontakata sa strankama na koje računamo u ovom procesu očigledno, jeste da je sazrela svijest da saradnja nema alternativu i da je vrijeme u kom su odnosi bili obilježeni ličnim sukobima, međusobnim optužbama i borbom za isto biračko tijelo iza nas. Stranke koje predstavljaju alternativu imaju ogromnu odgovornost za budućnost ove zemlje i obavezu da svoje djelovanje usmjere u istom pravcu.

• Šef ste Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda PF-a, da li će, kada i na koji način biti popunjen taj klub? I SGV je nedavno pokrenuo zahtjev u tom pravcu.

– Problem popune Kluba delegata srpskog naroda je, potpuno nepotrebno, prisutan od samog početka, dakle od izmjena Ustava FBiH, kojima je njegovo formiranje predviđeno. To pokazuje da vodeće političke stranke jednostavno nisu imale interes da se to i desi. Mi ćemo insistirati na rješenju koje je, po nama, očigledno. Tražićemo da se uvede minimalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u kantonalnim skupštinama koja odgovara broju delegata iz reda svakog naroda i ostalih koji bi trebali biti delegirani u Dom naroda. To rješenje ne bi trebalo biti sporno, jer se broj delegata iz svakog naroda za svaki kanton već zna. Ni princip ne bi trebao biti sporan, jer se već primjenjuje u Predstavničkom domu.

• Zašto u rukovodstvu Doma naroda opet nema člana iz srpskog naroda? Hoće li to biti trajno ili će on/a biti uskoro izabran/a?

– Glavni odbor i Predsjedništvo SDP-a BiH nedavno su donijeli zaključke da je takva situacija neodrživa te je sasvim moguće da na prvoj redovnoj sjednici predložimo kandidata iz reda srpskog naroda u rukovodstvo Doma naroda.

• Kako komentarišete evidentnu krizu među koalicionim partnerima u federalnoj vlasti? Da li je ona trenutno samo ublažena ili je prevaziđena?

– Kriza u federalnoj vlasti traje godinama. Osim u periodu prije raskida koalicije formirane na platformi 2010. godine, u proteklom mandatu, rad svake vlade je bio obilježen međusobnim ucjenama i trgovinom. Prividni mir traje dok SDA pristaje na ucjene HDZ-a. Sve vlade su veći dio mandata, realno, radile kao manjinske, i sudbinu zakonskih prijedloga je češće odlučivala opozicija. Federacija neće imati stabilnu vladu ni mogućnost za istinski napredak sve dok vlada ne bude formirana na dogovorenim i usaglašenim politikama, a ne na matematički sabranoj parlamentarnoj većini.

Bez opravdanja

• Ima najava da će SDA nakon Kongresa povesti drugačiju politiku: znači li to obračun sa DF-om?

– Ne znam šta će raditi novo rukovodstvo SDA. SDP nije učestvovao u formiranju ove koalicije i nema nikakav uticaj na odnose unutar koalicije. Dosadašnje ponašanje novoizabranog predsjednika SDA daje osnova za tezu da HDZ ima presudan uticaj u ovoj koaliciji. Da li je to zaista tako, pokazaće se veoma brzo.

• Postoji li opravdanje za Dom naroda koji u novom sazivu prvi put redovno zasjeda tek krajem maja?

– Opravdanja nema, a uzrok leži upravo u već spomenutim problemima u funkcionisanju federalne Vlade. Veliki broj zakona koji su usvojeni u Predstavničkom domu u proteklom mandatu je, nažalost, povučen iz procedure i veoma bitne reforme su na čekanju.

Oslobođenje