Građani Bosne i Hercegovine sve manje vjeruju u pravnu državu. Oglas jedne građanke koji se pojavio posljednjih dana na društvenim mrežama možda je najbolji dokaz koliko građani vjeruju, odnosno ne vjeruju, u pravni sistem ove države.
– Molim lopova koji je sinoć „obio“ moj Audi 80 da mi vrati laptop i lične dokumente. Dajem ti riječ da te neću prijaviti policiji – stoji u oglasu koji je objavila jedna građanka na društvenim mrežama i ostavila kontakt telefon.
Situacija je dosegla taj nivo da se građani odlučuju na pregovore s lopovima uz garanciju za diskreciju umjesto da se obrate policiji, jer su očito uvjereni kako će prije pronaći svoje ukradene stvari obraćajući se direktno kriminalcima umjesto policiji.
Ima li država uopće načina da zaštiti svoje građane?
Skupština HNK usvojila je u maju ove godine Zakon o oružju i municiji prema kojem će svakoj osobi s napunjenom 21 godinom biti dozvoljeno da uz legalnu dozvolu posjeduje čak 12 komada naoružanja – pet pištolja i sedam lovačkih pušaka.
Usvajanje ovog Zakona pratilo je dosta polemike, a građani su, s pravom, zabrinuti šta im donosi ovakav Zakon.
Zastupnik SDP BiH u Skupštini HNK Amer Zagorčić u razgovoru za agenciju Patria pita se kakvu poruku građanima želi poslati Skupština HNK usvajanjem jednog ovakvog Zakona.
– Da li to znači da Skupština HNK stimuliše građane da se naoružavaju i sa kojim ciljem? Da li nam se možda sprema neki novi rat ili je možda potrebno da se samoorganizujemo kako bi se zaštitili? Ne postoje razumna i normalna objašnjenja za jedan ovakav čin osim gore navedenih? Ko i čime može opravdati legalno posjedovanje toliko komada vatrenog oružja u jednoj postkonfliktnoj zemlji – pita se Zagorčić.
Da građani Kantona Sarajevo slučajno ne bi bili „zakinuti“ u odnosu na građane u HNK pobrinula se Vlada KS. Vlada je na prošloj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije te ga uputila zastupnicima Skupštine KS na razmatranje i odlučivanje.
Ovaj prijedlog zakona, kako je planirano, trebao bi se razmatrati na narednom skupštinskom zasjedanju.
Ukoliko zastupnici u Skupštini podrže Zakon, njime će biti spuštena dobna granica za nošenje oružja sa 21 na 18 godina.
Sve ovo dovodi do zaključka da se zapitamo da li država donošenjem ovih zakona poručuje građanima da se za svoju sigurnost moraju sami pobrinuti, jer ona (država) to nije u stanju učiniti.