Popisom će se manipulirati pred izbore

Zbog teškog ekonomsko-socijalnog stanja u BiH, sve učestaliji su protesti svih kategorija građana. Šta vlasti BiH mogu i trebaju učiniti?

– Moram istaknuti da je nezadovoljstvo građana opravdano i da su oni bili prisiljeni tražiti svoja prava na demonstracijama. Pažljivo slušajući šta bh. građani poručuju, smatram da smo dobili osnovne pravce djelovanja unutar institucija BiH, kako bismo riješili opravdane zahtjeve. Građani traže više posla, više pravde, povećanje socijalnih davanja za ugrožene kategorije stanovništva i drastično smanjenje privilegija izabranim funkcionerima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Mišljenja sam da se pod hitno na svim nivoima moraju pokrenuti izmjene akata vezane za smanjenje primanja izabranih zvaničnika. Osim izvršne i zakonodavne vlasti, takve akte treba donijeti i u javnim preduzećima i ustanovama, te uštede ostvarene na ovaj način usmjeriti u razvojne fondove namijenjene zapošljavanju mladih i socijalne fondove.

SDP se odriče paušala i naknada

Nužno je usvajanje prijedloga amandmana Vlade FBiH na Ustav FBiH o nezastarijevanju krivičnih djela iz procesa privatizacije, organiziranog i privrednog kriminala, kao i prijedloga o oduzimanju nezakonito stečene imovinske koristi ostvarene tim djelima. Što prije treba usvojiti set antikorupcijskih zakona u Parlamentu FBiH, čija će primjena omogućiti efikasnije sankcioniranje odgovornih za pljačkaške privatizacije, organizirani kriminal i korupciju. I Evropski parlament je 25. februara usvojio tzv. zakonodavnu rezoluciju, koja polazi od činjenice da propisi u državama članicama EU o oduzimanju imovine stečene kriminalom nisu dovoljno efikasni. Jedan od ključnih zahtjeva Evropskog parlamenta i ove direktive jeste da se treba omogućiti efikasno oduzimanje takve imovine, bez obzira na to da li su osobe dostupne ili nedostupne krivičnim organima. Direktivom se uvodi institut proširenog oduzimanja, te traži oduzimanje imovine od trećih ili povezanih osoba, na koje je takva imovina direktnim ili indirektnim putem fiktivno prebačena. Direktivom je predviđeno i formiranje posebnih agencija za provođenje efikasnih mjera osiguranja privremenog oduzimanja sporne imovine do konačne odluke suda. Ako EU smatra da u njenim članicama nisu dovoljno efikasni mehanizmi, onda je jasno da mi moramo reagirati hitno. Podsjetit ću da su 2012. svi sudovi u FBiH oduzeli ukupno 212.717 KM vrijednosti imovine!?

Jedini odgovor vlasti u BiH na svim razinama do sada je bilo produženje aranžmana sa MMF-om i uzimanje novih tranši kako bi se krpili ogromni budžetski deficiti. Mogu li nas spasiti samo nova zaduženja?

– Dozvolite da podsjetim da je prethodna vlast 2009. napravila stand by aranžman sa MMF-om kojim se BiH zadužila za 1,2 milijarde eura i da je naplata planirana za 2013. i 2014, kada moramo vratiti 1,7 milijardi eura.

Sada se zadužujemo da bismo vratili dugove naših prethodnika, pri čemu se Vlada FBiH za ovu godinu zadužila oko 500 miliona KM, a vratit će oko 750 miliona KM i biti prva vlada FBiH koja će svojim nasljednicima ostaviti manji dug nego što je zatekla.

Poznato vam je da je situacija u vezi sa definiranjem sadržaja novog pisma namjere ušla u prilično neizvjesnu fazu. Obje entitetske vlade saglasne su da predstavnici MMF-a insistiraju na izmjenama entitetskih zakona o radu, koje su u ovom trenutku neprihvatljive, jer vlade ne žele umanjivati prava radnika kako bi zadovoljile MMF. Nesporno je da je potrebno unaprijediti radno zakonodavstvo, ali to mora doći kao rezultat zajedničkog rada svih ekonomsko-socijalnih partnera, a prije svega sindikata i poslodavaca.

Aranžman sa MMF-om osigurava finansijsku stabilnost BiH i posljedice njegovog prekidanja mogu biti izuzetno teške. Stoga je sada nužno postupati mudro, ali i pravično.

Nesporno je da su nam nužne ključne ekonomske, socijalne i reforme pravosuđa, a ne nova zaduživanja. Zbog toga i od EU tražimo novi pristup BiH koji treba ići u pravcu ekonomskih i socijalnih reformi, jačanja pravosuđa, vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Brojne su inicijative poslanika u PSBiH o smanjenju plaća i naknada

parlamentaraca: koliko bi takve uštede stvorile prostora za smanjenje ukupne budžetske potrošnje?

– Doista je potrebno da nosioci javnih funkcija na svim nivoima budu socijalno osjetljivi. S obzirom na to da na svim nivoima vlasti imamo niz predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, nosioce javnih funkcija, direktore javnih institucija i preduzeća, smanjivanje plaća, paušala i različitih privilegija doprinijelo bi stvaranju ušteda u budžetima na svim nivoima. Nažalost, nemam egzaktne podatke da bih mogla govoriti o tačnim iznosima ušteda. No, svakako je bitno da nosioci javnih funkcija pokažu socijalnu osjetljivost. Predsjedništvo SDP-a donijelo je odluku da se svi kadrovi ove stranke na javnim funkcijama odreknu paušala, naknada za odvojeni život i ostalih beneficija, i ta sredstva usmjere u fond za pomoć socijalnim kategorijama. Pokrenuli smo i inicijativu na različitim nivoima vlasti, očekujući da nam se kolege iz drugih stranaka priključe u tome.

Tražili smo i prije protesta da nam se dostave podaci o beneficijama svih funkcionera.

Budžet institucija BiH već godinama je limitiran na nivou od 950 miliona KM. Da li je takvo stanje održivo, imajući na umu obaveze BiH prema EU i NATO-u?

– Smatram da iznos od 950 miliona KM nije mali i nije ograničavajući faktor kada je riječ o normalnom funkcioniranju državnih institucija.

Veći problem predstavlja nepostojanje političke volje iz RS-a kada je riječ o pristupanju NATO-u, odnosno ispunjavanju političkih zahtjeva u vezi s tim.

Slična situacija je i postojanje samo deklarativne volje da se pristupi ispunjavanju obaveza iz Evropskog partnerstva sa BiH.

Dakle, političke blokade su nam trenutno veći problem.

Uprkos limitiranju budžeta vrše se nova upošljavanja, a izdaci za plaće i naknade su u 2014. dosegli 68 posto. Kako smanjiti javnu potrošnju?

– Ne podržavamo neopravdana zapošljavanja. No, trenutno imamo niz agencija i institucija koje su krucijalne za rad BiH: Agenciju za borbu protiv korupcije, Vijeće za državnu pomoć i druge institucije koje nisu tehnički i kadrovski dovoljno osposobljene da bi izvršavale svoje zadatke.

Zapošljavanje stručnjaka, eksperata i kapacitiranje institucija, izdaci za obučavanje i pripremanje zaposlenih za zahtjeve EU – to da. Nova, neopravdana zapošljavanja ne možemo podržati.

Poljsku je jaka uloga malih i srednjih preduzeća spasila od recesije. U Predstavničkom domu PSBiH postavili ste pitanje šta je sa zakonom o malim i srednjim preduzećima u BiH i strategijom u toj oblasti. Zašto vlasti BiH ne žele ili nemaju volju da ojačaju ulogu malih i srednjih preduzeća?

– Na entitetskom i nižim nivoima imamo primjere konkretne pomoći razvoju malih i srednjih preduzeća. Entitetska ministarstva plasirala su sektoru malog poduzetništva 3,5 miliona KM godišnje za period 2013

– 2016. u FBiH, a višemilionska sredstva plasirana su putem Razvojne banke i Fondacije OdRaz.

Predstavljanje u Varšavi

Vlada FBiH pokrenula je formiranje agencije za mala i srednja preduzeća, program implementacije projekta harmonizacije strategija i akcionih planova za malo poduzetništvo, te usvojila program razvoja male privrede sa 80 mjera. Izvršeno je usklađivanje zakona, te smanjen broj procedura i vrijeme potrebno za pokretanje biznisa. Od ove godine registracija preduzeća trebala bi trajati samo pet dana. Vlada FBiH je implementirala i niz zahtjeva međunarodnih investitora u zakonodavstvo naše zemlje. Ali, pred nama je još niz zadataka koje moramo ispuniti.

Činjenica je da na državnom nivou nema zakona i strategije za ovu oblast, ali tu nedostaje političke volje, jer kolege iz RS-a smatraju da je poduzetništvo isključivo entitetska nadležnost.

Koliko nam nedonošenje strategija iz ekonomske oblasti i ispunjavanje dokumenta Evropsko partnerstvo usporava ekonomski napredak države?

– Ohrabruju najave evropskog komesara za proširenje Štefana Fülea, koje smo imali priliku čuti na nedavnoj konferenciji EBRD-a, da će Evropska komisija u narednom periodu imati novi, ekonomski pristup prema zemljama zapadnog Balkana, koji se odnosi na jačanje konkurentnosti, povećanje nivoa zaposlenosti i ekonomski rast. S tim u vezi, želim podsjetiti i na najave predsjednika EBRD-a Suma Chakrabarija o novim ulaganjima banke u naš region, sa posebnim fokusom na investicije u mala i srednja preduzeća.

Umjesto da se bavimo pitanjem šta bi bilo da je bilo, trebamo se okrenuti budućnosti, jer interes Evropske komisije da nam pomogne u reformama postoji, a na nama je da budemo inovativni i ponudimo konkretne projekte kako bismo privukli što više sredstava. Vjerujem da ćemo na pravi način iskoristiti predstojeće godišnje zasjedanje Odbora guvernera EBRD-a, koje će u maju biti održano u Varšavi, a tokom kojega će BiH biti jedina zemlja regiona koja će imati prezentaciju poslovnih i investicijskih mogućnosti, što je rezultat dogovora ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije sa predstavnicima sekretarijata EBRD-a.

Posljednjih mjeseci aktuelno je pitanje objave preliminarnih rezultata popisa stanovništva iz oktobra 2013. Koliko se ovim podacima manipulira i zašto?

– Preliminarne rezultate objavila je Agencija za statistiku BiH. Prema njima, u BiH ima gotovo 3,8 miliona stanovnika i mnogo više stambenih jedinica nego kućanstava. Pokušaja manipulacije ima i biće ih još više kako se približavamo izborima. Bojim se da će sve tri "strane", sve nacionalne stranke, pokušati dokazati svom biračkom tijelu da su oni najviše stradali u ratu, da su oni najviše ugroženi i da su samo one te koje ih mogu zaštititi.

Igranje na nacionalnu kartu i ugroženost je ono što imamo pred svake izbore.

SDPBiH, kao jedina multietnička stranka sa ozbiljnim političkim programom, koja zastupa interese svih naroda i građana, ima tim sposobnih i kvalitetnih ljudi, koji rade i nude rješenja za probleme, za razliku od drugih koji ih stvaraju.