Politika ne smije prekrajati istoriju!

Hapšenje deset pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) sa područja Orašja izazvalo je buru najrazličitijih reakcija, a najglasniji u kritici bh. pravosuđa bili su visoki dužnosnici Republike Hrvatske i čelnici bosanskohercegovačkog HDZ-a. Nakon što su hapšenje osudili premijer i predsjednica susjedne zemlje, Andrej Plenković i Kolinda Grabar Kitarović, akciju, koju je po nalogu tužilaštva BiH sprovela SIPA, kao neutemeljenu u činjenicama i politički motiviranu osudio je i član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, primijetiviši kako je akcija izvedena „selektivno i s namjerom da se destabilizira BiH i naruše odnosi sa susjedima“.

Iznenađujuće žestoka reakcija hrvatskih dužnosnika, na odluku SIPA-e da se pokrene zvanična istraga zbog navodnih zločina koje je počinio oraški HVO, začudila je, iznenadila i zatekla veliki dio bh. političara i izabranih državnih dužnosnika, a činjenica da su u svojim komentarima i Plenković i Grabar Kitarović sebi dopustili luksuz da se miješaju u rad pravosudnih i policijskih organa druge države, presedan je u odnosima dvije zemlje.

Sagovornici Al Jazeere kažu da je takvo ponašanje nedopustivo i politički štetno i da se namjernim dovođenjem u pitanje nezavisnosti u radu bh. institucija, na stanovit način, podrivaju ustavni temelji države BiH. Zašto je reakcija bila, i još uvijek je, tako silovito negativno usmjerena, objašnjavaju potrebom da se sakrije istina o ratu u BiH i prikrije uloga Republike Hrvatske u planovima za podjelu Bosne. 

Poslanik u državnom Parlamentu Saša Magazinović smatra da je ponašanje hrvatskih zvaničnika nedopustivo, a u posljednjem slučaju čak i iritantno i politički nekorektno. Hrvatske političke institucije i njihovi predstavnici neprekidno imaju dvojak politički odnos prema BiH, kaže Magazinović, jer kontinuirano daju verbalnu podršku nezavisnom radu bh. političkih institucija dok, s druge strane, koriste svaku priliku da se direktno umiješaju u njihov rad. Magazinović je čak dao naslutiti da je miješanje u „slučaj Orašje“ snažno motiviran potrebom da se prikriju istine o ratu u BIH.

„Ponašanje zvaničnika Republike Hrvatske nakon hapšenja u Orašju, jednako kao i ponašanje dijela bh. zvaničnika, pokazuje da postoji neutaživa želja političara da upravljaju pravosudnim institucijama i da oni određuju ko jeste, a ko nije i ko može, a ko ne može biti procesuiran. U slučaju hrvatskih zvaničnika to pokazuje i da se jako razlikuje ono što govore i ono što rade. Dok svakodnevno tvrde da se nemaju namjeru uplitati u unutrašnjopolitičke teme u BiH, ne samo da to rade, nego se upliću i u naše pravosuđe. Naravno, jedan od mogućih razloga može biti i to što bi ovaj slučaj mogao otkriti odgovornost Hrvatske za neke ružne stvari koje su se dogodile u BiH u vrijeme rata. Kako god, politika ne može i ne smije prekrajati istoriju, a utvrđivanje istine je veoma važno zbog budućnosti“, navodi Magazinović.