Državni parlamentarci uskoro bi se trebali izjasniti o Prijedlogu rezolucije o osudi uplitanja Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. Rezolucije će u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predložiti zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović. Već na prvoj redovnoj sjednici Zastupničkom doma Parlamentarne skupštine BiH pred državnim parlamentarcima naći će se prijedlog Saše Magazinovića kojim se od institucija susjedne zemlje traži da obustave sve oblike uplitanja u unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine.
Magazinović je rezoluciju uputiti nakon što je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, a kojom se direktno umiješao u unutrašnju politiku BiH zahtijevajući od naše zemlje da izmjeni izborno zakonodavstvo, pa čak i ustav. Portal Klix.ba ranije je pisao da ovo nije prvi put da se zvanični Zagreb umiješao u unutrašnja pitanja BiH.
Prijedlog rezolucije pročitajte u nastavku:
Pozivajući se na Povelju Ujedinjenih naroda, Univerzalnu deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda s Protokolima, odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te njegov Aneks 1B (Sporazum o regionalnoj stabilizaciji) i Aneks 4 (Ustav Bosne i Hercegovine),
Poštujući principe i odredbe Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih naroda i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih naroda,
Osuđujući kontinuirane negativne tendencije i političke inicijative iz Republike Hrvatske, kojima se destabilizira Bosna i Hercegovina i podriva njen ustavnopravni poredak neposrednim miješanjem Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, te se na najgrublji način manipulira historijskim činjenicama, s ciljem relativizacije stradanja i zločina koje su pretrpjeli građani Bosne i Hercegovine i susjednih država koji su bili žrtve totalitarnih, fašističkih i rasističkih ideologija, a
Na osnovu člana IV. 4. (e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 163. Poslovnika Predstavničkog doma (“Službeni glasnik BiH”, br. 79/14, 81/15 i 97/15), Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je na . sjednici, održanoj, 2018.
godine, usvojio
REZOLUCIJU O OSUDI UPLITANJA REPUBLIKE HRVATSKE U UNUTRAŠNJA PITANJA BOSNE I HERCEGOVINE
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poziva:
• sve domaće i međunarodne institucije, a naročito Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, vlade država potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Evropski parlament, Evropsku komisiju, Vijeće Evrope, kao i države članice Vijeća za provođenje mira u Bosni i Hercegovini, da se u svom djelovanju prisjete međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine i, u skladu sa svojim obavezama i nadležnostima, odmah obustave aktivnosti Republike Hrvatske koje predstavljaju kršenje Povelje Ujedinjenih naroda, Povelje o osnovnim pravima Evropske unije, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustava Bosne i Hercegovine, odredbi
Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih naroda, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Ujedinjenih naroda, te nepoštivanje presuda Evropskog suda za ljudska prava;
• sve domaće i međunarodne institucije, a naročito Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, vlade država potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Evropski parlament, Evropsku komisiju, Vijeće Evrope, kao i države članice Vijeća za provođenje mira u Bosni i Hercegovini da preduzmu sve nužne mjere, u skladu sa svojim ovlaštenjima, u svrhu podrške i dodatnog osnaženja institucija države Bosne i Hercegovine na svim nivoima, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, zaštite individualnih i kolektivnih prava i sloboda građana Bosne i Hercegovine, promoviranja saradnje među državama na principima uzajamne ravnopravnosti i međusobnog poštivanja;
• odgovorne institucije, tijela, organe, političke subjekte i pojedince u Republici Hrvatskoj na obustavu i napuštanje svih oblika djelovanja koji predstavljaju uplitanje Republike Hrvatske u unutardržavna pitanja Bosne i Hercegovine, naročito pitanja njene unutrašnje administrativno-teritorijalne organizacije i izbornog zakonodavstva, čime Republika Hrvatska kontinuirano krši član 2. stav 1. Povelje Ujedinjenih naroda, odnosno princip suverene jednakosti svih članica Ujedinjenih naroda. Opravdavanje samovoljnog, jednostranog uplitanja Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine odredbama Ustava Republike Hrvatske u suprotnosti je s međunarodnom pravnom tečevinom i odredbama Povelje Ujedinjenih naroda;
• Republiku Hrvatsku da prestane s aktivnostima osporavanja prava građana Bosne i Hercegovine na ravnopravnu mogućnost biranja i kandidiranja za sve funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, nezavisno od njihove etničke, vjerske ili druge pripadnosti, što je princip čija je primjena Bosni i Hercegovini naložena presudama Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Dervo Sejdić i Jakob Finci protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azra Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaz Pilav protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07) i Samir Šlaku protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12). U vezi s tim, Predstavnički dom poziva Republiku Hrvatsku da radi na razvijanju svijesti o činjenici da je „sistem glasanja koji uključuje odredbe koje se odnose na etničke ili nacionalne grupe neprihvatljiv i u suprotnosti sa osnivačkim principa Evropske unije“, što je službeni stav Evropskog parlamenta iznesen u pismu Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u novembru 2016. godine;
• Republiku Hrvatsku, kao supotpisnicu, da umjesto pozivanja na fiktivni „duh“ Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini poštuje i dosljedno primjenjuje njegove konkretne odredbe prema kojima su se sve strane, uključujući Republiku Hrvatsku, obavezale: „u potpunosti poštivati suverenu jednakost jedna druge, rješavati sporna pitanja mirnim sredstvima i suzdržavati se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine“ te će, u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine: „prihvatiti napravljene aranžmane, u potpunosti poštivati usvojena opredjeljenja i činiti sve da se ona ostvare.“ Navedeno podrazumijeva poštivanje prethodnog stava, kako je u članu II/2 Ustava Bosne i Hercegovine određeno da se „prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima“;
• Republiku Hrvatsku, kao supotpisnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, na poštivanje i dosljednu primjenu njegovog Aneksa 1B, odnosno na suzdržavanje od prekomjernog naoružavanja i svih drugih aktivnosti koje mogu dovesti do regionalne ‘utrke u naoružanju’, kojom se ugrožava uspostava međusobnog povjerenja i stabilizacija ukupnih odnosa u regiji;
• Republiku Hrvatsku da, a imajući u vidu istupe zvaničnika Republike Hrvatske kojima se insistira na modelu konstitutivnosti kao jedinom koji osigurava prava kolektiviteta i izbor legitimnih predstavnika, razmotri uvođenje koncepta konstitutivnosti Srba i Bošnjaka kroz Ustav Republike Hrvatske, s obzirom na to da pripadnici ova dva naroda broje preko 215.000 stanovnika Republike Hrvatske, da popratno u Saboru Republike Hrvatske omogući zaštitu njihovih kolektivnih prava kroz institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kao i uvođenje višečlanog Predsjedništva umjesto institucije predsjednika Republike Hrvatske, u koje bi bili birani i legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka Republike Hrvatske. Ovu preporuku smatramo utemeljenom u smislu zaštite egzistencijalnih prava ove populacije, imajući u vidu njenu ugroženost koja se ogleda u činjenici da su Srbi i Bošnjaci 1991. godine činili preko 13% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, a danas je taj procenat sveden na tek nešto više od 5 %.
Nadalje, ovom rezolucijom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine:
• podržava aktivnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine na zaštiti i povratu imovine iz Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, te zaključke donesene u tom smislu na 1. redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine;
• poziva Republiku Hrvatsku da hitno i u maniru dobrog susjeda pristupi rješavanju problema korištenja akumulacije Buškog jezera, te da, vodeći računa o razvoju međusobnog povjerenja, uvažavanja prava i sigurnosti građana, odustane od izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na granici s Bosnom i Hercegovinom, nepuna dva kilometra udaljenog od užeg centra općine Novi Grad;
• osuđuje relativizaciju stradanja građana i naroda u 20. stoljeću u Republici Hrvatskoj, uključujući intenziviranu relativizaciju i osporavanje dokazanih ustaških zločina u logoru Jasenovac u II. svjetskom ratu, koja se odvija i putem javnog medijskog servisa Republike Hrvatske, kao i rasprostranjeno institucionalno i medijsko negiranje i osporavanje novovremenih zločina počinjenih u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, koji je kao takav prepoznao i osudio Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu;
• poziva Republiku Hrvatsku da, umjesto osporavanja pravosnažne presude Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu, prihvati svoju odgovornost utvrđenu u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te da izvrši naknadu štete preživjelim žrtvama udruženog zločinačkog poduhvata, čime će otvoriti put za razvijanje trajnih prijateljskih odnosa između dvije države, te aktivno doprinijeti i održanju međunarodnog mira i sigurnosti, što je obaveza Republike Hrvatske u skladu s članom 1. Povelje Ujedinjenih naroda, te posebno poziva predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović da oduzme vojna priznanja osuđenicima za ratni zločin koja predstavljaju sramotu za Republiku Hrvatsku i teret za proces pomirenja.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine će Rezoluciju dostaviti Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i, u roku ne dužem od sedam dana od dana njenog donošenja, na pažnju i očitovanje Saboru Republike Hrvatske, predsjednici Republike Hrvatske, Evropskom parlamentu, Evropskoj komisiji, Vijeću Evrope, visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Vijeću za provođenje mira i šefu Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.