Poslodavcima je danas važnije znanje od diplome

Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo organizirala je danas Sajam zapošljavanja koji se održava u na Trgu oslobođenja – Alija Izetbegović.

Ovo je osmi po redu sajam zapošljavanja, a svi zainteresirani mogu svoju aplikaciju predati danas do 16 sati.

"Sajam predstavlja jednu od aktivnih mjera poticaja za zapošljavanje i ovo je prilika da se nezaposlene osobe predstave poslodavcima, odnosno da se  poslodavci i kompanije predstave licima koji su u potrazi za poslom, te da im kažu kakav kadar potražuju", objašnjava za Radiosarajevo.ba direktor Službe za zapošljavanje KS-a Igor Kamočaji.

Na sajmu učestvuje 40-ak poslodavaca koji su izrazili želju za zapošljavanjem nekoliko stotina ljudi.

"Ovo predstavlja jednu od aktivnih mjera gdje želimo da nezaposlena lica postanu aktivni tražioci posla. Mi smo društvo koje je dugo živjelo na onim starim recidivima ‘kada završim školu, dobit ću posao’, zato što postoji sistem koji će mi to omogućiti. Nažalost, kao država koja je u tranziciji i ovo naše društvo traži nova pravila. Moramo se prilagođavati potrebama tržišta i primjenjivati prakse iz susjednih zemalja", ističe Kamočaji.

Prema njegovim riječima, našem društvu treba više socijalne pravde, ravnopravnosti i konkurentnosti, a sajam je, kaže, prilika za jednak pristup kako kompanijama da se predstave, tako i nezaposlenima da pokušaju riješiti svoj status.

Kamočaji ističe kako je politika poslodavaca sada uglavnom bazirana na sposobnost kandidata.

"Poslodavci obično kažu da im nije važno šta piše u diplomi, nego šta znamo raditi i koliko se želimo prilagoditi današnjem tržištu rada".

U Službi za zapošljavanje KS-a trenutno je evidentirano 71 200 nezaposlenih osoba, a sa stabilizacijom tržišta taj broj se postepeno smanjuje.

"Ove godine smo imali programe koje smo realizirali kroz poticajne vlastite mjere zapošljavanja. Od programa ‘Prvo radno iskustvo’, ‘Prilika za sve’, ‘Sezonsko zapošljavanje’, ‘Vaučer za posao’, itd. Tim programima smo uspjeli zaposliti blizu tri hiljade ljudi s evidencije.

Nažalost danas Službe za zapošljavanje u BiH su prije svega karitativne ustanove jer ogromna sredstva izdvajaju za materijalno-socijalno zbrinjavanje, a ostatak budžeta ide za poticajne mjere", kaže Kamočaji.

"To govori o jednom neuređenom sistemu, zbog čega smo se u posljednje vrijeme aktivirali i predložili prema višim instancama izmjene određenih normativnih akata i propisa. U ovoj godini plasirano je preko 5,5 miliona KM poticajnih mjera. Da bi toga bilo više moraju se mijenjati određeni propisi i nameti koji služba ima u dijelu zbrinjavanja, zdravstvene zaštite, dokupa staža, ovih pasivnih mjera".

Služba za zapošljavanje KS-a aktivno zagovara da se obrazovni sistem prilagodi zahtjevima tržišta rada. Kamočaji kao primjer navodi ostale zemlje u regionu koje su imale sličan problem, a koji su riješili zahvaljujući upravo uvođenjem ovakve prakse.

Činjenica da je status svih nezaposlenih osoba na birou isti predstavlja također veliki problem, smatra Kamočaji.

"Nisu sve nezaposlene osobe u istom statusu. Imamo lica koja dolaze iz kuća gdje niko ne radi i iz obitelji gdje je većina zaposlena. Mi moramo praviti ciljane socijalne programe i poticajne mjere koje će pomoći najugroženijim kategorijama u pronalasku posla".

Upravo o ovim problemima bit će riječi na sutrašnjem okruglom stolu na temu aktivne politike za zapošljavanje.

Do kraja godine bit će otvorena još dva ogledna biroa i servisna telefonska linija, a uskoro će nezaposlenima biti na raspolaganju i pravna pomoć. Želja predstavnika Službe za zapošljavanje je da se kroz novu metodu rada više vremena posveti nezaposlenim osobama, zbog čega su odvojili evidenciju od savjetodavnog dijela. Sada se, kaže, više baziraju na grupne radionice, savjetodavni i individualni rad.

Igor Kamočaji poziva nezaposlene da se aktiviraju, traže informaciju, prekvalificiraju se i dodatno educiraju.

Podsjećamo vas na rezultate ankete portala Radiosarajevo.ba. Pitanje za naše čitatelje je bilo: Ako ste nezaposleni ili ukoliko biste ostali bez posla, da li biste pristali na dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju?

90 posto se izjasnilo pozitivno, dok svega 10 posto nije spremno da uđe u prekvalifikaciju kako bi riješilo svoj status.