Porazno je da se u državi koja počiva na antifašističkim vrijednostima dešavaju demonstracije čistog fašizma

Nedjeljno okupljanje i postrojavanje članova četničkog Ravnogorskog pokreta u Višegradu izazvalo je brojne reakcije. Ovaj čin su mnogi osudili, a pojedine političke stranke su na odgovornost pozivale razne nivoe vlasti i ministarstva. Međutim, okupljanja sljedbenika zločinačke ideologije i prethodnih godina su izazivala veliku medijsku pažnju, popraćenu reakcijama brojnih udruženja, ali nikada konkretno država nije učinila ništa kako bi se pozivanju na nove zločine i genocide stalo ukraj.

Naime, tradicionalno je postalo u Višegradu veličanje osuđenika za ratne zločine Dragoljuba Draže Mihailovića, isto kao što je u tradiciju prešlo i to da se o svemu ovome prestane pričati dan nakon paradiranja.

Poslanik SDP-a Saša Magazinović je 16. juna 2017. godine postavio poslaničko pitanje ministru sigurnosti BiH: “Ko je razoružao četnički Ravnogorski pokret u BiH?”

– S obzirom na to da se u posljednjoj Strategiji za borbu protiv terorizma 2015-2020. godine (usvojena 8. jula 2015) nijednom riječju ne spominje četnički Ravnogorski pokret, a da smo 13. marta 2017. bili svjedoci da je ova organizacija u Višegradu organizovala postrojavanje svojih članova, nameće se zaključak da ih je neko u međuvremenu razoružao. Ako je to tačno, smatram da nije red da takav potez pojedinca ili neke od sigurnosnih agencija u BiH prođe nezapaženo i zbog toga postavljam navedeno pitanje, glasilo je poslaničko pitanje.
Iz Ministarstva mu je odgovoreno: “Dio dokumenta koji se odnosi na procjenu stanja sigurnosti po pitanju prevencije i borbe protiv terorizma, a koji sadrži detaljne informacije o aktivnostima terorističkih i drugih grupa koje mogu biti opasnost za sigurnost BiH, označen je oznakom tajnosti i nije javno dostupan. Ova sigurnosna procjena je sačinjena od Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), uz pomoć i sugestije drugih relevantnih agencija u BiH.”

Prema Magazinovićevim informacijama, Vijeće ministara je jednoglasno usvojilo strategiju u kojoj se Ravnogorski pokret ne smatra prijetnjom.

– Porazno je da se u državi koja počiva na antifašističkim vrijednostima i koja stremi ka Evropskoj uniji, koja se također zasniva na antifašizmu, dešavaju demonstracije upravo onoga što je suprotno tome, odnosno čistog fašizma, a da se to ne sankcioniše. Strategijom nije niko nikada uspio nikoga sankcionisati, međutim, zakon o zabrani ovakvih organizacija koji je predlagao kolega Denis Bećirović svojevremeno je odbijan u Parlamentu BiH, mada se tvrdi da krivični zakoni i BiH, entiteta i Brčko distrikta daju dovoljno prostora pravosudnim institucijama da sankcionišu ovakve stvari. Zašto to pravosuđe ne radi, to treba njih pitati, ističe Magazinović.

Smatra da bi usvajanje ovog zakona strankama trebalo biti uvjet za formiranje vlasti na državnom nivou.

– Godinama se ništa ne radi o ovom pitanju, vjerovatno jer sljedbenici ne samo četničkog već i drugih fašističkih organizacija sjede u institucijama vlasti. Po istom krivičnom zakonu, koncerti i sportski događaji na kojima se uzvikuju fašističke parole također bi trebali biti sankcionisani i naše zakonodavstvo otvara mogućnost pravosuđu da to sankcioniše, ali se to ne dešava. Zašto to ne rade i koga se plaše, to oni moraju reći. Bojim se da je govor mržnje u javnom prostoru samo uvod u mnogo ružnije stvari koje će se prije ili kasnije, nažalost, desiti u Bosni i Hercegovini ako se ovome ne stane ukraj, upozorava.