Prioritet Uprave BH-Gasa je obezbjeđenje dodatnog pravca snabdijevanja

Direktor BH-Gasa Mirza Sendijarević u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o problemima sa kojima se kompanija susreće u obavljanju svojih poslovnih aktivnosti, razlozima nelikvidnosti kompanije, naplati duga od Tvornice glinice "Birač" i Sarajevogasa, rješenju problema starih potraživanja Gazprom Exporta, snabdijevanju bh. tržišta gasom, cijeni gasa…

        ONASA: BH-Gas je jedna od rijetkih firmi koja, kao javno preduzeće, posluje na području oba entiteta. Koji su osnovni problemi sa kojima se susreće kompanija u obavljanju svojih poslovnih aktivnosti?

        SENDIJAREVIĆ: Osnovna djelatnost BH-Gasa je snabdijevanje gasom distributivnih kompanija i industrijskih potrošača u oba entiteta, shodno postojećim ugovorima o snabdijevanju i transportu prirodnog gasa do BiH. Pored toga, radimo i na razvoju transportno-tranzitne mreže prirodnog gasa u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i povezivanju sa gasnim transportnim sistemima susjednih država. Nova uprava kompanije svakodnevno se nalazi pred izazovima i bitnim odlukama za budućnost kompanije i gasnog tržišta BiH. Jedna od ključnih prepreka za poslovanje kompanije je nepostojanje energetske strategije na državnom nivou koja bi obuhvatala sve izvore energije i kojom bi se definisale potrebe.
        Danas je upravljanje gasnim sistemom, na žalost, opterećeno entiteskim granicama i u takvom ambijentu je teško govoriti o budućnosti u kojoj ćemo biti dio integrisane gasne mreže Evrope. Neophodno je postići minimalne usklađenost na državnom nivou koja bi uključivala i koncept razvoja međudržavnih gasovoda, kojim bi se stvarale pretpostavke za regionalne interkonekcije. Donošenje zakona o gasu isključivo na nivou entiteta, bez donošenja državnog zakona, u ovom trenutku teško da nam može donijeti neki napredak. Dapače, pravila evropske energetske zajednice nalažu donošenje ovog zakona na nivou države BiH.
        U ovom trenutku BiH se snabdijeva gasom isključivo iz jednog pravca i nema rješeno pitanje alternativnog pravca snabdijevanja. Jedan od prioriteta ove Uprave, koja vodi kompaniju od decembra 2013. godine, je intenziviranje aktivnosti po ovom pitanju. Bitno je naglasiti da su to višegodišnji strateški projekti i nemoguće je očekivati da ćemo ovo pitanje riješiti u narednih nekoliko godina. Pored ovoga, nova Uprava zatekla je nekoliko izuzetno velikih poslovnih problema koji su nastali kao rezultat propusta u vođenju kompanije u prethodnih desetak godina. Prije svega, nagomilana potraživanja od najvećeg kupca Sarajevogasa koja iznose u ovom trenutku 47 miliona KM, sporna potraživanja od kompanije Birač u stečaju koja iznose 26 miliona KM, promašene investicije u krakove gasovoda prema srednjoj Bosni koji nemaju potrošača, štetni ugovor o transportu i slično. Pred sadašnjom Upravom je veliki izazov i zadatak da pokuša poboljšati situaciju u BH-Gasu, kao nosiocu gasne privrede u BiH.

        ONASA: BH-Gas je, u dužem vremenskom periodu, suočen sa nelikvidnošću. Koji su glavni razlozi nelikvidnosti i kolika je ona trenutno?

        SENDIJAREVIĆ: Kada je u pitanju likvidnost, sadašnja Uprava suočava se sa pitanjem pogoršane likvidnosti. BH-Gas, ipak, izmiruje obaveze prema dobavljačima. Doduše otežano, ali ipak ne možemo govoriti o nelikvidnosti kompanije. Na žalost, suočen sam sa zatečenom situacijom. Obrtni kapital kompanije je u prethodnim godinama dijelom pretvoren u potraživanja od kupaca, a dijelom u fiksnu imovinu Društva.
        Pozitivna stvar u ovom trenutku je činjenica da je naš najveći dužnik Sarajevogas aktivna kompanija, te da kroz aktivnosti koje je poduzela Uprava možemo uticati na smanjivanje potraživanja i dotok novca. Loša je to što je naš drugi po veličini dužnik Birač u stečaju i BH-Gas poduzima sve aktivnosti s ciljem naplate i tih potraživanja, ali u ovom trentuku ne možemo govoriti o rokovima, jer oni ne ovise isključivo o nama. Loše je i to što je ranije dio obrtnog kapitala iskorišten za investiranje u projekte koji sada ne donose povrat uloženog kapitala, ali radimo i na tom pitanju.

        ONASA: Da li se nazire dugoročno, i konačno, rješenje naplate duga od Tvornice glinice "Birač" i Sarajevogasa?

        SENDIJAREVIĆ: Iako ova dva slučaja imaju poveznicu u pogledu značajnih dugovanja prema BH-Gasu, radi se o potpuno dva suprotna slučaja i pristupa u rješavanju. S jedne strane imamo preduzeće Sarajevogas, koje je još aktivno i vrši svoju funkciju, dok je Birač kompanija u stečaju. I dok je Birču u martu 2013. godine obustavljena isporuka gasa, Sarajevogasu se gas još uredno isporučuje. Sarajevogas i BH-Gas imaju dugogodišnji poslovni odnos u kojem BH-Gas isporučuje prirodni gas kompaniji Sarajevogas koja ga distribura krajnjim potrošačima i od kojih vrši redovnu naplatu. Međutim, plaćanja Sarajevogasa prema BH-Gasu nisu uredna i u ranijim godinama su nastala ogromna dugovanja Sarajevogasa prema BH Gasu koja opterećuju poslovanje i narušavaju likvidnost. Ovaj trend se mora prekinuti, a Sarajevogas i njihov vlasnik Vlada Kantona Sarajevo (KS) moraju napraviti dugoročno rješenje. Do tada će BH-Gas biti prinuđen nalaziti rješenja naplate potraživanja. Ugovor sa ovom kompanijom koji je još na snazi nije predvidio instrumente osiguranja naplate potraživanja kao što su bankovna garancija ili mjenice, što BH-Gasu ograničava mogućnosti u pogledu legalnih i legitmnih instrumenata naplate potraživanja.
        Kada je riječ o Birču, u ovom trenutku se vodi stečajni postupak kod Okružnog privrednog suda u Bijeljini. Značajno je da su sva potraživanja BH-Gasa priznata, ali je neizvjestan rok do kada će postupak biti okončan. BH-Gas aktivno učestvuje u radu Odbora povjerilaca, te na taj način pokušavamo ubrzati provođenje procedure i donošenje konačnog rješenja. Za dodatnu pomoć smo se obratili resornom ministarstvu.

        ONASA: Na koji način i u kojem periodu će, moguće, biti riješen problem starih potraživanja Gazprom Exporta?

        SENDIJAREVIĆ: Kada su u pitanju stara potraživanja Gazprom Exporta, sve aktivnosti vezane su za kompaniju Energoinvest. U suštini se najvećim dijelom radi o utrošenom gasu tokom rata u BiH, a kompanija BH-Gas u tom periodu nije bila formirana. Koliko mi je poznato, suština problema je u neophodnom sporazumu entiteta kojim će biti definisano koji dio obaveza se odnosi na FBiH, a koji na Republiku Srpsku (RS). To će biti osnov za rješavanja tog pitanja.

        ONASA: Da li BH-Gas ima neku, nazovimo je tako, rezervnu varijantu nabavke gasa na tržištu?

        SENDIJAREVIĆ: Kada sam imenovan na funkciju direktora BH-Gasa, prvo sam analizirao zatečenu situaciju i odredio ključne ciljeve. Jedan od prioriteta Bosne i Hercegovine mora biti izgradnja dodatnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom. Nažalost, nijedna od prethodnih uprava nije obezbijedila dodatni izvor snabdijevanja prirodnim gasom, niti je započela aktivnosti po tom pitanju. Bitno je napomenuti da su to veliki projekti čija izgradnja zahtijeva periode od nekoliko godina, tako da nema ad-hoc rješenja. Ranije uprave su sva ulaganja usmjerile na izgradnju lokalnih gasovoda koji nisu u funkciji i nemaju potrošače. Imamo Okvirni sporazum sa kompanijom E.ON Ruhrgas iz Njemačke, koji može biti alternativa u slučajevima potencijalne gasne krize, a radimo i na iznalaženju dodatnih rješenja.

        ONASA: Koliko dugovanja BH-Gasa, kao nosioca posla, utiču na urednost snabdijevanja bh. tržišta gasom?

        SENDIJAREVIĆ: Zbog poznatih problema sa naplatom potraživanja od Sarajevogasa, kompanija BH-Gas se trudila da, na neki način, amortizuje enormna dugovanja Sarajevogasa, kako to potrošači u cijeloj BiH ne bi osjetili. U ovom trenutku uspjeli smo da izmirimo dugovanja prema Gazprom Exportu, izuzev zadnjeg obračunskog mjeseca. Naravno, stalna su upozorenja od našeg dobavljača Gazprom Exporta da se pridržavamo ugovornih obligacija, te da poštujemo dinamiku plaćanja. Međutim, to je izuzetno teško budući da, prije svega, naš najveći kupac Sarajevogas ne poštuje dinamiku plaćanja prema BH-Gasu. Nadamo se da će naše aktivnosti dati očekivani rezultat, te da neće biti bilo kakvih problema kada se radi o urednom snabdijevanju bh. potrošača gasom.

        ONASA: Da li eventualna realizacija projekta "Južni tok" može doprinijeti dugoročnoj stabilizaciji snabdijevanja bh. tržišta gasom?

        SENDIJAREVIĆ: Pojam dugoročna stabilizacija snabdijevanja gasom se, prije svega, odnosi na nove transportne pravce snabdijevanja, sa mogućnošću da se preko njih obezbijede pretpostavke i uslovi za diversifikaciju izvora snabdijevanja. Trasa Južnog toka predstavlja krak sa Južnog toka koji prolazi kroz Srbiju i strateški je pravac razvoja gasnog sektora u RS. Samim tim što predstavlja krak sa Južnog toka, ipak nema tehničke parametre koji bi mogli zadovoljiti bilo kakav tranzit gasa za potrebe drugih zemalja, osim za vlastite potrebe.
        Uvažavajući navedeno, a neopterećeni entitetskim politikama za transportni sistem BiH, bilo kakva konekcija samo sa krakom Južnog toka ne pruža osnov za sigurnost snabdijevanja, jer bi gas dolazio iz istog ulaza kao i za postojeći sistem, a na toj tački se ne obezbjeđuje diversifikacija izvora snabdijevanja.

        ONASA: Da li su sadašnje cijene gasa realne i da li tržište može očekivati eventualno povećanje ili smanjenje cijene gasa?

        SENDIJAREVIĆ: Trenutne cijene prirodnog gasa prema potrošačima nisu realne, jer je u 2014. godini došlo do povećanja cijene transporta kroz Republiku Mađarsku. Naime, u toku su pregovori sa mađarskim transporterom FGSZ o potpisivanju aneksa na dugoročni ugovor o transportu prirodnog gasa, kojim bi se moglo dobiti sniženje transportnih troškova. Do potpisivanja aneksa još nije došlo, jer FGSZ traži od BH-Gasa da se izvrši preraspodjela zakupljenih količina i samim tim produženje ugovora. Ukoliko se ne pronađe neko odgovorajuće rješenje, a mi vjerujemo da će do toga doći, u protivnom bi naši potrošači bili opterećeni dodatnim troškovima transporta kroz Mađarsku.
        Nažalost, trenutno stanje koje imamo, kada su u pitanju transportni troškovi kroz Mađarsku, rezultat su štetnog ugovora koji je zaključen sa ovom kompanijom. Taj ugovor je dodatno pogoršavan u prethodnih više od deset godina jer su tadašnje uprave, s ciljem prikazivanja dobiti kompanije, penale za neiskorištene kapacitete prebacivale na zadnje godine trajanja ugovora, tako da sada imamo izuzetno nepovoljnu poziciju za BH-Gas. Očekujemo da ćemo postići dogovor sa transporterom FGSZ, jer BH-Gas neće moći neograničeno amortizovati izuzetno visoke transportne troškove.

        ONASA: Koji su projekti u koje će se BH-Gas uključiti u narednom periodu i da li je realno očekivati izgradnju gasovoda od Broda do Zenice?

        SENDIJAREVIĆ: Prioritet Uprave BH-Gasa je obezbjeđenje dodatnog pravca snabdijevanja, što bi u praksi bila sjeverna i južna konekcija, ali i Jadransko-jonski gasovod kao dio projekta TAP, gdje se borimo da Bosna i Hercegovina u tom projektu ima status tranzitne zemlje, te pitanje skladišta gasa.
        Kada se radi o gasovodu Brod – Zenica, treba istaći da je Bosna i Hercegovina, uz obezbijeđenu podršku države Hrvatske, te resornih entitetskih ministarstava, aplicirala za grant sredstva u okviru šeste runde Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) za izradu Studije izvodljivosti projekta transportnog gasovoda, Studije utjecaja na okoliš i društvo (EIA/SIA), te Analize troškova i dobiti (CBA). Sredstva u iznosu od milion eura odobrena su u decembru 2011. godine. Tokom 2012. godine RS je odustala od učešća u ovom projektu, te se do kraja 2013. godine pokušalo pronaći rješenje za početak rada na navedenim dokumentima. Međutim, i pored niza aktivnosti resornog ministarstva i Vlade FBiH, sredstva nisu postala operativna. Ovaj gasovod je, uz prethodno pomenuti gasovod povezivanja BiH i Hrvatske na jugu, od značaja za BiH, jer predstavlja dio tzv. gasnog prstena zemalja jugoistočne Evrope, i samim tim ima karakter tranzitnog gasovoda sa mogućnošću diversifikacije izvora snabdijevanja.