VETERAN: Kako ocjenjujete dostignuti stepen ustroja Oružanih snaga BiH kao zajedničke oružane sile – u kojoj mjeri su one danas u punom smislu te riječi bosanskohercegovačke?
OSMIĆ: Odbrambene strukture predstavljaju jedan od najboljih aspekata funkcioniranja državnih tijela u BiH. Iako su relativno mlada institucija, Oružane snage BiH su najorganizovaniji dio društva koji funkcionira na državnom nivou, a iz moje perspektive kao ministra odbrane, mogu reći da su Oružane snage BiH pozitivan primjer logike da se interesi naroda u BiH najbolje ostvaruju efikasnim institucijama na nivou države.
Zahvaljujući zakonskim rješenjima u oblasti odbrane, Oružane snage BiH su svakako najodgovorniji i najdisciplinovaniji dio našeg društva. Želim reći i da Oružane snage BiH nisu zaokupljene prošlošću, a kada su u pitanju međunacionalni odnosi, iz svog iskustva mogu reći da je međunacionalna saradnja na visokom nivou i primjer za druge. Mi smo jako osjetljivi na međunacionalne odnose, jer je to prije svega državni interes.
VETERAN: Koji rod Oružanih snaga bi se prema ustrojenosti i obučenosti njegovih pripadnika mogao okarekterisati perjanicom bh. vojske, a gdje je možda preostalo određenih uskih grla?
OSMIĆ: Oružane snage su relativno mlada institucija, nastala implementacijom reformskih zakona u oblasti obrane iz 2003. godine, a posebno Zakona o odbrani i Zakona o službi u OS BiH iz 2005. godine. Ja sam jako ponosan na Oružane snage BiH, jer je ostvaren napredak u gotovo svim oblastima djelovanja. Od svog osnivanja do danas, OSBiH su se razvile u respektabilnu vojnu silu, prepoznatljivu u regionu i svijetu. U proteklom razdoblju OSBiH su ostvarile nepredak gotovo u svim oblastima funkcioniranja. Posebno bih istakao naše angažovanje u operacijama podrške miru u misiji ISAF u Afganistanu i UN misiji u Kongu, pružanje pomoći civilnim strukturama u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, te uspješan nastavak operacija humanitarnog deminiranja teritorije BiH i realiziranje plana protivminskih akcija,
VETERAN: Koliko Oružanim snagama BiH koriste iskustva stečena u međunarodnim mirovnim misijama i kakvi su utisci saveznika u tim misijama o obučenosti, ustrojenosti i efikasnosti naših vojnika?
OSMIĆ: Bosna i Hercegovina je kao odgovorna članica međunarodne zajednice, iskazala opredjeljenje za angažiranjem pripadnika Oružanih snaga BiH u misijama podrške miru. Od Demokratske Republike Kongo, preko Eritreje, Etiopije i Iraka, do Afganistana, Oružane snage BiH su pridobile povjerenje saveznika i daju doprinos globalnim naporima za uspostavu i očuvanje mira i stabilnosti u svijetu.
Naša Pješadijska jedinica u Afganistanu djeluje od 2010. godine (45 pripadnika u svakoj rotaciji koja traje šest mjeseci) i u potpunosti je dostigla potrebne standarde za izvršenje misije, a obuka je u potpunosti provedena u skladu sa standardima oružanih snaga zemalja članica NATO-a. Biraju se najbolji, na osnovu određenih kriterija kao što su borbeno iskustvo, vojne vještine i fizička izdržljivost.
Trenutno se na osiguranje baze Price (Prajs) u provinciji Helmand nalazi sedma rotaciju Pješadijske jedinice OSBiH. Pored Pješadijske jedinice, u Afganistanu imamo i grupu od osam oficira OSBiH u sastavu kontingenta Oružanih snaga SR Njemačke.
Nedavno se iz Afganistana vratila Jedinica vojne policije od 26 pripadnika koji su zajednički djelovali sa Nacionalnom gardom Merilenda i koji su za rezultate rada dobili visoke ocjene od strane nadležne komande.
Oružane snage BiH su spremne nastaviti učešće u misiji koja će naslijediti misiju ISAF nakon 2014. godine, u okviru zadataka koje trenutno izvršavaju, ukoliko NATO iskaže potrebu za zadržavanjem takvih kapaciteta u novoj misiji.
Moram istaći i da Oružane snage BiH svojim učešćem u međunarodnim misijama doprinose miru i stabilnosti u svijetu i grade pozitivan imidž Bosne i Hercegovine na vanjskopolitičkom planu i spremne su i odlučne da u tom pravcu globalno djeluju i pomognu.
VETERAN: U kojoj mjeri su Oružane snage BiH dostigle NATO standarde i koliko su one, odnosno država BiH u cjelini, blizu ili daleko od ulaska u NATO – od čega to, prije svega, zavisi?
OSMIĆ: Nivo osposobljenosti Oružanih snaga BiH svakim danom je sve bolji. Dostignuti nivo interoperabilnosti sa NATO snagama otvara nove mogućnosti saradnje sa našim partnerima, kako članicama Partnerstva za mir, tako i NATO članicama.
Na putu ka NATO-u, Oružane snage BiH provode obuku i edukaciju u skladu sa godišnjim planovima obuke. Posebno ističem obuku deklarisanih jedinica pješadije, vojne policije i jedinice za uništenje neeksplodiranih ubojnih sredstava, što su naši partnerski ciljevi i težnja za postizanje pune kompatibilnosti s vojskama NATO saveza.
Mi se nadamo se da će Bosna i Hercegovina vrlo brzo započeti prvi Godišnji nacionalni plan, što zavisi od knjiženja 63 perspektivne lokacije na državu BiH, a onda nam je otvoren put da punim kapacitetom krenemo ka punopravnom članstvu u NATO-u i implementaciji obaveza koje će biti preuzete kroz Akcijski plan za članstvo u NATO-u. Iskreno se nadam da ćemo ovaj put što prije preći, za korist i dobrobit svih naših građana, zemlje u cjelini i, naravno, Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH.
Opredjeljenje za europske i euroatlantske integrativne procese postavlja pred BiH brojne obaveze na dostizanju potrebnih standarda koji će BiH učiniti prihvatljivim partnerom za NATO, a i za EU. Naš prvenstveni cilj je, dakle, dostizanje NATO standarda, kako bi na taj način bili prepoznati kao kredibilan partner NATO-a. S druge strane, u istupima visokih dužnosnika NATO-a iskazana je spremnost Alijanse za prijem BiH u punopravno članstvo.
Za pristupanje NATO-u svaka zemlja mora ispunjavati jasno utvrđene uslove i dostići potrebne standarde u svim sferama društvenog djelovanja. To znači da brzina pristupanja u NATO uglavnom ovisi o našoj spremnosti i sposobnosti da ispunimo zahtijevane uslove. Bitno je imati u vidu da u NATO, kao vojno-politički savez, ulazi BiH kao država u cijelosti, a ne samo oružane snage.
VETERAN: Kakva je saradnja Oružanih snaga BiH sa vojskama iz okruženja, prije svih Hrvatske i Srbije? Kakva su iskustva iz mirovnih operacija u kojima ste zajednički sudjelovali i kako stoje stvari sa saradnjom u smislu razmjene oficira radi stručnog usavršavanja?
OSMIĆ: Regionalna saradnja oružanih snaga susjednih zemalja, kao i zemalja regije, zauzima važno mjesto u bilateralnoj saradnji BiH. Sa oružanim snagama Hrvatske i Srbije imamo uspješnu i konkretnu saradnju, koja može biti primjer u regionu. Ona se kontinuirano razvija od samog početka formiranja OSBiH i predstavlja važan faktor izgradnje razumijevanja, povjerenja, stabilnosti i sigurnosti u regiji, kao i na cijelom području jugoistočne Evrope. Prirodno je da saradnja sa oružanim snagama Hrvatske i Srbije bude na visokom nivou, a postoje realne osnove za njeno znatno unaprijeđenje. Težišne oblasti saradnje su školovanje i obuka, vojnomedicinska, vojnoekonomska i kulturno-sportska saradnja i mi tu koristimo kapacitete sva tri ministarstva odbrane.
Ta saradnja se ogleda kroz nekoliko regionalnih inicijativa, kao što su: Američko-jadranska povelja (A5), gdje su Hrvatska i BiH članice, a Srbija posmatrač, zatim kroz SEDM (Saradnja ministara odbrane zemalja Jugoistočne Europe), gdje su sve 3 države članice; te SEEC (Forum za odbrambenu saradnju Zapadnog Balkana) i druge.
Pripadnici OSBIH su zajedno sa pripadnicima OS Hrvatske učestvovali u školi za obuku odbrambenih snaga Afganistana 2012.godine. Sva tri ministarstva odbrane i vojske surađuju u okviru regionalih i međunarodnih centara, kao što su RACVIAC (Centar za sigurnosnu saradnju) u Zagrebu, PSOTC (Centar za obuku za operacije podrške miru) u Sarajevu-Butmir, Centar za usavršavanje kadrova atomsko-biološko-hemijske odbrane (ABHO) u Kruševcu, PARC (Regionalni centar za komunikacije) u Skoplju i drugi centri, kroz razmjenu osoblja i instruktora. Također, u Hrvatskoj se trenutno obučava pet, a u Srbiji četiri pripadnika OSBiH.
Dalji razvoj i unaprijeđenje svih oblika regionalne i međunarodne saradnje će biti jedan od naših prioriteta i u budućnosti.
VETERAN: Praksa većine svjetskih armije je da prilikom obilježavanja značajnih datuma (poput 1. decembra, Dana Oružanih snaga BiH) posebnu pažnju posvete svojim ratnim veteranima – s obzirom na specifičnosti državnog ustroja BiH i njenu ratnu prošlost, koliko je realno očekivati da se u doglednoj budućnosti povodom Dana OSBiH održi zajednička vojna parada na kojoj bi počasno mjesto imali veterani iz svih vojnih komponenti od kojih je nastala današnja bh. vojska?
OSMIĆ: Oružane snage BiH su po personalnim resursima najbrojnija institucija na nivou države BiH i jedinstvena su vojna sila svih naših naroda i narodnosti koji žive u BiH. Iako smo mlada institucija, sa ponosom mogu da kažem da mi u OSBiH nememo negativnih pojava na nacionalnoj osnovi i da su međuljudski odnosi na izuzetno viskom nivou. Kodeks i etika profesionalnog vojnog ponašanja su temelj na kojem zasnivamo naše djelovanje prilikom izvršavanja naših zadataka i obaveza, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Što se tiče veterana, kada smo mi, u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH, mogli formirati jedinstvene oružane snage od ljudi koji su takoreći do juče ratovali jedni protiv drugih, nema razloga da se takva zajednička organizacija ne napravi i na nivou države. Mi ćemo to svakako podržati.