Benjamina Karić za hrvatski Nacional

Potpuno je pogrešno tvrditi da je Sarajevo postalo muslimanski grad, ne može multietničnost nestati

Prošloga je vikenda Sarajevo ponovo bilo centar filmske industrije, budući da se u glavnom gradu BiH održavao 27. po redu Sarajevo Film Festival. Domaćica je bila nova sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić iz redova SDP-a, koja je na tu dužnost stupila u aprilu ove godine, na svoj trideseti rođendan. U subotu je u Sarajevu održana i treća Povorka ponosa, čiju je organizaciju također podržao Grad Sarajevo.

Benjamina Karić predstavnica je nove generacije političara i ne izjašnjava se kao pripadnica niti jednog od konstitutivnih naroda – dakle ni Bošnjaka, Srba ili Hrvata – nego se svrstala u grupu “ostalih”, zbog čega je na samom početku zadobila simpatije međunarodne zajednice i medija.

Podsjećamo, u novembru 2020. izbore je dobila opozicija iz tzv. Četvorke, koju su činile stranke Narod i pravda, Naša stranka, Nezavisna bosanskohercegovačka lista i SDP. Kao najjača stranka, SDP je za gradonačelnika prvo predlagao Srbina Bogića Bogićevića, no zbog spletki i političkih pritisaka on je na kraju odustao od kandidature.

Benjamina Karić, kao osoba iz redova “ostalih”, na najbolji način simbolizira multietničnost. Rođena 1991., diplomirala je na dva fakulteta – Pravnom i Filozofskom, na Odsjeku za historiju. Diplomirala je s temom “Pravni položaj židovske zajednice u BiH od 1918. do 1945.” I najmlađa je doktorica znanosti s područja rimskog prava koja je dobila pravo predavati kao sveučilišna profesorica. Govori nekoliko jezika, dobro se snalazi u međunarodnoj zajednici, a njeni su ciljevi borba protiv korupcije i izgradnja boljeg građanskog društva.

Nakon otvorenja 27. Sarajevo Film Festivala Benjamina Karić dala je ekskluzivni intervju časopisu Nacional.

NACIONAL: Ove godine Povorka ponosa pod nazivom Otpor s margine održala se u Sarajevu treći put. No održan je i kontraskup u organizaciji političkog pokreta Vjera, narod, država. Kako ste se kao Grad postavili prema organizaciji i kakav je položaj LGBTQ populacije, koja je manjina u svakom društvu?

Jedino što bi bilo fer i pravedno jest da svi imamo jednaka prava i da se nikoga ne stigmatizira ili isključuje zbog bilo koje vrste opredjeljenja ili pripadnosti – nacionalne, vjerske, rasne ili seksualne. To nije duh Sarajeva. Ipak, mjere zaštite bile su na visokoj razini i Grad Sarajevo ponudio je svoju pomoć u osiguranju povorke. Međutim, najveću novčanu pomoć dao je kanton Sarajevo na čelu s premijerom Edinom Fortom, zajedno s načelnikom općine Centar Srđanom Mandićem. Ove godine Grad je predstavljala moja zamjenica Anja Margetić jer ja zbog previše obaveza za vrijeme trajanja Sarajevo Film Festivala nisam stigla. Sve je prošlo u najboljem redu i bez incidenata, iako uvijek ima onih koji o tome imaju negativno mišljenje iz različitih razloga – kulturnih, vjerskih ili tradicionalnih. Uostalom održan je i kontraprosvjed. No mi kao multikulturalan grad moramo i to razumjeti. Poštujem i one koji to ne prihvaćaju i ne mogu dati podršku Povorci ponosa.

NACIONAL: Za vrijeme Sarajevo Film Festivala Sarajevo izgleda kao nekada, multikulturalno i multietničko – puno je zabave i šušura, čini se kao da podjela nema, iako mnogi tvrde da je Sarajevo postalo isključivo muslimanski grad. Što kažete na takve kritike?

Mislim da izbor mene kao gradonačelnice Sarajeva demantira sve takve kritike. Ja sam na svoj 30. rođendan postala 29. gradonačelnica Sarajeva. Dakle – žena, koja se nije deklarirala kao pripadnica jednog od konstitutivnih naroda, već sam se svrstala u grupu “ostali”. Mislim da je to dokaz da Sarajevo usprkos svemu čuva taj svoj duh multikulturalizma. Ne može multikulturalizam koji se gradio godinama odjednom nestati. To nije mogao promijeniti niti posljednji rat, ma koliko se neki od političara trudili da to tako prikažu. Potpuno je pogrešno tvrditi da je Sarajevo postalo muslimanski grad, ja bih rekla za Sarajevo ono što je rečeno prilikom dobrodošlice Papi Ivanu Pavlu II. – Vi dolazite u grad vjere, ali ne jedne nego četiri konfesije: islama, katoličanstva, pravoslavlja i židovstva. Posebno kada se održava Sarajevo Film Festival, kada ova uspješna priča još više otvara svijet prema Sarajevu i Sarajevo prema svijetu, vidimo kako se svi družimo i zajedno uživamo, to je Sarajevo…

NACIONAL: Kritičari kažu da je to samo jednom godišnje…

To nije tačno. Sarajevo je mjesto odakle čovjek ima priliku vidjeti ljepotu različitosti u njenom punom sjaju, 365 dana u godini. Ja bih zaista pozvala sve one koji imaju predrasude da budu moji gosti, da dođu u Sarajevo, a ja ću im biti turistički vodič cijeli dan. Omogućit ću im da upoznaju našu multikulturnu povijest i sadašnjost.

NACIONAL: Vi ste pripadnica mlade generacije, odrastali ste nakon rata. Koliko je vaša generacija opterećena nacionalnim podjelama o kojima se stalno govori, zbog kojih navodno starog duha Sarajeva više nema?

Uvjerena sam da je moja generacija baštinila taj duh grada. Mi smo Sarajlije i apsolutno je nebitno tko je koje nacionalnosti. Mi odlično funkcioniramo i s našim komšijama i s našim prijateljima i slavimo zajedničke praznike. Ja znam kod koga idem na baklavu, a kod koga na obojene pisanice. To je naša tradicija i tako smo odgojeni. Kada god se spominje projekt “pomirenja”, ja kažem kako taj projekt nije potreban građanima, nego političarima. Oni se hrane tim podjelama. Dakle – ovdje ne treba miriti ljude, već politiku. Ja sam rođena 1991. godine, a na moj prvi rođendan počeo je rat u Sarajevu. Moji roditelji su me naučili toleranciji i prenijeli mi način na koji su oni doživljavali Sarajevo. Naravno da je za takav stav važno i obrazovanje, ali najvažnije je ono što dolazi iz kuće.

NACIONAL: Ali činjenica je da se u Sarajevu može vidjeti puno više pokrivenih žena, i to mladih, nego prije…

Nemam uvid u neku statistiku i ne raspolažem brojčanim podacima, ali ja to prije svega promatram kao iskaz poštovanja tradicije. Marama nije vjerski simbol i tu se mora napraviti jasna razlika. Vjerski simboli su križ za kršćane ili mjesec i zvijezda za muslimane, Davidova zvijezda za židove, dok je marama simbol tradicije i poštovanja vjerskih načela. Nošenje marame treba smatrati vjerskom slobodom i ljudskim pravom. Ja sam rođena Sarajka i nikada mi nije palo na pamet da o tome razmišljam na način koji bi bilo koga uvrijedio. Osjećam duboko poštovanje prema vjernicama i vjernicima svih konfesija.

NACIONAL: Je li moguće u Sarajevu biti ateist?

Itekako. Zapravo, većina Sarajlija uopće o tome ne razmišlja. Svatko može biti što želi, sve dok time ne opterećuje druge ljude. I ma koliko se to potenciralo u medijima ili političkim raspravama, u svakodnevnom životu to uopće nije tema.

NACIONAL: Mnogi su lanjsku pobjedu opozicije u Sarajevu i Banjoj Luci komentirali kao početak stvarnih promjena u BiH, čiji će nositelji biti pripadnici nove generacije političara. Nakon prvih nekoliko mjeseci na čelu Sarajeva imate li dojam da se ta promjena doista događa?

Otkada sam izabrana za gradonačelnicu, bojim se sama reći da vidim promjenu. O promjenama mogu najbolje govoriti moji sugrađani. Osobno neću biti zadovoljna i neću moći reći da vidim promjenu, sve dok građani Sarajeva ne budu zadovoljniji. Koliko vidim sada, oni nisu zadovoljniji.

NACIONAL: Nailazite li na opstrukcije starijih i lukavijih kolega koji su ostali raditi u gradskim uredima?

Opstrukcije postoje i ja sam odlučila da ih samo registriram i idem dalje. Često se susrećem s pitanjem – je li stvarno sve tako savršeno u gradskoj upravi, budući da od tebe nikada nismo čuli ružnu riječ o tome? Naravno da nije savršeno, ali ja ne želim niti sekundu svog mandata potrošiti na izvlačenje negativnosti iz prošlosti, iz prethodnih mandata. Osobno se želim fokusirati samo na rad, a neka se grijesima prošlosti bave institucije koje su za to nadležne. Sve dokumente koje mogu stavila sam im na raspolaganje i na njima je da otkriju je li bilo nekih nepravilnosti i da to sankcioniraju. Ja sve te prepreke smatram izazovima i uspješno se borim s njima.

NACIONAL: Jedno od vaših predizbornih obećanja bilo je borba protiv korupcije. To je najavio i vaš zagrebački kolega Tomislav Tomašević, kojeg je zatekla katastrofa u gradskoj blagajni. Kako vam ide?

Mi smo prvi tjedan moga mandata potpisali sporazum o suradnji s Uredom za borbu protiv korupcije, a taj je sporazum mjesec dana kasnije usvojen i na Gradskom vijeću u kojem koalicija SDP, Naša stranka i Narod i pravda imamo većinu. No moram reći da su svi, bez obzira kojoj strani političkoj spektra pripadaju, glasali za sporazum. U tome vidim punu podršku stvarima koje su ispravne. Time smo jasno poslali poruku da ne želimo korupciju, da želimo poslovati transparentno. Znam da ponekad zvučim kao preveliki idealist, ali ja iskreno vjerujem u to da opozicija neće opstruirati stvari koje su korisne građanima. Tek puna transparentnost vratit će povjerenje građana u institucije i političare, kojima ne vjeruju.

NACIONAL: Najavili ste podizanje spomenika srpskim žrtvama rata na Kazanima. Je li to prvi takav spomenik u Sarajevu?

Što se tiče spomen-obilježja i kulture sjećanja, ja sam odmah na početku željela pokazati da su za mene sve žrtve jednako važne. Svi nedužni ljudi koji su stradali zaslužuju jednako poštovanje. Zato sam prvo posjetila Srebrenicu, kao mjesto na kojem je počinjen najveći zločin, odnosno genocid nakon Drugog svjetskog rata. Nedugo nakon toga otišla sam u Jasenovac na komemoraciju i odala poštovanje svim žrtvama zločinačkog ustaškog režima, među kojima su bili Židovi, Srbi, Romi i ostali. U te ostale pripadaju i brojni Bošnjaci, iz vrlo uglednih sarajevskih obitelji, koji su tamo pobijeni. To su neke simbolične geste, koje neće bitno utjecati na svakodnevni život građana, ali smatram da daju nadu u neko normalnije sutra. Podizanje spomen-ploča na Kazanima je važan čin, upravo kako bismo odali počast svim stradalim žrtvama, u ovom slučaju srpske nacionalnosti. Moj stav je jasan, u tijeku je natječaj i neću odustati dok spomen-ploču ne postavimo.

NACIONAL: Jedna od prvih vaših gesta bio je i posjet Mostaru, kao i novom gradonačelniku Banje Luke Drašku Stanivukoviću, koji je također mlad, ali je to izazvalo brojne kritike. Jeste li požalili?

Ne, niti u jednom trenutku nisam požalila jer sam uvjerena da ja kao gradonačelnica glavnog grada BiH trebam graditi mostove sa svim drugim gradovima. Mislim da bih upravo ja trebala povezati gradonačelnike svih drugih gradova. Bila sam prvo u Mostaru kod gradonačelnika Kordića i nakon toga je prirodno uslijedio posjet Banjoj Luci. Istina je, reakcije na te susrete nisu bile uvijek pozitivne. Moram priznati da sam očekivala da će se neke stvari nakon mog pružanja ruke promijeniti, a nisu, pa sam pomalo razočarana. No to me neće spriječiti da idem dalje…

NACIONAL: Problem je što u Mostaru ne smatraju Sarajevo svojim glavnim gradom jer je za većinu njih to Zagreb, dok u Banjoj Luci glavnim gradom smatraju Beograd?

Ja to nazivam kolonizirana svijest i to je veliki problem. Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine. Smatram da naš um i naše tijelo trebaju biti tamo gdje je naša domovina, država u kojoj smo rođeni, u kojoj živimo i kojoj pripadamo.

NACIONAL: Prije odlaska s funkcije visokog predstavnika Valentin Inzko donio je zakon kojim se zatvorom kažnjava negiranje genocida u Srebrenici. Je li to preoštra mjera ili je bila potrebna?

To je historijski važan trenutak za BiH. Ta je mjera bila izuzetno potrebna, zato što se tako bolna povijesna istina i tragedija koju su pretrpjele bosanskohercegovačke obitelji i majke Srebrenice ne smije negirati. Kao da nije bila dovoljna sva ta patnja, taj stravični gubitak koji su pretrpjele, već 25 godina kasnije još uvijek postoje neki koji negiraju genocid, da bi dodali sol na ranu. Time se ponovo ubija žrtve, ponovo ubija obitelji žrtava. Tome je nekako trebalo stati na kraj. Ne očekujem od nikoga da plače, bit će dovoljno da se poštuju presude Haaškog tribunala. Zato smatram da je taj korak gospodina Inzka bio neophodan.

NACIONAL: Ali Ratko Mladić osuđen je tek 2017., a Radovan Karadžić 2019., dakle više od dvadeset godina nakon rata…

Presude su možda došle prekasno, ali glavno pitanje – je li pravda zadovoljena – dobilo je pozitivan odgovor. Dokazalo se da je pravda spora, ali dostižna. I drugostupanjska presuda Mladiću za doživotan zatvor to je potvrdila.

NACIONAL: Kada je riječ o vašoj nacionalnosti, upisali ste se u grupu “ostali” i najavili da vam je cilj izgradnja boljeg građanskog društva. I novi visoki predstavnik Carl Schmidt smatra da je izgradnja građanske države smjer kojim BiH jedino treba ići. Međutim, predstavnici nacionalnih stranaka s time se nikako ne slažu, kao ni Srbija i Hrvatska. Mislite li da je to moguće ili je to tek utopija?

Ja sam oduševljena dolaskom novog visokog predstavnika Carla Schmidta, s kojim sam se imala čast i osobno upoznati. Smatram da je vrhunski stručnjak i kvalitetan političar koji želi sve svoje znanje, umijeće i iskustvo staviti na raspolaganje BiH i pomoći joj na njenom putu u EU.

NACIONAL: Mnogi političari, pa i oni koji žele dobro BiH, smatraju da se radi uzaludan posao jer su podjele u društvu preduboke…

Bosanskohercegovačko društvo, istina, ima mnogo problema, ali isto tako postoje i promjene nabolje i procesi koji vode ka boljitku. Uvjerena sam da će gospodin Schmidt svojim angažmanom napraviti promjenu, od koje svi mi možemo profitirati.

NACIONAL: Zanimljivo je kako i Milorad Dodik i Goran Grlić Radman, hrvatski ministar vanjskih poslova, smatraju da je funkcija visokog predstavnika nepotrebna i kako se u BiH provodi eksperiment koji ne može uspjeti. Što mislite o tim izjavama?

Na sve to mogu reći da će se 2022. održati parlamentarni izbori i narod će imati prilike reći što o tome misli. Na političkoj sceni neki stvaraju tenzije, a neki rade. Uvjerena sam da će Christian Schmidt raditi. Podjednako sam uvjerena da je građanska država jedina opcija. To je koncept koji podržava i koalicija naše tri stranke koje su osvojile vlast u Sarajevu. To su progresivne stranke kojima je ideja građanske države zajednička.

NACIONAL: Sličan koncept promovira i Željko Komšić, kojeg hrvatski državni vrh optužuje da je parazit izabran glasovima Bošnjaka. Zbog toga je predsjednik Zoran Milanović izbjegao doći u Sarajevo i posjećuje isključivo Mostar. Kako to komentirate?

Mene su takvi postupci prestali povređivati. Naravno da sam razočarana i žao mi je da je predsjednik Milanović propustio posjetiti Sarajevo, kada je to tako prekrasan grad, mimo politike. Zato pozivam gospodina Milanovića da bude moj gost. A što se tiče optužbi na račun gospodina Komšića, smatram da je to retorika koja bi opet trebala dovesti do pobjede nacionalnih stranaka, a očekujem da će takva retorika jačati što će parlamentarni izbori biti bliže. Ona nas ne treba iznenaditi. No ja bih takvu retoriku ostavila po strani, a fokusirala bih se na rad. Neka pobijedi onaj tko se najviše zalaže za dobrobit građana BiH. A to je nemoguće ako je jedini putokaz za političko djelovanje nacionalno opredjeljenje.

NACIONAL: Hrvatski državni vrh inzistira na promjenama izbornog zakona, tako da za hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH mogu glasati samo Hrvati. Kako to komentirate?

Ja mislim da je izuzetno važno inzistirati na izmjenama Ustava, u koji bi trebalo ugraditi odredbe presude Sejdić-Finci, jer se sada netko tko nije pripadnik triju konstitutivnih naroda ne može uopće kandidirati za Predsjedništvo. Smatram da nam je prioritetno da svim građanima damo jednaka prava, a da Bosna i Hercegovina treba imati izborni zakon kao i ostale europske zemlje.

NACIONAL: Nakon afera s respiratorima i nedostatkom cjepiva, kako se Sarajevo suočavalo s pandemijom i njenim posljedicama?

Osobno sam bila dva puta bolesna i dva puta preboljela koronu, znam kako je to opaka bolest. Budući da sam kroz prizmu pacijenta promatrala cijelu situaciju, moram reći da su se liječnici i medicinsko osoblje lavovski borili za svakog oboljelog, u vrlo teškim uvjetima. Najveći problem bilo je zakašnjelo dospijevanje cjepiva, zbog čega su građani bili razočarani. Sada kada cjepiva ima dovoljno, otvaraju se slobodni punktovi, ali ih se jedan dio ne želi cijepiti. Morat ćemo malo više raditi na kampanji cijepljenja.

NACIONAL: Kako ste doživjeli poruke hrvatskog državnog vrha nakon zamolbe tužiteljstva BiH da Hrvatska preuzme optužnicu za 14 generala iz akcije Bljesak? Je li to politička igra?

Ja na takve situacije prvenstveno gledam kao pravnica. Smatram da bi to trebalo biti riješeno u okviru pravosuđa, a radi se o akciji koja se odvijala u Hrvatskoj. Dakle, radi se o unutrašnjem pitanju. Politiziranje koje ima za cilj narušavanje odnosa BiH i Hrvatske neće nikuda odvesti. Iako je nažalost točno da po BiH slobodno šeću neosuđeni zločinci koji su činili zločine u ratu. Pitanje procesuiranja koje boli obitelji svih žrtava, boli i mene. Strašno je da jedna majka kojoj su ubijeni dijete ili muž sretne takvog čovjeka na ulici i nikome ništa.

NACIONAL: I Zagreb je dobio mladog gradonačelnika, planirate li bližu suradnju dvaju gradova?

Vrlo rado. Pozvala sam gospodina Tomaševića na Sarajevo Film Festival, ali razumijem da zbog preuzetih obveza nije mogao doći. Ali prvu sljedeću priliku iskoristit ćemo da se vidimo. Mi mladi ljudi iz regije moramo surađivati. Ja ću sigurno pružiti ruku svima.

 

Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu



Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Adresa: Alipašina 41
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 (33) 563 900
Fax: +387 (33) 563 901

Služba za odnose s javnošću:

Telefon: +387 (33) 563 941 ; 563 917
e-mail: informisanje@sdp.ba

SDP BiH je razvio aplikacije za mobilne i tablet uređaje. Preuzmite našu aplikaciju za iOs i pretplatite se na naše obavijesti.


Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.