Posvetiti se unutarpartijskoj konsolidaciji, demokratizaciji odlučivanja, povratku povjerenja u rukovodstvo stranke

• Jedan ste od kandidata za predsjednika SDP-a BiH. Sa kojim motivima ste prihvatili kandidaturu?

– Uvidio sam da se kritičko mišljenje članova mjesnih organizacija Socijaldemokratske partije BiH, u pogledu viđenja krize i problema razvoja SDP-a, u potpunosti razlikuje od viđenja u rukovodstvu partije, kako onom najužem, tako i u Glavnom odboru. To kritičko mišljenje članstva daje jednu motivaciju da se prihvati izazov borbe za promjene stanja u SDP-u, koji je bez sumnje u krizi djelovanja već duže vrijeme i da se uđe u proces konsolidacije stranke, inovacije njenog programa za djelovanje u savremenim uslovima razvoja bh. društva. Svoje aktivnosti ću posvetiti unutarpartijskoj konsolidaciji, demokratizaciji odlučivanja u SDP-u, povratku povjerenja u rukovodstvo stranke, koje je dosta narušeno. Možda bi ova konsolidacija najbolje išla da je najuže rukovodstvo SDP-a podnijelo ostavke nakon izbornog kraha i tako omogućilo da se ide na redovni Kongres, koji smo davno zakazali i koji je trebao uslijediti nakon ovih izbora.

Produžena ruka

Međutim, rukovodstvo nije imalo moralne odgovornosti za taj čin, a nije pokazalo ni da je blisko demokratskim standardima u razvijenim evropskim zemljama, da se nakon izrazitog poraza na parlamentarnim izborima rukovodstvo povuče i time otvori demokratski proces za nove snage. Mi iz Glavnog odbora SDP-a, koji smo tražili ostavke, ostali smo u manjini i u manjinskom mišljenju o dubini krize SDP-a, a sve zbog pasivnog, nezainteresiranog odnosa većeg broja članova Glavnog odbora nalik onom "neka prođe mimo mene". U pitanju je i nezamjeranje članstva Glavnog odbora prema rukovodstvu partije.

• Jesu li stvoreni demokratski uslovi za odlučivanje delegata na predstojećem Kongresu?

– Kongres je sazvan u kratkom vremenu i to samo po sebi nepovoljno djeluje na bolju pripremu delegata, koji dolaze iz opštinskih, kantonalnih i regionalnih organizacija. Ono što se najavljuje kao velika opasnost, i što je do mene kao jednog od kandidata za predsjednika SDP-a došlo, jeste da je predsjednik Zlatko Lagumdžija pokrenuo proces instrumentalizacije delegata u smislu opredjeljivanja za jednu osobu od kandidata za predsjednika SDP-a. To se odnosi na dosadašnjeg generalnog sekretara partije Nermina Nikšića. U tom pogledu, Kongres se može pretvoriti u fijasko naspram težnje da se SDP počne demokratizirati. Nikšić ima svoje vrijednosti, ali i on kao i čitavo partijsko rukovodstvo ima jedan hendikep. Taj je što nije pokazao moralnu ni demokratsku odgovornost za fijasko i potpuni krah na izborima i na taj način se nije legitimisao kao član SDP-a koji u sebi nosi moralnu odgovornost. Samim tim što je prvi saradnik predsjednika Lagumdžije, Nikšić je izložen upitu da li bi bio neovisan u vršenju svoje dužnosti kao predsjednika ili bi ostao samo Lagumdžijina produžena ruka. Ostaje da se vidi.

• Šta ćete u svom programu ponuditi delegatima trećeg vanrednog Kongresa partije i koje elemente vidite kao najvažnije za konsolidaciju i demokratizaciju SDP-a?

– Odlučio sam ponuditi glavne elemente koje treba izvesti, a koji se odnose na konsolidaciju stranke. Bez promjene sadašnjeg rukovodstva nije moguća nikakva konsolidacija SDP-a. Jedan od elemenata konsolidacije je i prihvatanje ideje da se pristupi ujedinjavanju snaga stranaka socijaldemokratske opcije, a konkretizovan je i sporazum između SDP-a i USD-a. Kongres će donijeti i rezoluciju kojom se otvara ovaj proces koji su predlagali istaknuti intelektualci ljevičari, ali je on tek sada došao na red. Na Kongresu će biti postavljena određena pitanja poput onoga kako djelovati u parlamentima. SDP ostaje da djeluje kao opoziciona stranka, ali unutar opozicionog djelovanja SDP će doprinositi ostvarivanju cilja da se ubrza proces integracije BiH u Evropsku uniju, da se postigne status kandidata naredne godine, jer je to sveopšti interes bh. građana. 

• Koje su Vaše ideje za inovaciju programa za djelovanje SDP-a?

– Okretanje SDP-a socijalnim interesima proizvođačke strukture društva, između ostalih, poljoprivrednicima i intelektualcima u javnim ustanovama je jedan od strateških ciljeva SDP-a u njegovoj reformi. Postavlja se pitanje kako zaustaviti tendencije daljeg siromašenja i pogoršanja socijalnog stanja velikog broja građana BiH. Tu se prije svega misli na oko pola miliona nezaposlenih, na penzionere koji žive u nepovoljnim uslovima i na sve mlade i nezaposlene. Kako se prema svemu ovome odnositi, jedno je od programskih pitanja. Trebaju se formirati centri za poduzetništvo i zapošljavanje u svim našim opštinama kako bi mladi mogli dobiti povoljnije uslove za pokretanje vlastitog biznisa.

Zbrinjavanje radnika

Bh. društvo je zbog tranzicije, posljedica rata i sporog izvođenja reformi u veoma teškom stanju i to se najviše reflektuje na slojeve koje smo spomenuli. Zagovarat ću nužnost formiranja dva fonda. Jedan bi bio za zbrinjavanje radnika koji su zbog nezakonitih privatizacija ostali bez hljeba, a drugi je za izrazito nerazvijene opštine jer su u BiH male, ekonomski nemoćne opštine postale prostori sa kojih ljudi iseljavaju. Također, zagovaram jačanje SDP-a kao programske, ne stranke liderstva ili stranke koja živi od državnih sinekura.

• Kakav je Vaš stav o ujedinjavanju stranaka socijaldemokratskog usmjerenja?

– Uvjeren sam da će ovaj proces podržati i delegati Kongresa. U kojoj će on mjeri oblike poprimiti, ostaje da se vidi, ali glavno je da se taj proces otvara i da u njemu ravnopravno učestvuju svi oni koji imaju želju da se ujedinjuju. Ne bih izdvajao nijednog mogućeg subjekta iz naše političke arene.