1. Na početku treba reći da Bosna i Hercegovina (BiH), kao visoko decentralizirana država, može biti efikasna i funkcionalna samo upornim radom na postizanju konsensusa među narodima i građanima o pitanjima o kojima treba donositi odluke važne za bolji život i konkurentniju ekonomiju. Za sada su političke nacionalne elite i njihovi saveznici, vođeni vlastitim interesima, mnogo važniji kao akteri postizanja tog konsensusa od građana.
2. Nakon održane sjednice Narodne skupštine RS (NS RS), kada se slegnu emocije, smiri medijska buka i prođe val straha ili iznenađenja možemo konstatirati dvije stvari.
3. Prvo, državna svojina BiH nad poljoprivrednim zemljištem je odbranjena od ataka nižeg nivoa vlasti, odnosno RS. Ali, općenito zaštita državne svojine je neefikasna. Jer, ona je već načeta proglašenjem tog zemljišta svojinom Brčko Distrikta BiH (BD BiH) po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu BD BiH. S druge strane, iako F BiH zadržava pojam „poljoprivredno zemljište u državnoj svojini“, tom državnom imovinom ona upravlja kao da je vlasnik, a prihodi od njene prodaje idu u budžet F BiH i kantona. Očigledno treba donijeti zakon o poljoprivrednom zemljištu BiH, kako bi se uredila pravila korištenja tog zemljišta. Možda, nakon toga RS i neće imati potrebe da govori o svojini nad tim zemljištem, kao što ne govori ni F BiH, a radi po svom.
4. Drugo, NS RS traži da se strane sudije zamjene domaćim. To je legitiman zahtjev, o njemu se već govori i u vezi sa reformama na putu ka EU. Zna se kako se te promjene mogu izvesti. Treba imati u vidu da mnogi u BiH imaju potrebu za promjenom Ustava BiH. Dakle, kada se sve stavi na sto, i građanski i nacionalni interesi bit će to sistemski pristup promjenama Ustava BiH. Pokrenuti samo pitanje Ustavnog suda BiH znači nastupati bez želje za postizanjem konsensusa, a to znači nesupjeh takve i sličnih inicijativa za izmjenu Ustava BiH.
5. Uostalom, od svih zaključaka NS RS najviše je onih koji čine dramaturgiju i politički kolorit koji služi u populističke i svrhe nacionalne homogenizacije pred lokalne izbore 2020. A na političkom horizontu BiH još su dva gradonosna oblaka
6. Prvi, masovno iseljavanje i nezadovoljstvo građana se nastavlja, a mnogi misle da će dobiti na razarajućem intenzitetu kada od 1. marta naši građani u zapošljavanju u Njemačkoj budu izjednačeni sa njenim državljanima.
7. Drugi, bliži se dan odlučivanja o kandidatskom statusu za BiH. Europska komisija sa svojih 14 zahtjeva traži rezultate i nezavisnost u djelovanju sudsko-tužilačkog sistema, borbu protiv korupcije, funkcionalnost institucija države, reformu javne uprave i restrukturiranje državnih poduzeća. Sve nacionalne elite su u panici, debakl koji BiH, vođenu nacionalnim političkim elitama, čeka na majskom samitu EU u Zagrebu.
S jedne strane treba obaviti tražene reforme jer je uvjet kandidatskog statusa, s druge strane reforme će razoriti osnovu vlasti nacionalnih političkih elita. U takvoj situaciji traženje krivaca u drugima je spasonosno rješenje da se sačuva obraz pred vlastitim narodom.
8. Treba zato očekivati još mnogo sličnih udara na naš zdrav razum. Ali, treba biti čvrst i shvatiti da samo onih 14 pitanja od kojih nacionalne vođe zaziru kao od korona virusa, zavređuju naš politički, psihološki i emotivni angažman. Jer to su pitanja od kojih ovisi život nas građana BiH.