Očekujem da delegati pokažu kako su advokati građana, a ne ratnih zločinaca

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak će se izjasniti o Prijedlogu zakona o dopuni Izbornog zakona BiH. Predlagač ovih dopuna je delegat Denis Bećirović koji očekuje da delegati budu advokati građana BiH, a ne ratnih zločinaca kojim se dopunama brani kandidovanje na javne funkcije.

Bećirović je u razgovoru za Klix.ba rekao da je iz najmanje četiri razloga važno da ovaj zakon bude usvojen na sjednici Doma naroda PSBiH, a nakon toga i na sjednici Zastupničkog doma PSBiH. Kako kaže, zakon je potrebno usvojiti iz principijelnih razloga, sprečavanja kontaminacije izbornog procesa i srozavanja demokratije u BiH, predstojećih lokalnih izbora i u konačnici zbog potrebe da se i u našoj zemlji uvedu evropski standardi.

“Zločinci ne vode politiku nigdje u zemljama Evropske unije. Ni na lokalnom, a ni na višim nivoima. Tako bi trebalo biti i u BiH. Zbog toga sam predložio dopunu Izbornog zakona BiH koja predviđa zabranu osobama koje su osuđene za genocid i ratne zločine da se kandiduju ili budu imenovane na javnu funkciju na teritoriji BiH”, rekao je Bećirović.

Kako kaže, ukoliko se dozvoli da ratni zločinci imaju pravo da budu kandidati za javne funkcije, to će biti udar i na ključni Aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je Aneks VII. On se pita kako onda da se realizuje Aneks VII ako u nekim sredinama postoje ratni zločinci koji vode politiku.

“Da budem precizniji, apsurdna je situacija da u BiH ljudi poput akademika Mirka Pejanovića, profesorice Tatjane Ljujić-Mijatović ili Bogića Bogićevića, nemaju pasivno biračko pravo i ne mogu biti kandidati za Dom naroda ili člana Predsjedništva BiH, a da pasivno pravo uživaju ratni zločinci poput Momčila Krajišnika. Mislim da je ovaj zakon danas aktuelniji više nego ikada”, kazao je Bećirović.

Pozvao je delegate u Domu naroda PSBiH da imaju više mudrosti i hrabrosti te da napokon regulišu ovo pitanje. Identičan prijedlog Bećirović je uputio u parlamentarnu proceduru 21. aprila 2017. godine i to kao zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (mandatni period od 2014. do 2018. godine).

Na sjednici Zastupničkog doma PSBiH, koja je održana 20. septembra 2017. godine, ovaj prijedlog, koji će se u četvrtak ponovo naći pred državnim zakonodavcima, oborili su zastupnici HDZ-a BiH i svi zastupnici izabrani na teritoriji bh. entiteta RS osim Sadika Ahmetovića.

“Očekujem da predstavnici političkih stranaka u PSBiH budu advokati građana BiH, a ne ratnih zločinaca. Pogledajte samo apsurda, 100 hiljada građana BiH nema pasivno biračko pravo, mislim na Bošnjake i Hrvate u bh. entitetu RS i na Srbe u bh. entitetu FBiH. Da ne govorim o tome koliko su u BiH diskriminisani oni koji spadaju u kategoriju Ostali”, rekao je Bećirović.

On je dodao da s druge strane postoje stranke koje su se 2017. godine grčevito borile da nekoliko stotina pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca uživa i aktivno i pasivno biračko pravo.

“Očekujem i pozivam da se ta situacija promijeni i da napravimo važan iskorak u usklađivanju izbornog sistema i ukupnog pravnog sistema BiH sa standardima Evropske unije. Kakav će ko ostaviti politički trag iza sebe i kakvu će poruku poslati u javnost, domaću i međunarodnu, vidjet ćemo u četvrtak”, zaključio je Bećirović.

Šta piše u Prijedlogu zakona o dopuni Izbornog zakona BiH:

Nijedno lice koje je:

a) izdržalo kaznu koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, b) izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao Sud BiH, Sud RS ili Sud FBiH i Sud Brčko distrikta BiH zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosje prije hapšenja i tvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, c) izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosje prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može bit kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriji BiH.