Nuklearni otpad pred vratima BiH!

U sjeni medijske pažnje vezane za pandemiju Covid-19, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske dodijelilo je lokaciju bivšeg vojnog skladišta “Čerkezovac” u Općini Dvor na upotrebu Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz Instituta Ruđer Bošković i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

Pri donošenju ovakve odluke, nisu u obzir uzete činjenice koje jasno upućuju na mogući negativan uticaj na okoliš i stanovništvo, imajući u vidu da se Lokacija nalazi svega 3 km od granice sa Bosnom i Hercegovinom, pri čemu je 70% uticajne zone predmetne lokacije na teritoriji BiH, što potencijalno ugrožava oko 300.000 stanovnika Pounja.

Mi u Unsko-sanskom kantonu ovakvu odluku doživljavamo kao nekorektan čin susjedne države, od koje smo očekivali da će biti dobar susjed i da ćemo sarađivati sada kada je pandemija virusa korona na vrhuncu, a ne da se iz sjene donose loše odluke po Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu.

Veći broj eminentnih stručnjaka, profesora i naučnika iz različitih oblasti, članova akademske zajednice Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zajedno sa predstavnicima lokalnih zajednica, nevladinih udruženja, te menadžmenta Nacionalnog parka Una, 2016. godine izradio je Stručno mišljenje u kojemu se ukazuje na brojne nedostatke „Strateške studija za nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine)“ Državnog Zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Republike Hrvatske.

Područje oko lokacije Čerkezovca omeđeno je nizom rijeka i podzemnih voda, među kojima je i rijeka Una, a u neposrednoj blizini nalazi se značajan izvor pitke vode, odnosno postoje kvalitetni tokovi vode koji mogu biti ugroženi skladištenjem radioaktivnog otpada.

Također, ovo područje je vrlo velikog rizika od poplava, a prisutna je i erozija i nestabilnost tla, a uz geološke probleme, ni ekonomska situacija nije uzeta u obzir.

Primaran resurs za zapošljavanje stanovništva i ekonomski razvoj regije leži u proizvodnji zdrave hrane i razvoju turizma, a izgradnja skladišta može eliminirati mogućnost razvoja ovih djelatnosti, što se već vidi kada se o Dvoru u Hrvatskoj ili Novom Gradu u Bosni i Hercegovini, pa i Pounju u cijelini, govori kao „onom mjestu gdje će biti skladište radioaktivnog otpada”.

Kao opasnost zanemarena je seizmička aktivnost, opasnost od požara, ali i utjecaj na teritoriju Bosne i Hercegovine i blizini Parkova prirode Natura 2000, Nacionalnog parka Una i Plitvičkih jezera koji predstavljaju zaštićene zone.

Donošenjem sporne odluke evidentno je kršenje odredbi međunarodnog prava, jer Studija za lokaciju Trgovska gora nije izrađena u skladu sa zakonom, te se s njom krši niz odredbi međunarodnog prava utemeljenih u Euroatom direktivama, Arhuškoj konvenciji o učešću javnosti i ESPOO konvenciji o sprečavanju štetnih prekograničnih utjecaja.

Spornom lokacijom se ugrožavaju zone zaštićene u okviru Europske mreže Natura 2000 u pojasu lijeve obale rijeke Une i doline od naselja Trgovi ka Dvoru sa direktnim uticajem na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Opšti zaključak Stručnog mišljenja je da Trgovska gora nije povoljna lokacija za skladište radioaktivnog otpada ni po jednom od potrebnih kriterija.

Radi svega navedenog, smatramo neprihvatljivom namjeru Hrvatske da gradi sporno odlagalište u neposrednoj blizini granice sa BiH, i zahtjevamo od nadležnih državnih institucija, Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara, da uputi protestnu notu vlastima Hrvatske, te da o istom obavijesti Evropsku komisiju u kontekstu kršenja međunarodnog prava utemeljenog u EUROATOM direktivama.

Također, pozivamo političke predstavnike Bosne i Hercegovine na organizovanu, jedinstvenu i hitnu diplomatsku akciju prema Hrvatskoj pred međunarodnim nadležnim institucijama, te da se zaprijeti tužbom pred Međunarodnim sudom, jer eventualnom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada potpuno će se eliminisati mogućnost daljeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i turizma, te stanovništvo osuditi na ekonomsko propadanje i iseljavanje.