U nedjelju, 28.09.2014. godine, u prostorijama SDP-a u u Zavidovićima održan je sastanak od FOŽ-a SDP Zavidovići sa ciljem da se predstave kandidatkinje sa izbornih lista SDP-a ZE – DO kantona. Predsjednica FOŽ-a SDP Zavidovići poželila je toplu dobrodošlicu svima prisutnim. U svom uvodnom obraćanju predsjednica je naglasila sljedeće „moderna demokratija nezamisliva je ako ne uključuje ravnopravno sudjelovanje muškaraca i žena u procesima odlučivanja u javnom i političkom životu. Iako žene čine više od polovine ukupne populacije, trebali su im vijekovi da se izbore za pravo glasa. Borba za njihovu emancipaciju bila je teška i duga te su mnoge od njih tome posvetile svoje živote. Ženama 21. vijeka teško je i zamisliti kroz što su sve morale prolaziti njihove prethodnice boreći se za svoja ženska i ljudska prava. Zbog toga su zaslužile da se na ovom mjestu prisjetimo njihove borbe i da im se zahvalimo jednim velikim aplauzom. Ako historijski posmatramo borbu za žensko pravo glasa, pokreti u 19. vijeku su bili najrazvijeniji u Velikoj Britaniji i SAD-u, prve su dobile pravo glasa Šveđanke (1867. godine), ali samo na općinskim izborima (puno pravo glasa svim ženama ozakonjeno je tek 1921. godine,) a potom i Novozelanđanke (1893. godine). Postepeno se to pravo dodjeljivalo ženama u Australiji (1902. godine), skandinavskim zemljama, Rusiji, Austriji i nekim državama SAD-a. U Britaniji je 1918. godine uvedeno ograničeno pravo glasa za žene, a tek deset godina poslije izborni ih je zakon potpuno izjednačio s muškarcima. U SAD-u su žene napokon izjednačene u pravu glasa s muškarcima 1920. godine. U periodu između dva svjetska rata veći broj evropskih zemalja priznao je ženama opće pravo glasa, a najveći broj država svijeta to je učinio tek nakon Drugoga svjetskog rata. Zanimljivo je da su neke evropske države to pravo uvele kasno. Švicarska ga je ozakonila tek 1971. godine (s izuzetkom kantona Appenzell Innerrhoden koji je u tome kasnio punih 20 godina), a Lihtenštajn tek 1984. godine. U islamskim državama taj je proces tekao još sporije. Ujedinjeni Arapski Emirati uveli su ograničeno pravo glasa za žene tek 2006. Godine. U bivšoj Jugoslaviji žene su se organizovale unutar antifašističkog pokreta u organizacije pod različitim nazivima, a na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena 1942. godine, osnovan je Antifašistički front žena Jugoslavije.
Danas su žene preopterećene poslom i brigom za porodicu što im dodatno otežava aktivnije učešće u političkom i javnom životu. Da bi se ženama pružila prilika aktivnijeg učešća potrebno je razvijati servise i programe koji su vezani za brigu o djeci i starijim osobama.
Zato smo danas tu da pokažemo da smo spremne uhvatiti se u koštac sa svim problemima današnjice, da našim kandidatkinjama damo podršku i sa ovog skupa uputimo jasnu poruku da na ovim izborima trebamo glasati za žene.
Na kraju svog obraćanja predsjednica FOŽ SDP BiH Zavidovići poželila je sreću svim kandidatima, a prvenstveno kandidatkinjamSDP-a na izb orima 12.oktobra, uz poruku: Ujedinjene do pobjede! „
Na skupu su se obratile predsjednica Fož-a Vareš Salima Čeliković-Kukić, podpredsjednica FOŽ-a Zavidovići Hajrija Džebić, a predstavile su se i kandidatkinje Jasminka Begić, Samira Memagić, Maja Čazimović, Elmedina Hrustić. Jasminka Šehić. Armina Hajdarević. Aida Mahovac. Tatjana Veselinović-
Ovaj skup su takošsvojim prisustvom veličali i kandidati iz Zavidovića Rifat Delić, Radosav Petrović Raco, Jusuf Duraković, Elvir Karajbić i Ferid Kaknjašević
Po završetku skupa uslijedilo je druženje.