Intervju Ante Domazeta za Večernji list

Povoljno političko okruženje je elementarni, ali ne i dovoljan uvjet za privlačenje investicija

Dr. Anto Domazet, ugledni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, član Odbora za ekonomske znanosti Akademije znanosti i umjetnosti BiH i Znanstvenog savjetodavnog odbora časopisa Transition Study Review iz Venecije u Italiji te bivši ravnatelj Ekonomskog instituta govori o aktualnoj političko-društvenoj zbilji u BIH, utjecaju političkih zbivanja na ekonomiju, sivoj ekonomiji…

Gospodine Domazet, možete li ukratko dati ocjenu trenutne društveno političke zbilje u BIH?

Zemlja je u velikom zastoju. Dok svijet, EU i zemlje regije bilježe velike promjene, u BiH su društveni odnosi konzervirani. Loše društvo u kome vlada visoka socijalna isključenost, siromaštvo, korupcija, niska poduzetnička aktivnost i produktivnost rada sa niskim plaćama i lošim javnim uslugama stvara lošu državu – državu koja služi političkoj eliti i birokraciji, a ne građanima za njihovu ekonomsku i socijalnu dobrobit. Zemlja na dnu europske ljestvice razvijenosti sa oko 5.000 $ dohotka po glavi stanovnika očajno treba reforme u svim sferama, od ekonomije, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite do sudstva i javne uprave. Tzv. reformska agenda budila je određene nade jer je temeljila na visokoj involviranost međunarodne zajednice. Ona je dala vrlo ograničene rezultate, ali čak i ovako kako je rađeno, pokazalo se da se od reformi ne smije odustajati, da se one u BiH teže sprovode nego u drugim zemljama, ali da su one, naravno kada se kreiraju na socijalno odgovoran način, jedino rješenje da ostvarimo bolji život i veću socijalnu pravdu.. Sada je i oskudna energija reformi blokirana izbornom retorikom, a i ono što je ima preusmjereno je na izborni zakon – uglavnom sva vlast ima alibi za opstrukciju reformi. Na dnevni red dolaze pitanja koja postavlja etnonacionalna elita radi svojih potreba, a ne radi potreba građana. Reforme su, prije svega potrebne za građane BiH, ali su one istovremeno i ispunjavanje svih ključnih uvjeta za stjecanje statusa kandidata u EU. Niti ima boljeg života, niti napretka u euroatlantskim integracijama.

Koliko politička situacija utječe na ekonomske prilike u BIH ?

Povoljno političko okruženje je elementarni, ali ne i dovoljan uvjet za privlačenje investicija. Danas je ekonomija u svijetu ekonomija očekivanja. Ako neko želi da investira u BiH, onda on mora imati određenu predstavu što je bosansko-hercegovačko društvo, država i ekonomija u narednih 10-15 godina. Mora znati hoće li njegovo ulaganje biti profitabilno, ko će garantirati njegova vlasnička prava i ko će ga štititi od iznenadne promjene poreza ili drugih pravila poslovanja. Percepcija koju mu nude etnonacionalne politike na vlasti je takva da većina investitora zaključuju kako je ovu zemlju potrebno zaobilaziti u širokom luku. Inače, umjesto političke stabilnosti, prije bih koristio pojam politička dinamičnost koja je potrebna za BiH da se pomjeri iz konzervativnog, učmalog stanja u stanje koje će pokretati socijalni i ekonomski napredak. A zašto toga nema, zašto propadaju i ekonomske reforme? One su primarno političke reforme u ekonomskoj sferi. Ako uspiju, one će smanjiti političku moć, područje populizma i voluntarizma političkih partija, ojačati moć pravne države i tržišta, a ulogu politika staviti u kontekst socijalnog i ekonomskog napretka koji se jasno može mjeriti na koži i u svijesti svakog čovjeka ove zemlje. Dakle, u ovoj zemlji treba kreirati političku situaciju koja nije nužno stabilna, ali jeste dinamična i upravljiva, sva okrenuta sadašnjosti i budućnosti i pozitivnim promjenama za društveno odgovoran biznis, za radništvo, za mlade, za penzionere, za socijalno isključene i obespravljene i za kreativne radne slojeve. Ova zemlja treba rezultate u reformama, jer i domaći i strani investitori reagiraju na prve dokaze promjene kursa u odnosu na poslovni pesimizam koji se danas vezuje za BiH. Sada je vrijeme za reforme, još uvijek je visok rast u Europi koji gura rast BiH. Posebna neodgovornost aktualnih vlasti u BiH je to što pozitivno svjetsko i europsko okruženje nisu u svom mandatu iskoristili za dublje reforme. Zamislite samo sudbinu ljudi u BiH i kako će reforme ići ako uslijedi neka nova ekonomska kriza.

MMF u svojim analizama ne očekuje značajni ekonomski napredak u BiH, slažete li se s tom analizom?

Slažem se, iako mislim da MMF prije stavlja naglasak na stabilnost, a ne na dinamičnost razvoja. Prognoze njegovog rasta za BiH od 3,2% u 2018. pokazuju da BiH nema uključene sve motore ekonomskog rasta – slabe su investicije, zapostavljena je industrija i drugi sektori koji stvaraju izvozne proizvode i usluge, spor je tehnološki napredak, posebno digitalizacija, a društveni sistem inovacija ne postoji. MMF je zadovoljan jer je eliminiran budžetski deficit, iako se to postiglo po cijenu smanjenja javnih investicija, dakle nauštrb razvoja. Važno je u daljim reformama staviti fokus na strukturalne reforme, šta god one značile. One treba da ojačaju privatni sektor, učine efikasnijim javni sektor i osiguraju znatno veću podršku privatnom sektoru kroz državnu pomoć.

U BIH je i daje prisutan problem sive ekonomije. Postoji li efikasan lijek za njezino suzbijanje?

Siva ekonomija nigdje nije u potpunosti eleiminirana, ali je važno raditi na njenom smanjenju sa 30-40 % BDP na desetak procenata. U tome je ključno pitanje dovesti na razumnu mjeru opterećenja u porezima i doprinosima za rad, dohodak i promet roba i usluga. U F BiH bi novi zakoni o porezu na dohodak i o doprinosima mogli doprinijeti tom cilju. Inače, ne smije se zanemariti kontrolna i represivna uloga institucija, počev od efikasne poreske službe do sudskih institucija.

Koliko je BiH u ovom trenutku spremna kada su u pitanju javne invencije?

BiH ima ogromne planove javnih investicija, ali nedovoljne financijske resurse i znanja da se u njihovu realizaciju uključi privatni kapital kro javno-privatno partnerstvo (JPP). To je upravo jedan od motora ekonomskog rasta koji bi se mogao uključiti, ako bi se reforme u regulativi i znanja u kreiranju projekata JPP istinski ostvarila. Ovako, oslanjajući se samo na vanjska zaduženja ili na skromne proračunske izvore, mnoge javne investicije ostat će samo pusti san i za njihove kreatore i za građane.

Jeste li optimist kada je u pitanju nastavak gradnje na koridu Vc?

Bio bih kada bi se na Parlamentu BiH i entiteta pojavio izvještaj o utrošenim sredstvima prikupljenim iz putarina u periodu od 2009. godine do 2017. (0,20 KM/l goriva) i plan gradnje cesta i auto cesta koje će se financirati iz novih putarina (0,15 KM/l goriva). Tada bismo svi kao građani mogli pratiti u šta se troši javni novac, kada ćemo imati završen koridor Vc i druge važne ceste i auto ceste i dokle ćemo plaćati tu putarinu.

Izborna je godina. Što očekujete od predstojećih izbora ?

Očekujem da politički ojačaju one snage koje će biti u stanju da ustavni sistem BiH i sve institucije na nivou BiH, entiteta i županija stave u puni pogon za osiguranje ekonomskog i socijalnog napretka građana i naroda BiH. Osobno očekujem da se društvena zbilja u zemlji više obilježi konfrontacijama u ekonomskoj i socijalnoj sferi, a manje konfrontacijama u etnonacionalnoj sferi. To nije apel za njihovo zanemarivanje, nego očekivanje da se mogu uspješno riješiti i otkloniti kao prepreka za istinski napredak BiH..

Hoće li po vama biti teško implementirati izborne rezultate, obzirom da još uvije nije promijenjen izborni zakon?

Pravni sistem zasnovan na ustavima, zakonima i institucijam mora osigurati provedivost izbornih rezultata, kao izraz volje građana i naroda u ovoj zemlji. To je i potrebno i moguće, bez obzira kakvi rezultati tih izbora bili.

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.