Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine je zadovoljstvo da smo dobili veoma brzu analizu i kritiku neformalne Facebook grupe „Glas malih biznisa“ na set amandmana naše partije na Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije virusa COVID-19, koji je u parlamentarnu proceduru uputila Vlada FBiH.
Naime, SDP BiH je partija koja podržava i potiče dijalog sa građanima. SDP BiH, kao društveno odgovoran politički subjekt koji se trudi sagledati različite perspektive, neovisno o tome da li iste dolaze iz formalnih ili neformalnih izvora, ovim putem nudi opsežan odgovor na izložene kritike.
Navodimo da je SDP BiH kao najjača opoziciona stranka u Bosni i Hercegovini u prilici da amandmanski djeluje na prijedloge vladajuće većine, te da nemamo mogućnost da sami namećemo i provodimo naša rješenja. Smatramo važnim za naglasiti da smo se u izradi prijedloga amandmana konsultovali sa brojnim poslodavcima, uključujući i veliki broj malih poduzetnika čiji prijedlozi su integrisani u sadržaj amandmana.
Također, svjesni smo činjenice da su sve sfere javnog i poslovnog života pogođene trenutnim stanjem. Međutim, naglašavamo da SDP BiH svojim amandmanima na tekst nedorečenog zakona od 14 članova nije u mogućnosti ponuditi rješenja na sve probleme građana, niti je to obaveza opozicije. Podsjećamo da su države u okruženju postepeno donosile mjere za različite kategorije, a neke poput Republike Hrvatske donose već treći set eknomskih mjera za ublažavanje posljedica pandemije virusa COVID-19.
Federacija BiH još uvijek čeka na prvi set mjera, koji ni u kojem slučaju ne bi trebao biti i zadnji. O tome, međutim, presudnu riječ ima vladajuća većina, a ne SDP BiH. U interesu javnosti, te poštujući princip da je otvorena javna rasprava i preispitivanje stavova najbolji način da se dođe do najboljih zakonskih rješenja, ispod nudimo odgovore na iznesene komentare navedene neformalne grupacije.
PRIJEDLOG 1
Komentar Glasa malih biznisa (GMB):
Infantilan prijedlog kojim se obrti, mali biznisi i ostale firme, koje nemaju ni 407 KM da isplate po radniku, tjeraju da povećaju minimalne plate, a samim tim da plate još veće doprinose.
NAPOMENA: 20.000 ljudi je već otpušteno, a još 20.000 odjava čeka na stolovima Poreskih uprava zato što obrti, mali biznis i svi ostali nisu imali ni 407 KM za isplatu minimalca radnicima.
Odgovor SDP BiH:
SDP BiH se godinama ustrajno zalaže za povećanje minimalne plate. Trenutno, minimalna plata u RS iznosi 540 KM, a u FBiH ona iznosi 407,00 KM, mada se često nameće percepcija da je FBiH “bolja” prema radnicima. Smatramo da je infantilno očekivati od radničke porodice da živi od 400,00 KM mjesečno, ako znamo da je trošak potrošačke korpe za četveročlanu porodicu odavno premašio 2.000,00 KM, odnosno iznosi okvirno 2.350,00 KM mjesečno. Također, naglašavamo da povećanjem minimalnih primanja dolazi i do povećanja kupovne moći građana, od čega bi mali, srednji i veliki biznisi imali korist, ukoliko imaju istinsku poslovnu sposobnost.
S tim u vezi, za nas je infantilno poslodavca koji ne može radnika umjesto 400,00 KM platiti barem 520,00 KM nazivati biznismenom. Smatramo da bi prikladniji termin bio izrabljivač, ukoliko takav poduzetnik gomila svoju privatnu imovinu, a radnika drži u stanju apsolutnog siromaštva. Ovo je dodatni razlog zašto ćemo se posebno posvetiti usvajanju i implementaciji u kritikama prešućene mjere broj 8 iz naših amandmana – popunjavanja i objavljivanja imovinskih kartona svih poduzetnika koji budu tražili finansijsku pomoć države.
Smatramo da 20.000 otkaza nije uručeno uglavnom zato što poslodavci nemaju 407 KM za isplatu minimalne plate radnicima. Razloga je više, od lošeg postupanja Vlade FBiH u svom ukupnom mandatu, nepoduzimanja ekonomskih mjera na vrijeme pri proglašenju stanja nesreće, kako su to uradile sve vlade u okruženju, i dr. Također, otpuštanje radnika sa minimalnim primanjima je i posljedica činjenice da su radnici na „minimalcu“ u pravilu najobespravljenija i najranjivija radnička kategorija.
PRIJEDLOZI 4 i 5: Oslobađanje od plaćanja doprinosa i poreza za poslovne subjekte kojima je zabranjen rad i koji su imali pad zbog mjera vlasti u borbi protiv pandemije COVID-19.
Komentar GMB:
Obuhvaćena su samo davanja na minimalac od 407,00 KM (289,31 KM doprinosa) kao i paušal od 270,93 KM, uz obavezu da firma plati razliku doprinosa do isplaćene plate. U prijedlogu 1 traže povećanje minimalne plate, a u prijedlozima 4 i 5 tjeraju male biznise, obrte i sve druge firme da plate i razliku između doprinosa koji su predložili i povećanja minimalne plate za koju se plaćaju veći doprinosi od onih koje su predložili. U prevodu, traže od nas veća izdavanja za plate i veće doprinose.
– Na subvenciju NEMAJU PRAVO pravna lica koja su od 15.03. otpustila 10% ili više radne snage – pri ovom se ne vodi računa o ranije donesenim raskidima radnog odnosa, istekom ugovora na određeno, radnici koji nisu zadovoljili tokom probnog rada, nemogućnost firme da plaća tehnološki višak. Čak se ne referiraju ni da li se to odnosi na umanjeni broj ugovora na određeno ili svih ugovora u firmi.
– Subvenciju doprinosa mogu ostvariti samo koje su izmirile svoje obaveze uplate poreza i doprinosa zaključno sa 31.12.2019. godine.
Odgovor SDP BiH:
Obuhvaćeni su doprinosi na minimalnu platu, što je veći obim podrške od onog koji je ponudila Vlada FBiH. SDP BiH podržava i značajnija, veća oslobođenja od uplate doprinosa, ako su ona utemeljena u budžetu i neće ugroziti penzijsko-invalidski fond i izdvajanja za socijalne kategorije. SDP BiH ističe da od nižih razina vlasti očekujemo preuzimanje dijela tereta subvencioniranja doprinosa, a u nekim kantonima su ovakve mjere već i usvojene.
Naglašavamo da bi povećanjem minimalne plate posljedično došlo i do povećanja iznosa olakšice po osnovu uplaćenih doprinosa. SDP BiH ne „tjera“ poslodavce da uplaćuju veće doprinose, nego je namjera SDP BiH da se radnicima osiguraju minimalni uslovi za život dostojan čovjeka. Vodeći se logikom ovakvog stava GMB-a, recipročno bi se moglo uzvratiti argumentom da poslodavci koji radnicima isplaćuju platu od 407,00 KM mjesečno, „tjeraju“ radnike u siromaštvo, glad, ili u države zapadne Evrope.
Podzakonskim aktima se treba definisati razlika u tretiranju poslodavaca koji su raskidali ugovore zaključene na određeno vrijeme i onih zaključenih na neodređeno vrijeme. Međutim, ta razlika se može integrisati i u zakon. U vezi sa kriterijem da se subvencije ne dodjeljuju subjektima koji su otpustili više od 10% radnika, smatramo da i ovi subjekti trebaju ostvariti određena prava koja bi morala biti uređena nužnim dodatnim setovima mjera koje treba predložiti vladajuća većina. Mi u SDP-u BiH smatramo da i takvi poslodavci mogu biti razmatrani za podršku države nakon vršenja analize o razlozima i utvrđenju postojanja objektivne potrebe, odnosno nužde poslodavaca za takvim postupanjem. Uvažavamo mogućnost da ovaj kriterij bude isključen i iz trenutnog prijedloga amandmana SDP BiH.
Kao socijaldemokratska partija smatramo da se ne mogu subvencionirati firme koje su otpustile radnike koji su imali ugovore na neodređeno vrijeme, i to u roku kraćem od petnaest dana od dana proglašenja stanja nesreće. U tom slučaju se postavlja pitanje: Kako se poslodavac može smatrati uspješnim ili vrijednim podrške, ukoliko u vrijeme krize nije u stanju ili ne želi radnike zadržati u radnom odnosu ni punih mjesec dana nakon umanjenja prihoda ili privremenog prekida rada?
Vlada FBiH je predvidjela obavezu da doprinosi subjekata moraju biti izmireni zaključno sa 28.02.2020. godine, kako bi isti mogli ostvariti pravo za subvenciju zbog štete nastale pandemijom virusa COVID-19.
SDP BiH predlaže da se taj rok pomjeri na 31.12.2019. godine. Razlog je taj što se na ovaj način od prava na korištenje poticaja za preduzeća pogođena pandemijeom i proglašenim mjerama za njeno suzbijanje izuzimaju subjekti koji su prije izbijanja pandemije virusa COVID-19 negativno poslovali i nisu mogli izmirivati svoje obaveze mnogo ranije.
Dakle, činjenica da ista nisu mogli izmiriti svoje osnovne obaveze prije trenutne krize, ukazuje da se radi ne samo o subjektima koji samo po ovom osnovu ne mogu dobiti poticajna sredstva, nego i da se radi o besperspektivnim subjektima koji ni u vrijeme stabilnih privrednih okolnosti nisu mogli osigurati egzistenciju i izmirivati obaveze.
PRIJEDLOZI 2 i 3: Subvencija plaće za radnike u iznosu od 200 KM za zaposlene u poslovnim subjektima kojima je zabranjen rad i koji su ostvarili pad prometa zbog mjera vlasti u borbi protiv pandemije COVID-19.
Komentar GMB:
– Nisu naveli količinu i izvor dostupnog novca koji se odmah može iskoristiti za isplate jer zaduživanja traju dugo, novac se ne može odmah uplatiti i to nisu interventna sredstva. Povlačenjem dostupnih sredstava brže i više nego što može podnijeti Vlada može ugroziti isplatu penzija, plata i ostalih socijalnih davanja.
– Firme kojim je zabranjen rad se ne uzima promet u obzir i ne moraju dokazivati pad istog, ali ne mogu ostvariti pravo na subvenciju ako:
a) Nemaju izmirene sve poreze i doprinose zaključno sa 31.12.2019
b) Su otpustile 10% i više radne snage
– Firme kojim nije zabranjen rad ne mogu ostvariti pravo:
a) Ako pad poslovanja nije minimalno 20% u odnosi na januar i februar
b) Ako nisu izmirili sve poreze i doprinose zaključno sa 31.12.2019
c) Ako su otpustile 10% i više radne snage. Pri ovom se ne vodi računa o ranije donesenim raskidima radnog odnosa koji je istekao nakon 15.03., istekom ugovora na određeno, radnici koji nisu zadovoljili tokom probnog rada, nemogućnost firme da plaća tehnološki višak… Čak se ne referiraju ni da li se to odnosi na umanjeni broj ugovora na neodređeno (to su stalno zaposleni radnici) ili svih ugovora u firmi.
Odgovor SDP BiH:
Izvor finansiranja je naveden. Radi se o budžetu FBiH, te o uštedama i kreditima. SDP BiH je prvenstveno ponudio prijedlog mjera javnosti, a u nadolazećem periodu će predstaviti detaljan plan ušteda i mogućnosti preraspodjele budžetskih sredstava kako bi bile realizovane sve predložene mjere.
Vezano za problematiku otpuštanja radnika, ovo pitanje je pojašnjeno u prethodnom odgovoru.
PRIJEDLOG 7
Komentar GMB:
Traže povoljne kredite za oporavak pravnih lica sa kamatnom stopom od 2% iako je i prije krize bilo komercijalnih kamata malo većim. Kamata za oporavak mora biti 0, a u slučaju da su veće, FBiH i niži nivoi ih trebaju subvencionirati za privredu.
Odgovor SDP:
Svi koji su pažljivo čitali prijedlog SDP-a BiH, mogli su uočiti da su navedeni i komercijalni krediti za koje je nemoguće očekivati da će kamatna stopa prilikom povrata biti 0%. Sa druge strane, ako je navedena gornja granica kamata na kredite od 2%, to uopće ne znači znači da Razvojna banka FBiH neće ili ne treba omogućiti povrat kredita sa kamatnom stopom od 0%. Naprotiv, to je preporučeno.
I kada se subvencionira kamata, za korisnika je ona de facto 0%, jer biva pokrivena subvencijom, a u ugovoru je prikazana kroz procenat i definira se kao subvencionirana kamata.
PRIJEDLOG 12: „Plaćeno odsustvo roditeljima čija djeca zbog mjera vlasti ne mogu pohađati školske i predškolske ustanove“.
Komentar GMB: Firme nemaju para, svijet je stao, ljudi dižu ruke na sebe, a oni traže nove namete za firme.
Odgovor SDP:
Za razliku od Vaše neformalne zajednice koja brine o interesima jedne manje grupe poslodavaca, mi moramo razmišljati i o interesu radnika, a roditelji radnici imaju ogromne probleme sa maloljetnom djecom zbog mjera. Ako je Vlada FBiH propisala mjeru, poput ukidanja nastave u školama i predškolskim ustanova, onda je obavezna da osigura i uslove za njeno provođenje. Možemo vam samo obećati da će SDP BiH ustrajati na ovoj mjeri.
Štoviše, insistiraćemo i da Federacija BiH subvencionira nezaposlene roditelje za njihovu 24-satnu brigu o djeci školskog uzrasta, da izvrši nabavku tehničkih pomagala (računala, tableti) za djecu u stanju socijalne potrebe i za djecu nezaposlenih roditelja, te da se ovim domaćinstvima osigura besplatna internet konekcija, kako bi djeca mogla ostvarivati svoje temeljno ljudsko pravo, pravo na obrazovanje. Primjera radi, kako možemo očekivati od radnika čija je plata 407,00 KM da djetetu nabavi pristojan računar, koji košta kao dvije takve minimalne plate? Nažalost, mnoga radnička djeca zbog niskih primanja roditelja sebi ne mogu priuštiti luksuz da su uopće članovi online zajednice.
Sredstva koja je Vlada FBiH planirala transferirati podobnim lokalnim zajednicama, odnosno načelnicima bi bila približno dostatna za provođenje ove mjere.
PRIJEDLOG 13
Komentar GMB: Poreske olakšice za “freelancere” koji ionako plaćaju daleko manje poreze nego firme, obrti i samostalni trgovci, pa im još treba smanjiti poreze, a nama podići prema prijedlozima 1,2,3,4,5 i 12.
Sva fizička lica koja plaćaju doprinose prema zakonu (freelance, samostalni trgovci…) su u našim zahtjevima prema opštinama, ali smanjenje poreza za ovu kategroji se može raditi zajedno sa smanjenjem poreske olakšice za kompletnu privredu.
Odgovor SDP BiH:
Potpuno nam je nejasno zašto se online grupa koja se naziva Glas malih biznisa protivi pomaganju freelancerima, koji su i sami mali biznisi, odnosno mali biznismeni? Što se tiče freelancera, posebno je važno istaknuti da se radi o malim poduzetnicima koji u pravilu ostvaruju prihode iz inostranstva. Na taj način, naplatom svojih usluga od inostranih lica koja ih angažuju, direktno uvoze tzv. “svježi” kapital i troše ga u Bosni i Hercegovini i tako pomažu privredu ove zemlje. Važno je napomenuti i da oni koji angažuju freelancere u pravilu uplaćuju porez na njihove prihode u svojoj matičnoj državi.
Na kraju, SDP BiH ističe da smo spremni na razgovor sa svima istinski zainteresovanim za osmišljavanje realnih, provodivih rješenja za ublažavanje posledica trenutnog stanja. SDP BiH će podržati sve mjere koje smatramo dobrim, neovisno da li je njihov predlagač Vlada FBiH, organizacije civilnog društva, neformalne grupe ili pojedinci. Ovo nije vrijeme za politikantstvo, nego za odgovornu politiku kriznog upravljanja.
Ovim putem koristimo priliku da još jednom pozovemo Vladu FBiH i vladajuću većinu da, ugledajući se na primjere iz regiona, energičnije krenu u rješavanje nagomilanih ekonomskih problema, te da nude konkretna, obuhvatna rješenja. SDP BiH je spreman da u tom procesu pomogne svojim sugestijama, amandmanima i savjetima.
