Simpozijum “Dejtonski mirovni sporazum i budućnost Bosne i Hercegovine”, na kojem će 19 eminentnih stručnjaka putem prezentacije radova s javnošću podijeliti naučno mišljenje o ovom mirovnom sporazumu i budućnosti BiH, održava se danas u Sarajevu.
Organizator skupa je Akademija nauka i umjetnosti BiH.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i bivši dekan ovog fakulteta Mirko Pejanović kazao je da će danas, na najvažnije pitanje kako se može projicirati politička budućnost i budućnost BiH 20 godina nakon primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, biti ponuđeni odgovori u 19 referata pripremljenih za ovu konferenciju.
Pojasnio je da se prva skupina referata odnosi na historijsku genezu nastanka i provođenja Dejtonskog sporazuma, druga skupina na pravne osnove sporazuma, treća se bavi pitanjem ekonomske tranzicije i problema ekonomskog razvoja BiH, a četvrta na politološki aspekt.
Kako je rekao, cijeli postdejtonski period izgradnje demokratskih institucija BiH odvijao se po dvije društvene silnice, jedna je djelovanje međunarodne zajednice, prije svega OHR-a, a druga su bh. demokratske snage u parlamentima i političkim strankama.
Smatra da u parlamentu BiH vlada nestabilno, demokratsko odlučivanje, i ističe da je od 2006. pa do 2014. godine postojao zastoj u provođenju reformi i društvenom razvoju, koji je prekinut pojavom njemačko-britansko inicijative. Dodao je da je to tek posljednjih godinu dana imalo neki pozitivan eho, sada kada imamo sinergiju snaga iz BiH i EU.
Istakao je da reforme u BiH ne mogu biti dokraja provedene bez bitne pomoći EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Politički analitičar i direktor nevladine organizacije Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić koji će govoriti o temi “Dejton i građansko društvo”, postavio je pitanje zašto građansko društvo, koje pogrešno nazivamo civilnim društvom, u BiH nije nikakav ozbiljan faktor.
Po njegovim riječima, razlog tome je što, građansko društvo, prije svega, zahtijeva neku socio-ekonomsku osnovu, odnosno srednju klasu koja bi se mogla aktivirati kao građani, a koja je u BiH potpuno upropaštena.
BiH je, smatra, ekonomski i socijalno podijeljena na ogroman broj siromašnih ljudi i “veoma uzak krug partijsko-tajkunske oligarhije”.
Mišljenja je da su koncepti podrške pomoći međunarodne zajednice bili potpuno pogrešni jer su se fokusirali samo na nevladine organizacije, dok su sindikati, religije, akademska zajednica ostali postrani.
Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Zijad Šehić ocijenio je da se niz inicijativa od 1992. godine uvijek neuspješno završavao, dok SAD nije potpuno promijenio strategiju.
Naziv svog referata “Pax Americana”, odnosno “Američki mir”, pojašnjava činjenicom da su Amerikanci, primjenjujući različite instrumente, uspjeli postići mir i omogućiti stvaranje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Neki će, kaže, možda reći da je to nedovršen i nepravedan mir. Međutim, Šehić je mišljenja da taj mir ima pozitivne i negativne strane. Pozitivne su to što je mir uopće postignut, ali ističe da je mir pragamatičan i da je trebao omogućiti “realizaciju političkih ciljeva pojedinih organizacija i pojedinih država”.
Dodao je da se o “Dejtonu 2” već dugo govori te da će sigurno to pitanje postati puno aktuelnije.
Zaključio je da priključenje BiH Evropskoj uniji može biti jedno od ključnih pitanja koje će otvoriti BiH put u društvo evropskih država, a provođenje svih odredbi na kojima se temelji EU, upravo će BiH to i omogućiti.