Dame i gospodo, drugarice i drugovi, koristim priliku da vas pozdravim i da vam se zahvalim na vremenu i prilici da vam se obratim.
Prvi termin našeg razgovora je odgođen zbog obraćanja predsjednika Ukrajine Zelenskog što je, sasvim razumljivo, bilo puno prioritetnije.
Mi u Bosni i Hercegovini najbolje razumijemo građane Ukrajine koji herojski brane svoju slobodu izbora i svoju domovinu, suosjećamo s njima, podržavamo njihovu pravednu borbu.
Stav SDP kad je u pitanju agresija Ruske Federacije na Ukrajinu je od početka kristalno jasan, osudili smo agresiju, ali nažalost, o tome sam govorio i u našem Parlamentu, mi u BiH imamo državnika Milorada Dodika, koji valjda jedini u Evropi uz Lukašenka, podržava Putina, drugog Dragana Čovića, koji smatra da se ne radi o agresiji nego o oružanom sukobu.
Da ovo nije slučajnost vidjelo se kada su zajedno SNSD i HDZ u Domu naroda Bosne i Hercegovine spriječili usvajanje Rezolucije kojom se tražilo da se Bosna i Hercegovina pridruži stavovima Evropsku unije kad je u pitanju osuda agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, a koju je predložio delegat SDP BiH.
Samo da shvatite s kime imamo posla, nakon neusvajanja rezolucije, isti ti ljudi usvoje zaključak kojim se traži ubrzan prijem Bosne i Hercegovine, onda na istoj sjednici glasaju protiv Zakona koji su ključni uslov za evropski put naše zemlje.
Da nije žalosno, bilo bi smiješno.
Naše je pravo da se borimo za Bosnu i Hercegovinu kao zemlju europskih vrijednosti.
Naša je želja da Bosna i Hercegovina izgleda kao države Europske unije.
Nažalost, moram reći da upravo pojedini zvaničnici Europske unije u nekim slučajevima podržavaju neeuropske vrijednosti, politike i političare.
Za te ljude često je važnije da se postigne bilo kakvo rješenje nego da to rješenje bude u skladu sa europskim kriterijima i vrijednostima.
Predstavnici međunarodne zajednice, prije svih Palmer i Aichorst, su vršili pritiske da se usvoje politička rješenja koja su po našem uvjerenju suprotna interesima države, unazađuju aktuelno stanje i suprotni su principima SDP-a BiH.
Ta rješenja su direktno suprotna presudama Evropskog suda za ljudska prava koji je izričit da se od kandidata ne smije tražiti etničko izjašnjenje kao uslov za kandidovanje i imenovanje i koji striktno propisuje da ne može biti znatne razlike u vrijednosti glasa ovisno o identitetu ili prebivalištu.
Nevjerovatno da se npr. na naše uporno insistiranje za osiguravanje fer i poštenih izbora nama kao ustupak nudi zaštita integriteta izbornog procesa, a kao protuusluga traži od nas da pravimo ustupak podrškom rješenjima koja umjesto provođenja presude suda u Strazburu uvode dodatne diskriminacije i podjele po željama HDZ-a.
Mnogi međunarodni zvaničnici su na Bosni i Hercegovini napravili svoje karijere, a mnogi u posljednje vrijeme su na Bosni i Hercegovini uništili svoje karijere.
Ovi drugi su u pravilu bili oni koji su u prvi plan stavljali sebe – a ne Bosnu i Hercegovinu, oni koji su za bilo kakvo rješenje – a ne europske norme i vrijednosti.
Sve ono što nikada ne bi dozvolili u svojoj državi nudili su, podržavali i dopuštali kao rješenje za Bosnu i Hercegovinu.
Želim vam se i direktno zahvaliti što ste u Europskom parlamentu digli svoj glas protiv takvih postupaka.
U korijenu bosanskohercegovačke krize ne nalazi se ni izborni zakon, ni euroatlantske integracije.
U korijenu bosanskohercegovačke krize se nalazi ogroman politički kriminal, a sve ostalo je posljedica.
Pozivam vas da nam pomognete da se obračunamo sa kriminalom koji ima političku pozadinu ili u kojem učestvuju političari.
Svođenje priče o izmjenama Izbornog zakona BiH na razgovore između političkih subjekata se sjedištem u Federaciji BiH, afirmacija je, autonomije RS-a i Milorada Dodika.
Umjesto prioritetnog sankcionisanja Dodika, on se na ovaj način, neuključenjem u pregovore, amnestira i daje mu se najkomotnija moguća pozicija.
Mnogo puta sam u ovom periodu čuo kako je SDP državotvoran i da očekuju da popustimo.
Na upit kako od nas očekuju da popustimo kad to popuštanje znači raspad države nisu imali argumenata.
Imamo situaciju da se Dodika amnestira i oslobađa tereta za izmjene Izbornog zakona, a istovremeno se traže ustupci kod zakonskih izmjena oko zabrane negiranja genocida.
Dakle, traže se ustupci kako da se odoborovolji neko kome je problem što ne može negirati genocid koji je pravna činjenica, kojem smeta ako se entitet kojim upravlja identifikuje sa genocidom, a on studentske domove imenuje po presuđenim ratnim zločincima, negira genocid, veliča zločince i pravi im parade.
Naravno da to nema veze sa zdravim razumom, a pogotovo s pravdom.
Stvarna prijetnja u demokratijama je nepoštivanje pravnog poretka i vladavine prava koja vodi do kršenja prava svakog građanina.
Jednakost se ostvaruje jednakim tretmanom svih pred zakonom, a ne davanjem prednosti na osnovu etničke pripadnosti.
Presude evropskog suda za ljudska prava su izričite u tome da se konstitutivnim narodima ne mogu davati veća prava u odnosu na ostale u cjelokupnom sistemu, a izričito se uz Predsjedništvo BiH spominje i Dom naroda.
Dakle, ovlaštenja i mogućnosti ostalih da utječu, pa i da koriste opcije veta moraju biti jednaka kao i kod konstitutivnih naroda.
Ne postoji nigdje na svijetu koncept legitimnih predstavnika jer je to klasični rasizam.
Ne postoji nigdje na svijetu koncept vitalnog interesa naroda osim u BiH, jer je i to diskriminacija, i kao takva je presuđena.
Mi smo ipak, zbog istorije koju imamo, spremni na kompromis po ovom pitanju, uz precizno definiranje obuhvata vitalnog interesa, ali to ne može biti svaki zakon.
Zato sam u ime Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i pozvao međunarodne medijatore pregovora o reformi Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine da ne podržavaju i ne forsiraju rješenja koja će produbiti društvene podjele.
Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju savremeno građansko uređenje koje je standard u svim državama članicama EU.
Ništa više, ali i ništa manje od toga.
Zato smatramo krajnje nečasnim nametanje rješenja koja nisu prihvatljiva u državama iz kojih dolaze međunarodni posrednici.
Svako rješenje kojim se uvodi različit način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine u dva entiteta predstavlja korak ka potvrđivanju autonomnog, separatističkog statusa entiteta Republika Srpska.
To je očit korak unazad čak i u odnosu na sadašnji model gdje se na jedinstven način biraju članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u obje izborne jedinice.
Bosni i Hercegovini treba evropski, demokratski izborni model i u tom smislu za nas u SDP-u prihvatljiv je apsolutno svaki model iz bilo koje od država članica EU.
Zato ne samo da je pametno, nego je i obaveza bilo reći ne kada su u pitanju rješenja koja dodatno slabe i dijele državu Bosnu i Hercegovinu.
Takav odgovor je zasnovan na činjenici da prihvatanje ponuđenog kompromisa o Izbornom zakonu znači doprinos rušenju i podjeli Bosne i Hercegovine, a naša želja je da Bosna i Hercegovina bude izgrađena i uređena na evropskim vrijednostima.
Zato apsolutno podržavam stav ambasadora SAD kako je bolje da nema dogovora, nego da se postigne loš dogovor.
Potpuno smo svjesni, te vas želim upozoriti na činjenicu, da nam slijedi dodatna radikalizacija stanja.
S jedne strane, Milorad Dodik ohrabren nepoduzimanjem sankcija čeka istek roka i priprema se za aktiviranje scesionističkih odluka.
Da budem potpuno precizan da se scenario u Ukrajini odvijao prema planu, vjerovatno bi i mi ovdje imali “ohrabrene” secesioniste u punom zamahu.
S druge strane, nezadovoljan jer nije dobio ispunjenje maksimalističkih zahtjeva, Dragan Čović će učiniti sve da s partnerom iz Banja Luke, pokuša napraviti novi udruženi poduhvat i blokira održavanje izbora planiranih za oktobar.
Zato je vrlo važno da bar za sada čujemo jedinstveni stav koji iznose međunarodni zvaničnici da će izbora biti u predviđenom roku.
Bojkot izbora, ne priželjkujemo, međutim to je legitiman oblik političke borbe, ali blokirati izbore ne smije niko.
Niko nema pravo suspendirati demokratiju i spriječiti građane da biraja pa vas molim da to bude i jedan od vaših izričitih stavova.
Odgovor stranaka ljevice, građanskih stranaka i stranaka koji žele Evropsku Bosnu i Hercegovinu na bilo kakvu radikalizaciju mora biti insistiranje na evropskim standardima i okretanje rješavanju životnih problema građana u cijeloj BiH.
Zbog kleptomanske, korumpirane i kriminalne vlasti građani u Bosni i Hercegovini prepušteni su sami sebi da se snalaze.
Dakle, rješenje naše političke krize je ono što je rješenje i za sav normalni svijet.
Uvjeravam vas da još uvijek imamo srce i istu odlučnost da se borimo za budućnost naše zemlje kao jedne, ujedinjene države jednakih građana, države članice EU.
Sve što od vas tražimo je da nas ne otpišete još jednom.
Sve što želimo da učinite je da ispunite moralnu obavezu i odgovornost koju je Zapad preuzeo na sebe.
Vi sada imate moć da nam pomognete, ne oružjem i vojnom opremom, nego pomaganjem da uđemo u EU, sankcionisanjem separatista i otvorenom podrškom korištenju ovlasti visokog predstavnika, najvišeg pravnog autoriteta u našoj zemlji, kako bi radio svoj posao i povratio mir, red i pravnu sigurnost.
Sve što želimo je da Evropa učini ispravnu stvar i ispravi nepravde iz prošlosti.
To može biti učinjeno.
Put je jasan: ubrzano pristupanje Evropskoj uniji i neutralizacija separatističke prijetnje.
Mi zaslužujemo da budemo u EU i znamo da je naša politička porodica ključna progresivna snaga koja taj cilj može realizovati.
Molim vas da vam Bosna i Hercegovina ne bude posao, nego da nam posvetite posebnu pažnju i vrijeme kako bi se Europska unija proširila i obogatila dobrim bosanskohercegovačkim ljudima.